Analiza dnevnika

RTRS/BNTV: Cinično raspirivanje mržnje

Piše: Gordana Katana

RTRS i dalje bez ikakve odgovornosti prema javnosti nastavlja ulogu glasnogovornika vlasti Republike Srpske. Jedini prilog u kojem nije bilo manipulacije odnosio se na – snježne padavine. Tako prirodne nepogode pomažu ovoj TV kući da sačuva tragove objektivnosti i profesionalizma

RTRS: UVRIJEĐENI I IZNENAĐENI

4. – 10 . februar 2015.

PROFESIONALNI DO BOLA: Javno odbijanje lidera SDS-a Mladena Bosića da gostuje u emisiji Indirektno, kao ni u bilo kojoj drugoj, “sve dok RTRS ne počne da vrši svoju zakonsku funkciju javnog servisa koji objektivno radi u interesu građana”, toliko je uvrijedilo uređivački kolegij da je tome posvećen i poseban prostor u Dnevniku 2 šestog februara (urednik Jasenko Todorović). U saopštenju za javnost, Bosić je optužen da je poziv za gostovanje u emisiji pokušao da iskoristi kao priliku za neki drugi, dublji lični politički interes.

Uređivački kolegij ovakav potez Mladena Bosića, navedeno je u saopštenju, ocjenjuje kao pokušaj da javni medijski servis RS-a stavi na dnevnopolitičku agendu SDS-a. “Na osnovu zakona o RTRS -u i Statuta naše kuće, obaveza Javnog servisa je da objavljuje stavove kako vladajućih političkih subjekata, tako i opozicije, a svaku žalbu na izvještavanje stranke, pojedinci mogu uputiti Regulatornoj agenciji za komunikacije. Do sada RTRS nikada nije opomenuta ili kažnjena po ovom osnovu”, javnosti je saopšteno u dnevniku.

STRATEŠKA HIPOKRIZIJA: Koliko hipokrizije je sadržano u saopštenju kolegija RTRS-a svjedoče dnevnici koji su bili predmet i ovosedmičnog monitoringa, kao i onih koji su urađeni u protekla četiri mjeseca. Izvještavanje o Zakonu o javnom redu i miru, koji je glasovima poslanika vladajuće koalicije usvojen u Narodnoj skupštini RS, i dalje je u dnevnicima javnosti prezentirano na neprofesionalan način.

Kritike opozicije, kao i stav Ambasade SAD-a u BiH su prostor u dnevniku drugog februara (urednik Momčilo Ostojić) dobili tek u po jednoj rečenici. Na isti način, ovoj tematici pristupljeno je i u Dnevniku 2 petog februara (urednik Siniša Mihailović). Gledaocima je kao suština problema prezentirana “opozicija na hodnicima”, s tek usputnom, jednom rečenicom lidera NDP-a Dragana Čavića o razlozima zašto opozicioni poslanici nisu prisustvovali raspravi i glasanju o ovom zakonu. Stav medijske zajednice u cijelosti je prešućen.

RASPIRIVANJE ETNIČKE I POLITIČKE NETRPELJIVOSTI: Odbijanje Bosića da gostuje na RTRS-u nije se na tome zaustavilo. U dnevniku sedmog februara (urednik Jasenko Todorović), tu činjenicu komentarisao je Staša Košarac, zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH. “Bosić je potvrdio servilnost Bakiru Izetbegoviću jer je spreman govoriti samo za federalne medije”, njegov je komentar.

Raspirivanje etničke i političke netrpeljivosti, sada s potpunom sigurnošću možemo konstatovati, postalo je dio uređivačke politike RTRS-a. Sedmica iza nas obilovala je takvim primjerima. U dnevniku petog februara (urednik Siniša Mihailović), novinaraka Dragana Knežević je povodom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH otvorila pitanje “ko predstavlja Srbe u Federaciji”. U cijelom izvještaju, javnost je imala najmanje mogućnosti upoznati se sa tokom tog izbora. Umjesto toga, čuli smo brojne, cinične opaske novinarke u kojima je apostrofirana  “nelegalnost izbora potpredsjednika iz reda srpskog naroda”.

GVOZDEN I MARKALE: Isti dnevnik donio je i ponavljanje srpske verzije odgovornosti za granatiranje Markala. Novinar Gvozden Šarac, pozivajući se na svjedoke odbrane Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, ponovio je već godinama u srpskom korpusu prisutnu tezu da je masakr na Markalama naređen od strane lidera SDA i predsjednika RBiH Alije Izetbegovića.

OPASNA PREKRAJANJA: Od pokušaja diskreditacije nije bio pošteđen ni predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Kao primjer navodimo dnevnik osmog februara (urednik Momčilo Ostojić). Njegova izjava tokom posjete Mostaru, u kojoj je naveo da je teško biti manjina u BiH, odnosno, da je jednako teško biti Srbin u FBiH kao i Bošnjak u RS-u, isječena je. Tako je uz zajedljive opaske prezentera emitovan samo dio Ivanovićeve izjave da “Bošnjaci teško žive u RS-u”.

MINUS SEDMICE

Da ponovimo: u pomenutom saopštenju kolegija, RTRS se poziva na svoje obaveze javnog servisa. Samo dan kasnije, u dnevniku sedmog februara (urednik Jasenko Todorović), obaveze javnog servisa na najgrublji način su pogažene. Prilog posvećen izmjeni naziva 13 ulica u bijeljinskom naselju Janja, u kojem su Bošnjaci etnička većina, iskorišten je za najgrublje raspirivanje međuetničke netrpeljivosti. Umjesto da ovaj događaj istaknu kao dobar primjer obnove suživota i vraćanja povjerenja među građanima različite nacionalnosti, RTRS učinio je suprotno. Uzimajući izjavu odbornika SNSD-a iz Bijeljine, novinar Vladimir Miličević je zamjenu naziva ulica, koje, osim ličnosti iz povijesti Srba, sada nose predratne nazive,  nazvao “brisanjem svega što je srpsko”.

PLUS SEDMICE

Jedini korektan dio dnevnika ovosedmičnog perioda odnosi se na izvještavanje o posljedicama snježnog nevremena koje je pogodilo zapadni dio RS-a. Reporteri RTRS-a obišli su većinu područja pogođenih nevremenom i javnosti donijeli niz neophodnih servisnih informacija o stanju u saobraćaju i kvarovima na dalekovodima.

Ocjena 1

 

...

 

BNTV: Prava slika Republike Srpske

4. – 10 . februar 2015.

SUMORNA STVARNOST GRAĐANA: Za razliku od jalovog političkog sluganstva RTRS-a, BNTV u dnevnicima pažnju drži na temama koje oslikavaju sumornu stvarnost građana. Radnički protesti, kojih je iz dana u dan širom RS-a sve više, u dnevniku devetog februara (urednik Slobodan Durmanović) sjajno su sklopljeni u jedinstven blok. O protestima iz Istočnog Sarajeva, Kalinovika, Doboja, Banje Luke i Teslića, priloge je napravilo pet novinara. U istom bloku, gledaoci su imali priliku vidjeti i izvještaj iz Tuzle, gdje su nezadovoljni radnici nekoliko tamošnjih tvornica, zbog lošeg vremena, odgodili protestni marš u Sarajevo.

POJEDINCI PROTIV SISTEMA: U fokusu dnevnika bili su i pojedinci i njihova borba sa sistemom. Novinar Vladimir Kovačević uradio je u dnevniku od četvrtog februara (urednik Slobodan Durmanović) dobar prilog o slučaju Borka Đajića. Riječ je o predsjedniku jedne banjalučke nevladine organizacije koji već niz godina pravosuđu i policiji podnosi dokaze o korupciji u RS-u. Umjesto da se institucije pozabave tom dokumentacijom, Đajić se zbog istih našao na optuženičkoj klupi.

U istom dnevniku, na primjeru nabavke mazota za banjalučku toplanu, ukazao je kako Vlada na štetu i entitetskog i gradskog budžeta vrši kompenzacije s ruskom kompanijom Petrol.

Za razliku od publike RTRS-a, gledaoci BNTV-a imali su mogućnost da u dnevniku šestog februara steknu cjelovitu sliku o zakonu o javnom redu i miru. Uz stavove predstavnika vlasti, prezentirani su i stavovi opozicije te medijske zajednice.

MINUS SEDMICE

Nijedan prilog nije zaslužio da bude izdvojen kao minus sedmice.

PLUS SEDMICE

Prilog novinarke Tijane Simović (dnevnik sedmi februar), koja je kroz primjer o zloupotrebi položaja direktorice Ekonomske škole u Banjoj Luci pri zapošljavanju nastavnog osoblja ukazala na sve prisutnije anomalije ovdašnjeg društva. Sama telefonska izjava direktorice škole, koja je odbila da stane pred kameru, najbolja je ilustracija kako politički kadrovi ovdašnje vlasti bezobzirno i bez straha od odgovornosti krše zakone.

Ocjena 9

 

 

 

                      Komparativna analiza

RTRS i dalje bez ikakve odgovornosti prema javnosti nastavlja biti glasnogovornik vlasti Republike Srpske. Stoga, koliko god se u svojim saopštenjima uredništvo ove RTV kuće trudi da javnost ubijedi da svoju misiju javnog servisa obavlja u skladu sa zakonom, dnevnici iz dana u dan na najdrastičniji način to demantuju.

Na drugoj strani, evidentno je da BNTV plaća cijenu uređivačke politike koja svakodnevno javnost informiše o lošoj ekonomsko-socijalnoj situaciji, ali i brojnim zloupotrebama vlasti. BNTV polako postaje ozbiljan problem vlasti u RS-u.

 

 

IZDVAJAMO!

Ova sedmica ostat će zabilježena i po fizičkom napadu na novinarku BNTV-a Slađanu Jašarević. Razlog:   nezadovoljstvo predsjednika opštinskog odbora SNSD-a zbog priče o protestima mještana Kalinovika koji se bore protiv nezakonite sječe šume na tom području. Istovremeno, evidentiran je i hakerski napad na web stranicu BNTV-a devetog decembra, u vrijeme kada je na njoj gostovao lider SDS-a Mladen Bosić.

 

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Analiza dnevnika, Gordana Katana