Analiza dnevnika

AL JAZEERA/N1: Švenk na hotel "Europa"

Piše: Amer Tikveša

Na Al Jazeeri ponekad susrećemo prešućivanje ili nedovoljno tretiranje značajnih tema. S druge strane, na N1 često je prenaglašavanje značaja neke teme

N1: Nikakvog boja u Bosanskoj Bojni

26. januar – 1. februar 2015.

POPULISTIČKI O SUTORINI: Na N1 intenzivno se bave Sutorinom kao graničnim problemom BiH i Crne Gore. To bavljenje, 30. januara, pokazalo se pristranim. U prilogu Zvonka Komšića dato je više prostora bh. strani. Naprimjer, izjava Denisa Bećirovića, inače inicijatora priče o Sutorini, plasirana je u svom najpopulističkijem dijelu: “Tuđe nećemo, svoje ne damo.” Pritom, ta parola data je kao živa izjava, a izjava ministra vanjskih poslova Crne Gore je pročitana i to samo da bi joj se repliciralo “nategnutim” kontraargumentom. Naime, u toj izjavi stoji kako bi BiH zbog Sutorine mogla imati probleme pri EU integracijama. Novinar nas nakon toga odmah upućuje da bi te probleme mogla imati i CG jer ulazak u EU podrazumijeva i poštivanje dobrosusjedskih odnosa. Ne spominje se, pritom, da u narušavanje dobrosusjedskih odnosa nije krenula Crna Gora. Ne spominje se ni međunarodna, Badinterova komisija, po kojoj su granice bivših jugoslavenskih republika utvrđene upravo na osnovu istih prilikom izlaska spomenutih republika iz jugoslavenske federacije. Novinar se, također, bavio i umnožavanjem sagovornika u korist BiH. Na jednom mjestu u prilogu je rekao da su geografi u pogledu toga čija je Sutorina složni. Nažalost, imali smo priliku čuti samo jednog geografa i to iz BiH. Po njegovom mišljenju Sutorina pripada upravo njegovoj zemlji.

DOBRA IDEJA, LOŠA REALIZACIJA: Istog dana emitirana je i vijest o drugostepenoj haškoj presudi oficirima Vojske RS-a u vezi s genocidom u Srebrenici. Na N1 imali su dobru zamisao. Slike sudnice i presuđenih u Haagu smjenjivale su se s ratnim snimcima. Time se htjela vizualno napraviti retrospektiva događaja. Međutim, nigdje nije naznačeno da se radi o arhivskim snimcima, nije navedeno čiji su snimci, a događaji nisu ni potpisani. Onaj ko te videozapise nije već vidio u kontekstu priče o Srebrenici, ni po kom osnovu ih ne može povezati s tim gradom.

DISKRETNA PROFESIONALNOST: Pogibija radnika na sarajevskom gradilištu propraćena je promptno i s lica mjesta. Nisu se zadržali samo na činjenicama u vezi s nesrećom, već je skrenuta pažnja na status istih radnika dok su bili živi, ali i njihovih kolega. Rečeno je kako su na gradilištu znali ostajati i do 22 sata. Skrenuta je pažnja i na činjenicu da niko od vlasnika građevinske firme nije prisutan na mjestu nesreće, a da bi trebali biti. Time je diskretno skrenuta pažnja na odgovornost nadređenih i vlasnika bez prejudiciranja krivice. Potegnuto je pitanje njihove etičnosti koja se urušava ukoliko su nespremni izložiti se sudu javnosti u kriznim momentima za koje se pretpostavlja da snose veći dio odgovornosti.

Na N1 smo 30. januara imali priliku saznati da istrage o smrti i povredama na radu u građevinskom sektoru rijetko kad imaju kraj. Time je tragedija smještena u pravosudni kontekst te nam je data šira slika problema kao i uvid u to gdje klupko treba početi odmotavati.

SENZACIJA ZVANA ISIL: Sedmica je, međutim, počela s mogućnošću ISIL-a u BiH. Imali smo prilog o selu Bosanska Bojna koje je na granici s Hrvatskom. Snežana Mitrović otišla je da istraži da li to mjesto postaje regrutni centar islamskih terorista. U selu ni govora o nečemu takvom, a i sama novinarka nam govori da je namjera da Bosanska Bojna postane “druga Gornja Maoča” osujećena hapšenjem Bilala Bosnića. Postavlja se pitanje zašto je onda došla u selo i zašto je prilog pozicioniran u vrh dnevnika? “Miriše“ na senzacionalizam. Pogotovo je senzacionalistička priča o nezaštićenosti granice između BiH i Hrvatske u tom selu. Na seoskom, trošnom, blatnjavom putu novinarka prelazi liniju razgraničenja želeći da kaže kako je potencijalnim teroristima tu lako preći granicu jednako kao i njoj. To bi bilo zabrinjavajuće kad bi se teroristi uistinu kretali šumskim putevima i prelazili granice naoružani do zuba, ali ćelijska strategija njihovog djelovanja čini opasnost kretanja terorista iz BiH u Hrvatsku preko Bosanske Bojne besmislenom. Teroristi, upravo kao i novinarka, granicu mogu preći na bilo kojem graničnom prelazu, a ako bi svi šumski, seoski, riječni i ini granični prelazi trebali biti strogo kontrolirani, svi stanovnici jedne zemlje trebali bi biti graničari.

GODIŠNJICA NEMIRA: Deset dana pred godišnjicu februarskih socijalnih nemira u BiH, N1 nas je podsjetio na ponovnu mogućnost istih. Kratko su se osvrnuli na pojedine Facebook najave protesta ne pridajući im veliki značaj.

KULTURA, KONAČNO: N1 je ove sedmice imao i prilog iz kulture. Radilo se o Noći muzeja u fojničkom samostanu. Izložba je bila taktilna, a njeni gosti osobe s invaliditetom. Vrijednost priloga ogleda se u činjenici da je novinarka naglasak stavila na interakciju posjetilaca i organizatora izložbe. Gvardijan samostana je rekao da su od posjetilaca i oni nešto naučili jer su izložili i jednu staru knjigu pisanu Brailleovim pismom u kojoj nisu znali šta piše dok im posjetioci izložbe nisu to otkrili. Nažalost, novinarka Brailleovo pismo izgovara kao “Brajlovo”, umjesto “Brajevo”.

PLUS SEDMICE

Izvještavanje o stradanju građevinskih radnika u Sarajevu.

MINUS SEDMICE

Pristranost u priči o Sutorini.

OCJENA: 7

 

 

Al Jazeera: Turski radnici važniji od bosanskih

26. januar – 1. februar 2015.

GRČKA KAO TOP TEMA: U ponedjeljak, 26. januara, gost Al Jazeerinih vijesti u 18 bio je bivši makedonski ambasador u Grčkoj. Dobar izbor s obzirom da se time izbori u Grčkoj dovode u regionalni kontekst. Glavna tema bila je ona o grčkom osporavanju prava na ime “Makedonija” toj zemlji. Istog dana o Grčkoj je govorio i Dario Čepo, univerzitetski profesor iz Zagreba, s kojim se pokušalo dati uvid u mogućnosti širenja ljevice diljem evropskog kontinenta. To je, također, tema od javnog interesa zbog sve češćih radikalnih i rigidnih ideoloških trvenja koja su prijetnja sigurnosti u brojnim zemljama svijeta.

DOBAR PRIMJER OBJEKTIVNOG IZVJEŠTAVANJA: Mirjana Hrga dala nam je uvid u razlike između Syrize i njenog koalicionog partnera – desničarske stranke “Nezavisni Grci”. Objašnjeno je to na primjeru odnosa prema imigrantima gdje novinarka nije požurila da “Nezavisne Grke” ocijeni kao radikalnu desnicu iako su za pooštravanje odnosa prema imigrantima. Ušla je dublje u problem i objasnila da politika EU nalaže da imigrant kojeg se deportuje iz bilo koje zemlje EU ne biva vraćen u svoju zemlju, nego u onu koja mu je poslužila kao tranzit. Grčka je tu, kao jedna od najfrekventnijih tranzitnih zona, dovedena u nezavidan položaj. To je dobar primjer objektivnog izvještavanja za razliku od onih u kojima se donosi negativan sud na osnovu navodnih antiimigrantskih stavova bez pokušaja njihovog objašnjenja.

GLOBALNI INTERES ZA SLOBODU GOVORA: Hrga je 28. januara obnovila interes za jednu priču iz Grčke, važnu na globalnom nivou zbog pojačanog globalnog interesa za slobodu govora. Radi se, naime, o grčkoj nacionalnoj televiziji ERT čiji je rad prekinut pod izlikom mjera štednje. Novinari koji su se samoorganizovali i nastavili rad na volonterskoj bazi sada opet imaju nadu u pošten odnos države prema njihovom radu i njihovoj medijskoj kući.

SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: Ove sedmice završeno je izvještavanje iz Osvjenćima, poljskog gradića poznatijeg pod njemačkim nazivom Auschwitz u kojem je bio istoimeni nacistički logor. Povod je bio 70 godina od oslobađanja logoraša. Osim samog logora i izvještaja u vezi s obljetnicom, treba istaći poseban naglasak na život u gradu. Ono što je bitno u toj priči za regiju jest problem suočavanja s prošlošću te kako se s njim nose ljudi u Osvjenćimu.

IZ NJEMAČKE U VRBANJCE: Ove sedmice imamo nešto veći interes za obrazovanje. Predstavljen nam je projekt koji se izvodi u njemačkim školama a nosi naziv “Škole bez rasizma”. Tema neminovno podsjeća na ovdašnje slične probleme, kakvi su segregacija ili diskriminacija u obrazovanju te je s te strane važna. Međutim, Al Jazeera nije ostala samo na Njemačkoj kad je u pitanju ta tema. Urađen je i prilog o školi u Vrbanjcima. Bošnjačka djeca koja žele da nastavu pohađaju po nastavnom planu i programu Federacije BiH idu u improvizovanu školu smještenu u mekteb. Oni pripadaju osnovnoj školi u Jelahu, koja je u Federaciji. Javlja se problem da njihova svjedočanstva neće biti priznata u Republici Srpskoj.

O USPJEŠNIM ROMIMA: U nedjelju, prvog februara, imali smo priču i o inkluziji Roma u Srbiji. Problem je predstavljen iz perspektive samih Roma, mladih ljudi koji aktivno i svakodnevno rade na boljoj budućnosti, kako ličnoj tako i cijele zajednice. Taj pristup problematici ispostavio se kvalitetnim jer se radi o ljudima koji su vlastitim uspjesima u stanju da daju primjer te uliju nadu i stvore motiv za bolji život bilo kojem Romu. Istog dana emitovan je i prilog o otvaranju fakulteta za islamske teologe i pedagoge u Frankfurtu. Islam je kontekstualiziran u okvire evropskih vrijednosti te nudi dobru alternativu za dosadašnji akademski pristup islamu. Naime, mladi su iz Evrope dosad išli na studij islamske teologije pretežno u islamske zemlje. Nerijetko se dešavalo da otud donesu radikalna tumačenja islama kao “jedina ispravna”. U vremenu velikih napetosti na relaciji islam – zapad, tema je dobro odabrana i od onih je koje ulivaju nadu u prevazilaženje krize.

ŠTA JE NAMA TURSKA? Kad se u Sarajevu 28. januara desila nesreća u kojoj su poginula dvojica radnika pri padu skele na jednom od gradilišta, Al Jazeera nas je samo dva sata poslije nesreće o tome izvijestila. Međutim, u narednim danima nije bilo značajnijeg bavljenja tom temom. Moglo bi se to argumentovati time da tema, gledano regionalno, nije toliko bitna. Ipak, ove sedmice su se bavili zaštitom radnika u Turskoj. Zašto bi to bilo bitnije od sarajevskih radnika?

PLUS SEDMICE

Obuhvatno, zanimljivo i s novim uklonima izvještavanje iz Grčke u vezi s tamošnjim skoro održanim izborima.

MINUS SEDMICE

Nedovoljno bavljenje stradanjem građevinskih radnika u BiH.

OCJENA: 9

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Na Al Jazeeri imamo ponekad slučaj prešućivanja ili nedovoljnog tretiranja značajnih tema. Na N1 opet imamo prenaglašavanje značaja neke teme. U razmatranom periodu, neadekvatan tretman stradanja sarajevskih građevinskih radnika nije bilo moguće iščitati kao pristranost, senzacionalizam ili tendencioznost. Prilog o Bosanskoj Bojni na N1 ili, pak, izvještavanje o Sutorini jest.

 

ISTIČEMO: Šta sve može jedna kamera

Na Al Jazeeri je 30. januara emitiran prilog o ukrajinskoj krizi. U jednom momentu kamerman je sa žrtava granatiranja napravio švenk na hotel koji nosi naziv “Europe”. To je ono mjesto koje osvještava prirodu televizije. Kamera je ta koja je presudna, a kamermani, nerijetko, pristaju na diktat novinara čime umanjuju svoj značaj. Da je novinar rekao: “Pucanj na Ukrajince je pucanj u Evropu”, to bi bila tendencioznost. Da je montažer nakon slika žrtava namontirao snimak natpisa “Hotel Europe”, također tendencioznost. Spontani švenk bilo je pričanje videopriče, konstatiranje jedne činjenice da su ispred Hotela Europe ubijeni neki ljudi, a ta činjenica dobija na sugestivnosti zbog konteksta u kojem su zbog Ukrajine odnosi između EU i Rusije zategnuti gotovo do pucanja.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Analiza dnevnika, Amer Tikveša