KARIJERA MINISTRA MIRJANIĆA: Namještanje poslova, zaduživanje građana, izdaja poljoprivrednika

FOTO: poljoprivrednik.org
Piše: Ljiljana Kovačević

Kada se sagleda sve ono što je Stevo Mirjanić učinio u godinu i po dana, koliko je bio na čelu resora poljoprivrede Republike Srpske, teško da bi od bilo koga ozbiljnog i savjesnog dobio preporuke za bilo koju funkciju, posebno za savjetničku

Stevo Mirjanić najvjerovatnije neće ponovo biti ministar poljoprivrede u Vladi Republike Srpske. Mada se prethodnih dana spekulisalo da je Mirjanić sigurni član kabineta buduće premijerke Željke Cvijanović, poslednje informacije govore da je on sam zatražio da mu ministarski mandat ne bude obnovljen. Mirjanić nije najavio odlazak u penziju, što bi za jednog 70-godišnjaka bilo sasvim logično, već je izrazio želju da karijeru nastavi kao premijerkin savjetnik za poljoprivredu. Savjetnički posao Mirjaniću ide od ruke, jer je godinama prije nego što je postao ministar bio savjetnik za poljoprivredu Miloradu Dodiku, sa kojim ima i odlične privatne odnose.

Kada se sagleda sve ono što je Mirjanić učinio u godinu i po dana, koliko je bio na čelu resora poljoprivrede Republike Srpske, teško da bi od bilo koga ozbiljnog i savjesnog dobio preporuke za bilo koju funkciju, posebno za savjetničku. U tom vremenu počinio je više “grijehova”. Za sada ćemo se baviti sa tri Mirjanićeva grijeha: činjenicom da je razočarao poljoprivrednike u RS, namještanju posla svom Institutu i zaduživanju građana RS.

TRI GRIJEHA

Prvi grijeh je i najteži. Od svih ministara u Vladi Željke Cvijanović, Stevo Mirjanić je imao najbolje reference. Ovaj doktor nauka je u bivšoj Jugoslaviji bio član Saveznog izvršnog vijeća i ministar - sekretar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu SFRJ, kao i predsjednik Savjeta za agrarnu politiku Savezne Vlade. Bio je i direktor Poljoprivredne banke, Agrobanke u Beogradu, u periodu od 1992. do 2004. godine.

Svi ti “biseri” u Mirjanićevoj karijeri pali su u blato kada je postao ministar u Vladi Željke Cvijanović i kada je, shodno ustaljenom principu SNSD-ove vlasti, počeo da vodi računa samo o odabranim poljoprivrednicima. Mirjanić je, kao i njegovi prethodnici, nastavio da podržava samo Vladimira Usorca, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS i da mu daje određene beneficije.

Kada je Mirjanić ustoličen za ministra, lično je Dodik svim viđenijim predstavnicima seljaka poručio da, “ako dirnu Stevu, dirnuli su njega”! Prema našim izvorima iz Vlade RS, to je glavni razlog što ostali poljoprivrednici nisu smjeli javno da kritikuju ministra, osim izuzetaka iz Semberije okupljenih oko Asocijacije poljoprivrednika Semberije i Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.

Drugi Mirjanićev grijeh je to što je namjestio posao Institutu za ekonomiku poljoprivrede sa Poljoprivrednog fakulteta, na čijem je čelu duži niz godina. On i njegovi saradnici uzeće stotine hiljada maraka za 400 stranica Strategije razvoja poljoprivrede Republike Srpske od 2015. do 2020. godine. U dokumentu koji posjedujemo se jasno vidi naručilac i izvršilac posla, a spisak saradnika je, ustvari, spisak osoblja sa Instituta za ekonomiku poljoprivrede, kojima je šef ministar Mirjanić. Iz Ministarstva poljoprivrede su krajnje nemušto uvjeravali da Mirjanić nije na čelu Instituta i da je provedena sva zakonska procedura. Da je to zaista tako, onda bi objavili i ostale podatke: ko se još prijavio za izradu Strategije, iznos odobrenih sredstava…

Na kraju, da je sve po Zakonu, ne bi pokušali da sakriju nepravilnosti, jer su naveli da je nosilac izrade plana Univerzitet u Banjaluci, Poljoprivredni fakultet, a nijednom riječju nisu pomenuli da su članovi tima sa Mirjanićevog Instituta za ekonomiku poljoprivrede. Ovaj Institut je u 2011. godini dobio više od 200.000 KM budžetskih para za izradu Strategije razvoja seoskih područja RS do 2015. godine. Koliko je skupo plaćena strategija urodila plodom vidi se po našim selima, koja su iz godine u godinu u sve lošijem stanju.

Treći grijeh Steve Mirjanoća je taj što je Republiku Srpsku za vrijeme svog ministarskog mandata zadužio za 35 miliona maraka. Mirjanić je je građane Republike Srpske u 2013. godini zadužio za 20 miliona maraka, a u 2014. godini za 15 miliona. U budžetu za 2013. godinu nije bilo novca za vraćanje dugova iz 2012. godine, pa se uzeo kredit od banjalučke Nove banke. Rukovodioci Ministarstva su pokušali da ubijede javnost da nije riječ o kreditu, već Ugovoru o finansijskom posredovanju.

Međutim, u izvještaju Glavne službe za reviziju o finansijskom učinku rada Ministarstva u 2013. godini, za koje je dato negativno mišljenje i konsolidovanom godišnjem finansijskom izvještaju korisnika budžeta RS, jasno se navodi da je riječ o kreditnim sredstvima. Ministarstvo je prekršilo Zakon o izvršenju budžeta.

PODRŽIMO DUŽNIKE

Evo i kako. Prema konsolidovanom godišnjem finansijskom izvještaju korisnika budžeta RS za obaveze iz 2012. godine, za koje nisu bila obezbijeđena ili raspoloživa sredstva (koje su iskazane na poziciji rashoda obračunskog karaktera u 2012. godini), trebalo je da se za iznos evidentiranih obaveza obezbijede sredstva na pozicijama izdataka, u narednom periodu (u budžetskoj 2013. godini).

Za  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (18.561.806 KM) nisu odobrena navedena sredstva, ali su obaveze izmirene u 2013. godini. U izvršenju budžeta nisu iskazani izdaci po navedenom osnovu (izdaci za otplatu dugova niti je izmirenje obaveza teretilo izvršenje budžeta za 2013. godinu), što nije bilo u skladu sa članom 4. Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2013. godinu.

U Agenciji za agrarna plaćanja, koja je u sastavu Ministarstva, nisu evidentirani izdaci za otplatu neizmirenih obaveza iz ranijih godina (prenesene obaveze iz 2012. godine) po osnovu subvencija za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela koje su isplaćene preko finansijskog posrednika u iznosu od 18.561.806 KM, pa je ova pozicija iskazana manje za navedeni iznos.

Također, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je 12.06.2013. godine zaključilo sa Novom bankom Ugovor o finansijskom posredovanju, na bazi uzetih kreditnih sredstava od 20.000.000 KM, što nije u skladu sa članom 17. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske. Agencija za agrarna plaćanja  nije u poslovnim knjigama evidentirala kreditno zaduženje prema Novoj banci i, shodno tome, kratkoročne finansijske obaveze su iskazane u manjem, a obaveze za subvencije u većem iznosu za 18.567.421 KM. S obzirom da je Nova banka isplate po osnovu subvencija za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela izvršila direktno korisnicima podsticaja, priliv i odliv novčanih sredstava nije se ni desio.

Dug iz 2012. godine nastao je u vrijeme ministra Miroslava Milovanovića koga je u aprilu 2013. godine zamijenio Stevo Mirjanić. Istina, negativan revizorski izvještaj za 2012. godinu ne može da se pripiše Mirjaniću, ali zasigurno može za 2013. godinu, jer je veći te dio godine bio ministar. Izgleda da Mirjanića čeka još jedan negativni negativni revizorski izvještaj, onaj za 2014. godinu, jer je na isti način, početkom ove godine, Ministarstvo uzelo kredit od tri banke (propala Bobar banka, Unikredit i Komercijalna banka) na ime vraćanja dugova za poljoprivrednike iz 2013. godine. Glavna služba za reviziju javnog sektora RS poslala je u Tužilaštvo negativan izvještaj o radu Ministarstva za 2012. i 2013. godinu.

Mirjanić je, kao i njegovi prethodnici, dodjeljivao subvencije dužnicima, poput Farmlanda, PD Semberija i PD Nevesinje. U posljednje dvije godine ove firme, dužnici, dobili su više od osam miliona maraka budžetskih para. Interesantno je i da se Mirjanić “vodi” kao nestranački kadar, mada je prisustvuje svim većim sastancima čelnika SNSD-a, a u predizbornoj kampanji viđan je u prvim redovima na skupovima ove stranke.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Vlada RS, Željka Cvijanović, Stevo Mirjanić, Ljiljana Kovačević