Analiza dnevnika

TV1/HAYAT TV: Križarski rat protiv političara

Piše: Dragan Markovina

Iako nijedan od Hayatovih dnevnika ne iznevjerava profesionalne standarde, gledatelj se ne može oteti dojmu da prisustvuje križarskom ratu protiv političara generalno, i to na pogonsko gorivo klasičnog populizma

Hayat TV: Naglašeni populizam na granici tabloidnosti

14. – 20. februar 2014.

KONFUZIJA I NEOZBILJNOST: Temeljna karakteristika dnevnika Hayat televizije koju uoči netko tko nema iskustvo gledanja njihovih dnevnika, iscrpljuje se u brzom nizanju kratkih vijesti i naglašenom populizmu koji doseže granice tabloidnosti. Daleko od toga da se radi o neprofesionalizmu ili dezinformiranju, ali ovakvi pristupi s jedne strane ostavljaju dojam konfuzije,  a s druge strahovite neozbiljnosti. Ilustracije radi, dnevnik od 20. veljače, kojeg je vodila Adijata Žiga-Borovac, počeo je tako da je u jedva nešto više od dvije i po minute obrađeno više od pet vijesti, koje gledatelj naprosto nije u stanju apsorbirati.

TRI PRILOGA O ISTOM: U istom dnevniku su, s druge strane, emitirana tri priloga za redom, koji su u suštini poručivali istu stvar. Da su političari korumpirani, beskorisni i preplaćeni. I to sve kroz dioptrije obespravljenih građana. Prvi prilog bio je onaj Meline Rašidović, a problematizirao je pitanje propasti privatizacija. Ne ulazeći sad u pitanje autorskog pristupa temi, u kojoj koncept privatizacije uopće nije propitan, prilog je otvoren anketom na ulici s pitanjem kome je dobro u zemlji. Odgovori koji su pušteni u eter bili su sljedeći: Onima odozgor, i bezbeli političarima.

ISTOVJETNE ANKETE, JEDNA ZA DRUGOM: Sljedeći prilog Marije Đurić bavio se životom penzionera, koji su, naravno, kao suprotnost njihovim primanjima vidjeli prihode političara. Treći prilog u nizu, koji se bavio pitanjem nezaposlenosti, opet je emitirao anketu među građanima, koji su političare istaknuli kao najzadovoljnije ljude u zemlji. Jeste da je bio dan socijalnih prava, ali doista je besmisleno kroz tri priloga zaredom emitirati jednu te istu anketnu poruku građana.

ŠIROKO PROBLEMATIZIRANA TEMA: Naravno, u dnevnicima iz protekle sedmice bilo je i odličnih stvari, poput intervjua Nerme Turić s Goranom Kovačevićem, ekspertom za nacionalnu sigurnost, 18. veljače. U tom razgovoru, voditeljica je postavljala bitna pitanja, tražeći od gosta komentar zakona o zabrani odlaska bosanskohercegovačkih državljana na strana ratišta, zatim zanimajući se za to je li njihov dobrovoljni odlazak u rat problem samo tih ljudi ili društva u cjelini, te u konačnici ispunjava li BiH preuzete obaveze u Antiterorističkoj koaliciji. Široko problematiziravši temu, voditeljica je od gosta dobila najbitnije podatke i utemeljenu kritiku odnosa društva i države prema tom problemu.

DVA ODLIČNA PRILOGA: Emitirana su također dva odlična priloga u dnevniku Nerme Turić, od 17. veljače. Jedan, autorice Lejle Kovač-Skenderagić, o radnicima tuzlanske Aide. Autorica je kroz razgovor s dvojicom radnika te firme, jednog koji je u njoj radio od utemeljenja 1975. godine i drugog koji se zaposlio u poslijeratno doba, napravila sjajan presjek povijesti i sadašnjosti Aide. Jednako dobar prilog djelo je Adnana Krdžalića, koji je kroz povijesni prikaz i razgovor sa stručnjacima i znanstvenicima približio javnosti stanje rudarstva u BiH.

Plus sedmice:

Uvjerljivo najbolji moment sedmice bio je razgovor Nerme Turić sa Goranom Kovačevićem, jer je novinarka  obradila aktualnu temu, pozvala relevantnog sugovornika i strukturirala pitanja tako da se iz gosta izvuče maksimum.

Minus sedmice:

Ovdje možemo mirne duše svrstati kompletan dnevnik od 20. veljače, koji je prvo kroz tri priloga zaredom poslao de facto istu poruku, a ujedno je izbjegao istinski problematizirati teme kojima se bavio, poput pitanja privatizacije i njezine neupitnosti.

Ocjena sedmice: 6

 

...

 

TV1: Uhodani put kvalitetnih dnevnika

14. – 20. februar 2014.

ŠTA JE NAMA SHELL? TV1 nastavlja svoj uhodani put kvalitetnih dnevnika, koji ponekad znaju pokazati nedostatak problematizacije teme. Krenimo odmah od zamjerki. U dnevniku Nikoline Veljović od 15. veljače emitiran je prilog o istraživanju i eksploataciji nafte i plina na prostoru Federacije, ponajprije na području Gabele i Dračeva. U tom prilogu Abele Purivatre, korektno su novinarski prenesene sve ključne informacije. I to kroz razgovore s lokalnim stanovništvom. Saznali smo tako sve o nekadašnjim istraživanjima, koja su zadnji put provođena 1991. godine, o veličini ulaganja u ta istraživanja od strane kompanije Shell, koja bi iznosila oko 700 miliona dolara, a čuli smo ujedno i riječ stručnjaka u vidu direktora Zavoda za geologiju BiH. No, ono što je ovdje potpuno izostalo su dvije stvari. Jedna od njih je pitanje globalnog djelovanja kompanije Shell, koje uopće nije postavljeno, a o čemu bi se imalo dosta toga za reći. Drugo je pak pitanje samo naznačeno kroz razgovor s jednim od tamošnjih žitelja, opravdano zabrinutog za budućnost poljoprivrede od koje taj kraj živi ukoliko bi došli do većih poduhvata. Na ovaj način dobili smo samo informaciju, a ne i analize posljedica koje bi to istraživanje i njegovi rezultati imali po državu i tamošnje stanovnike.

KOLIKO JE LJUDI ZAPOSLIO ZAVOD: Sličan problem zabilježili smo i s prilogom Aleksandre Tolj, u dnevniku Ognjena Blagojevića od 17. veljače. U tom informativno korektnom prilogu doznali smo da je Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo pokrenuo besplatni telefon, na kojem se mogu saznati sve potrebne informacije, bez fizičkog dolaska, jednako kao pružanje besplatne pravne pomoći. Dobili smo također informaciju i o broju evidentiranih na Zavodu, no nismo saznali kakvi su uopće rezultati njegovog djelovanja, tj. koliko je ljudi zahvaljujući njihovoj pomoći pronašlo posao.

KAD SAGOVORNIK ZABAVLJA GLEDATELJE: S druge pak strane, od niza odličnih priloga vrijedi izdvojiti dva. To je prije svega prilog Abele Purivatre o situaciji u BH Airlinesu, emitiran 19. veljače u dnevniku Ognjena Blagojevića. U tom prilogu novinarka je precizno prikazala probleme firme, u vidu otkazivanja letova, njezine najbitnije dugove i probleme u poslovanju, ukazavši ujedno na iznevjerena obećanja federalne Vlade. U svemu tome, kao začin na kraju, poslužio je još jedan osvrt na fantomsku kompaniju BH Wand Airlines, kada su se gledatelji nakratko mogli i zabaviti odgovorom njihovog predstavnika u BiH. On je, naime, rekao kako neće dati izjavu za TV1 s obzirom da im nisu bili dobra medijska podrška.

UVID U STVARNO STANJE JAVNIH KOMPANIJA: Drugi prilog kojeg ovdje izdvajamo je prilog Aleksandre Tolj, od 19. veljače, koji je na pravi način problematizirao pitanje privatizacije četrnaest javnih firmi. Posebna zanimljivost priloga je to što je javnosti predstavljeno stvarno stanje u tim kompanijama, pa smo tako, primjerice, saznali da je Energopetrol dužan oko 100 miliona maraka, a da radnici Šipada petnaest mjeseci nisu primili plaću.

Plus sedmice:

Po dobrom starom običaju, Abela Purivatra je napravila još jedan studiozan prilog o stanju u BH Airlinesu.

Minus sedmice:

Interesantno, ali ista novinarka potpisala je i najslabiji prilog sedmice, onaj posvećen istraživanjima i eksploataciji nafte i plina. U njemu smo iscrpno informirani o koncesiji i istraživanjima, ali ne i o karakteru kompanije Shell, ni o utjecaju tih istraživanja na lokalno gospodarstvo i okoliš.

Ocjena sedmice: 8

 

 

 

Komparativna analiza:

Iako nijedan od promatranih dnevnika ne iznevjerava profesionalne standarde, u pravilu korektno i iscrpno informira te ima izrazito kvalitetne trenutke, problem Hayat TV-a je konceptualne prirode. Za razliku od pristupa TV1, koji izbjegava pribjegavanje populizmu, kod Hayata se gledatelj ne može oteti dojmu da prisustvuje križarskom ratu protiv političara generalno, i to na pogonsko gorivo klasičnog populizma.

Izdvojeno:

Detalj kojeg iz protekle sedmice vrijedi posebno izdvojiti je premijera prve predstave koja je nastala u koprodukciji dvaju mostarskih teatarskih kuća, Narodnog pozorišta i Hrvatskog narodnog kazališta. Posvetivši značajan prostor ovoj doista prijelomnoj predstavi, i to kroz detaljan prikaz njezinog sadržaja i kroz iscrpan izvještaj s konferencije za štampu koja je predstavu najavila, TV1 je, putem priloga Edvine Strike, pokazala da razumije što je javni interes i koje vijesti zaslužuju poseban naglasak.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Analiza dnevnika, Dragan Markovina