Intervju

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ: Konkretnu korist uskoro može očekivati svaki građanin BiH

Glasanje na Regionalnom vijeću IPPF Evropska mreža
Razgovarala: Branka Mrkić Radević

Feđa Mehmedović, projektni koordinator u Fondaciji XY, za Žurnal govori zbog čega je Akcioni plan važan za BiH i ko bi od njegovog provođenja trebao imati najviše koristi

ŽURNAL: Možete li ukratko pojasniti šta je ICPD?

MEHMEDOVIĆ: Međunarodna konferencija o stanovništvu i razvoju (MKSR) 1994. godine usvojila je u Kairu Akcioni program MKSR. Tom prilikom su se vlade 179 država a što uključuje i BiH, obavezale da će ostvariti razvoj zasnovan na ljudskim pravima u skladu s Akcionim programom. Akcioni program sadrži i niz obaveza koje se odnose na reproduktivno zdravlje i reproduktivna prava. Bosna i Hercegovina (BiH) je dio ove mreže.

ICPD (MKSR) je skraćenica od International Conference on Population and Development ili u prijevodu Međunarodna konferencija o stanovništvu i razvoju i prva je održana 1994. godine.  Pored zajedničke odlučnosti prisutnih da se suoče sa problemima i izazovima koji stoje na putu populacijskog razvoja, posebno je značajna za žene i njihova prava.  Na ovoj konferenciji svijet je zaključio da populaciju ne čine brojevi, već ljudi pa je sasvim jasno zašto se od ove konferencije populacijskom razvoju prilazi iz ugla ljudskih prava. Osnaživanje žena u zaključcima ove konferencije ne treba da bude svrha samom sebi, već generator širih društvenih promjena koje prepoznaju jednakost i ravnopravnost u svakom smislu, a što u konačnici ima za cilj eliminaciju siromaštva i stabilizaciju populacijskog rasta. Reproduktivno zdravlje i prava kamen su temeljac osnaživanja žena, istaknuto je u preporukama ove konferencije.

ŽURNAL: Zbog čega su ICPD i Akcioni plan proizašao iz nje važni za Bosnu i Hercegovinu?

MEHMEDOVIĆ: Pa prije svega ciljevi definirani nacionalnim akcionim planom Bosne i Hercegovine usklađeni su sa stvarnim potrebama bh. društva. Njihovo ostvarivanje omogućit će smanjenje siromaštva, veću stopu rodne jednakosti, omogućiti pristup kvalitetnijem obrazovanju i zdravstvu i u konačnici osigurati bh. građanima kvalitetniji i sigurniji život. Naravno, to je teško postići za 20 godina koliko je prošlo od prve konferencije i usaglašavanja zajedničkog nastupa međunarodne scene u suprotstavljanju problemima sa kojima se suočava populacijski rast i razvoj na globalnom planu. Posebno je važno istaći da ostvarivanje ICPD ciljeva doprinosi ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva i da su oni komplementarni. Danas, 20 godina nakon MKSR Bosna i Hercegovina je uradila mnogo na polju ostvarivanja ciljeva konferencije, stoga nam preostaje da i nakon 2015. godine, zajedno sa ostatkom svijeta, pokažemo istrajnost i odlučnost i nastavimo da gradimo društvo jednakih, gdje su ljudska prava imperativ a kvaliteta života društvena orijentacija.

ŽURNAL: Koji su najvažniji ciljevi Konferencije i Akcionog plana?

MEHMEDOVIĆ: Svaki cilj unutar MKSR akcionog plana doprinosi populacijskom razvoju, stoga svaki čovjek ima određenu korist od njihovog ostvarenja, pa je stoga teško je reći da je jedan važniji od drugoga. Posebno je važno reći da su ciljevi povezani i realizacija nekih od njih doprinosi ostvarivanju drugih. Ta povezanost među ciljevima unutar određene razvojne oblasti omogućava efektivniji i efikasniji napredak. Bosna i Hercegovina, a što je definisano različitim strategijama i zvaničnim dokumentima, prepoznaje MKSR prioritete i uskladila je ciljeve sa međunarodnim. Ciljeva je mnogo, ali su grupirani u slijedeće oblasti:  

Stanovništvo, održivi ekonomski rast i održivi razvoj (Akcioni program, poglavlje III)
Rast i struktura stanovništva (Akcioni program, poglavlje VI)
Urbanizacija i unutrašnja migracija (Akcioni program, poglavlje IX)
Međunarodna migracija i razvoj (Akcioni program, poglavlje X)
Porodica, blagostanje osoba i društava (Akcioni program, poglavlje V)
Reproduktivna prava i reproduktivno zdravlje (Akcioni program, poglavlje VII) i Zdravlje, morbiditet i mortalitet (Akcioni program, poglavlje VIII)
Rodna ravnopravnost, jednakost i osnaživanje žena (Akcioni program, poglavlje IV)
Stanovništvo, razvoj i obrazovanje (Akcioni program, poglavlje XI)

ŽURNAL: Koje su sve institucije zadužene za implementaciju Akcionog plana?

MEHMEDOVIĆ: U BiH su uspostavljeni institucionalni subjekti na državnom i entitetskom nivou koji se bave rješavanjem pitanja vezanih za interakciju između stanovništva i održivog razvoja. S obzirom da se to odnosi na različite oblasti MKSR i MDG (Milenijski razvojni ciljevi), različite institucije, uključujući i međunarodne partnere, uključene su u praćenje ali i realizaciju implementacije aktivnosti definisanih nacionalnim akcionim planom. Pojedine međunarodne institucije pružaju podršku jačanju međusektorske saradnje a sve je više primjera uspješnih programa vladinih i nevladinih organizacija.  Nevladine organizacije igraju značajnu ulogu u realizaciji spomenutih ciljeva. Posebno je važno naglasiti da u posljednjih 5 godina geometrijskom progresijom raste broj kvalitetnih programa koje zajedno provodi vladin i nevladin sektor.
Ujedinjeni idejama i opredijeljeni da ovu zemlju učine boljom, najbolji iz oba sektora aktivno rade na postizanju ICPD ciljeva u našoj zemlji.

ŽURNAL: Na koji način je Asocijacija XY uključena u realizaciju Akcionog plana – milenijskih ciljeva?

MEHMEDOVIĆ: Uloga Asocijacije XY u tom smislu je višestruka. Asocijacija XY ulaže posebne napore da se u realizaciji MRKS ciljeva ponude sistemska i održiva rješenja, a ne samo intervencije koje završavaju paralelno sa završenim projektima. Strategija Asocijacije XY je uključivanje relevantnih institucija u razvijanje kvalitetnih programa čiju će implementaciju preuzeti relevantne institucije ali i podsticanje razvijanja mehanizama praćenja realizacije ciljeva, što osigurava veću kvalitetu u provedbi akcionog plana.
Još od svog osnivanja 2001. godine, Asocijacija XY ulaže posebne napore da u rješavanje prioritetnih zdravstvenih problema uključi u taj proces relevantne institucije, organizacije i subjekte koji svojim znanjem, ekspertizom i utjecajem mogu pomoći u tom procesu. S tim u vezi, 2003. godine Asocijacija XY je u saradnji sa UNFPA oformila Parlamentarnu grupu za populaciju i razvoj uz čije aktivno učešće je organizirana i  implementirana Prva konferencija parlamentaraca Jugoistočne Europe o populaciji i razvoju. Na ovoj konferenciji su istaknuti važni zdravstveni prioriteti koji su dio strateškog usmjerenja Asocijacije XY. Važan pokazatelj uspješnosti saradnje sa ovom grupom je razvijena i usvojena „Strategija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u FBiH“.

ŽURNAL: Koji je rok za provođenje Akcionog plana?

MEHMEDOVIĆ: Ukoliko govorimo o nacionalnom akcionom planu, rok ističe u ovoj godini. Sada se aktivno radi na kreiranju novih ciljeva a tome je prethodila revizija svega što je postignuto u posljednjih 20 godina. Novi plan sa unaprijeđenim ciljevima možemo očekivati tokom 2015. godine.

ŽURNAL: Da li ste zadovoljni dinamikom provođenja?

MEHMEDOVIĆ: Mnogo toga je urađeno, no društvo je dinamično i promjene su stalne, tako da populacijski rast treba posmatrati kao proces u koji treba kontinuirano ulagati, društvene promjene moramo pratiti i na prilagođen način odgovarati na njih. Ne smijemo zaboraviti da je BH društvo još u tranzicijskom periodu i da je ova zemlja pretrpjela ratna razaranja koja su na različite načine usporila društveni rast i razvoj. Posebno smo zadovoljni saradnjom među institucijama i tu je napredak najuočljiviji, posebno u kontekstu saradnje vladinog i nevladinog sektora.

ŽURNAL: Da li su neki ciljevi iz Akcionog plana koji nisu implementirani, mogli biti ostvareni u dosadašnjem periodu?

MEHMEDOVIĆ: Nakon 20 godina od održavanja Međunarodne konferencija o stanovništvu i razvoju (MKSR), a na bazi usvojenog Akcionog programa, može se konstatirati da BiH jeste postigla određeni stepen napretka u zaštiti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Međutim, radi se o veoma osjetljivom pitanju, koje po svojoj prirodi zahtjeva jasnu održivost i kontinuitet. Dolaze nove generacije mladih, mijenjaju se stručne osnove pristupu pojedinim medicinskim problemima,  socijalne prilike bitno oblikuju stavove svakog pojedinca, sistem obrazovanja također zahtjeva stalne inovativne pristupe, međutim u konačnici zdravstveni sistem je taj koji mora da apsorbuje sve te promjene i da se prilagodi stvarnim prilikama i potrebama stanovništva u vezi sa njihovim seksualnim i reproduktivnim zdravljem. Zbog svega iznesenog, nove akcije u ovoj oblasti moraju biti usmjerene najmanje na pitanja koja su naprijed identificirana, ali naravno ne smiju biti ograničene samo na ta pitanja. Novi Akcioni program MKSR mora sadržavati i aktivnosti za zaštitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, iz čega će proizići i obaveza BiH da iste implementira.

ŽURNAL: Do kada očekujete da bi se svi ciljevi iz postojećeg Akcionog plana mogli implementirati?

MEHMEDOVIĆ: Postojeći ciljevi, sprovedeni ali i oni koji to nisu, u narednom periodu će biti dorađeni te će se formirati novi koji će biti uvršteni u strategiju napretka BiH kada je u pitanju MKRS. Posljednje dvije godine različite BH institucije i nevladine organizacije aktivno rade na kreiranju plana djelovanja nakon 2015 a taj akcioni plan će pored postojeći sadržavati nove ciljeve za koje se ispostavi da mogu biti značajni za napredak naše zemlje u bilo kom smislu.

ŽURNAL: Koja grupa stanovnika/dio populacije bi trebala imati najviše koristi od provođenja ciljeva?

MEHMEDOVIĆ: Svi građani imaju korist od ostvarivanja MKSR ciljeva, no možemo zaključiti da posebnu korist imaju žene i predstavnici marginaliziranih skupina. Obzirom da se ostvarivanju ovih ciljeva prilazi iz ugla poštivanja i zaštite ljudskih prava, sasvim logičan zaključak bi bio da će korist imati prvenstveno oni stanovnici BiH koji se trenutno suočavaju sa problemu ostvarivanja svojih prava, no to je djelomično tačno. Ono što je de facto je da će korist imati svaki stanovnik u BiH jer pristup razvoju društva na principu promocije i poštivanju ljudskih prava podrazumijeva i poboljšanje kvalitete usluga na koja se ta prava odnose. Primjer može biti zdravstvo. Jedno od elementarnih prava je pravo na zdravlje. Iz tog razloga svaki čovjek treba da ima pristup  zdravstvenim uslugama kako bi sačuvao i štitio svoje zdravlje. No kakva je usluga koja vam se nudi? Da li je ona usklađena sa vašim pravima? Prava nam osiguravaju jednakost, ali i pristup najkvalitetnijim i prilagođenim uslugama. Vaše pravo na povjerljivost i anonimnost, pravo na informaciju, pravo na ostvarivanje koristi od naučnog napretka u velikoj mjeri definišu i uslugu koja vam se nudi. Kvaliteta usluge određuje i progres u liječenju, dijagnostici i zaštiti zdravlja. Bolji kvalitet znači i očekivani bolji ishod procesa npr. liječenja, dok usluga koja nije usklađena sa pravima ne mora da bude i kvalitetna stoga i ishod njenog korištenja ne mora da bude onakav na kakav imate pravo.

ŽURNAL: Možete li govoriti o sredstvima za provedbu plana – čija je obaveza da ih osigura i da li su se bh. vlasti na neki način obavezala da učestvuju u finansiranju barem dijela provedbe?

MEHMEDOVIĆ: Trenutno u našoj zemlji postoji problem da dva entiteta različito prioritetiziraju određene ciljeve unutar nacionalnog akcionog plana, stoga i sredstva koja se izdvajaju za realizaciju aktivnosti nisu ujednačena. Izdvajanje sredstava zavisi od oblasti tj. ciljeva koji pripadaju tim oblastima.
(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ICPD, MKSR, Fondacija XY