Analiza dnevnika

BHT1/FTV: Ubi ih prejaka županija

Piše: Nidžara Ahmetašević

Ove dvije televizije objavile su do sada desetine, ako ne i stotine priča o pojedincima i institucijama koje krše zakon. Ali ga i same krše kada ne poštuju odluku Ustavnog suda i koriste termin županija. Izgleda da novinari i voditelji na BHT-u i FTV-u ne odgovaraju urednicima, nego stranačkim vođama

 

BHT1: Sveznajući analitičari

3. – 10. mart 2015.

U ZNAKU NEVREMENA: Protekla sedmica u centralnim dnevnicima javnih servisa protekla je u znaku izvještaja o vremenskim nepogodama. Dramatične slike iz raznih dijelova BiH smjenjivale su se iz dana u dan, praćene informacijama o stanju na putevima, ugroženim područjima, vremenskom prognozom, ali i pričama koje su nam pokazale kako nadležni ponovo nisu spremno dočekali nevrijeme koje su meteorolozi najavili. Javni servisi su, čini se, spremno dočekali nevrijeme, s ekipama na terenu i s informacijama značajnim za javnost. Kroz ove izvještaje također smo se još jednom uvjerili koliko malo je urađeno na saniranju štete koja je nanešena određenim područjima tokom majskih poplava prošle godine, zbog čega ispaštaju građani.

ONAKO KAKO ODGOVARA VLASTIMA: No, nije sve bilo tako profesionalno urađeno. U dnevnicima BHT1 ponovo su se oslanjali prečesto na izjave glasnogovornika i političara, uspijevajući svaku informaciju plasirati ne na način koji bi bio od interesa za javnost, ili barem privlačan za pratiti, nego onako kako to odgovara institucijama i vlasti. Takav pristup javni servisi ne smiju sebi dopustiti.

ŠTA S PRIČAMA? Istovremeno, pretjerano insistiranje na “ljudskim pričama”, ako nisu praćene konkretnim informacijama, nisu za centralnu informativnu emisiju. Prilog o tome kako je pri izgradnji koridora 5C oštećena kuća jedne porodice je važan, ali mu nije mjesto u dnevniku, naročito ne u samom vrhu emisije (8. mart, Adela Topalović).

HIPERINFLACIJA ANALITIČARA: Analitičari su treća kategorija, uz glasnogovornike i političare, pretjerano zastupljena u informativnim emisijama BHT1. Pritom, već mjesecima se “vrte” jedni te isti analitičari koji su valjda sveznajući. Tako ista osoba komentariše i poplave, i politiku, i nevrijeme, i ekonomiju, i… Nemoguće je da svi sve znaju, kao što je neopravdano očekivati od građana da vjeruju sudu nekog ko je potpisan samo kao “analitičar”, bez informacije o tome ko je ta osoba zaista, šta i gdje radi, i šta njega ili nju čini relevantnim da govori o određenoj temi.

PLUS SEDMICE

Osmi mart, na sreću, u dnevniku nije bio povod za ponavljanje već ustaljenih klišea o ženama i cvijeću, nego su se novinari potrudili skrenuti pažnju na aktivnosti nevladinog sektora iz kojeg su tog dana govorili o položaju žena u BiH. U Dnevniku 2 BHT1, urednica Adela Topalović uspješno je povezala priče iz više dijelova BiH, dajući važnu sliku o položaju žena i problemima sa kojima se svaki dan susreću.

MINUS SEDMICE

Minus sedmice ide za prilog emitovan isti dan, odnosno grešku u koju je teško povjerovati. Naime, dok je novinarka najavljivala prilog o velikom jubileju Radio Sarajeva (danas BH Radio 1), u pozadini je stajala slika na kojoj je logo privatnog portala i radiostanice Radio Sarajevo, osnovanih prije nekoliko godina, koji nemaju nikakve veze sa Radio Sarajevom o kojem se govorilo u prilogu. Naprosto je nevjerovatna ova greška, naročito s obzirom da je BH Radio 1 dio iste kuće kao i BHT.

Uz to, ove sedmice se u Dnevnik 2 BHT1 vratila “županija”.

OCJENA 2 (“županija”)

 

...

 

FTV: Šuška se, šuška

3. – 10. mart 2015.

LOŠE UPAKOVANI SENZACIONALIZAM: U dnevnicima FTV-a jednostavno kao da ne mogu odoljeti senzacionalizmu. Tako je bilo i ove sedmice u više navrata. Samo jedan od primjera je Dnevnik 2 od šestog marta (Azra Pašukan) i informacija o tome kako je federalni premijer dao tužilaštvu izjavu o Bosnalijeku. Pored toga što traže da im premijer kaže šta je rekao tužilaštvu, što naravno da nije moguće jer bi značilo ometanje istrage, u prilogu se prečesto pozivaju ne samo na neimenovane izvore, nego koriste fraze kao što je “priča se” ili “čuli smo”, “saznajemo”. To ništa gledaocu ne govori niti ulijeva povjerenje u tako plasiranu informaciju.

POLITIZACIJA SVEGA: Ni ove sedmice nisu uspjeli izbjeći politizaciji svake moguće i nemoguće teme, uskraćujući tako javnost za bitne informacije. Dana devetog marta (Amra Zaklan) pričaju o neusvajanju budžeta na nivou Federacije kroz izjave političara, umjesto da nam kroz primjer kažu šta će građani izgubiti ako do kraja mjeseca ne bude usvojen budžet, i šta su do sada izgubili.

GUBLJENJE VREMENA: Isto tako ponovo su gubili vrijeme emitujući izjave političara o neformiranju vlasti, tj. emitujući njihova prepucavanja o tome ko će zauzeti koju poziciju. Gledaoci još uvijek nisu saznali, recimo, šta koja stranka želi uraditi sa određene pozicije. Postoji li ikakav plan, ili se sve svodi samo na zauzimanje fotelja, također je važno pitanje. Ili su, recimo, informacije o neformiranju vlasti mogli emitovati u kontekstu izvještaja CCI (prilog emitovan šestog marta, Azra Pašukan), u kojem jasno ukazuju na krivce za neformiranje vlasti i govore šta javnost time gubi. No, ovaj prilog je emitovan nepovezan i negdje u drugoj polovini dnevnika.

KAKO TRETIRATI RAD TUŽILAŠTVA? U centralnim dnevnicima FTV-a često se bez ikakvog kritičkog osvrta, istraživanja ili analize emituju informacije o radu Tužilaštva BiH. Tako je bilo i četvrtog  marta (Darjan Babić) s pričom o oslobađanju osobe koja je prvobitno bila osuđena na osam godina zatvora zbog ratnih zločina. Apelaciono vijeće oborilo je kompletnu prvostepenu presudu, što jeste razlog za analizu i postavljanje pitanja Tužilaštvu kako i zašto je ovako nešto moguće. Sudski procesi, pritom, koštaju i građanima svakako treba reći zašto su potrošene njihove pare na proces koji nije mogao biti okončan osuđujućom presudom.

PLUS SEDMICE

U Dnevniku 2 devetog marta prilog iz kulture, i to dobar, emitovan je u prvoj polovini emisije. Ovo je zaista prava rijetkost, kao što je rijetkost vidjeti prilog iz kulture urađen analitički, što ovaj o neodlasku predstavnika BiH na Bijenale u Veneciju jeste bio.

MINUS SEDMICE

Ponovo “županija” i ponovo ocjena 2 zbog toga.

 

UPOREDNA ANALIZA

Gledaoci koji su se ove sedmice oslonili na dnevnike BHT1 ili FTV-a ostali su uskraćeni za informaciju da je umro jedan od najznačajnijih muzičara sa prostora bivše Jugoslavije – Vlada Divljan. Teško je razumjeti zašto su urednici odlučili da ovo ne emituju. Ili možda ne znaju ko je bio Vlada? Također, nismo mogli ništa saznati o aferi “Čaušević”, o kojoj danima bruje mediji u cijeloj BiH.

Javni servisi propustili su priliku da zaista stanu u službu javnosti i prozovu nadležne za bezbjednost u glavnom gradu BiH, u kojem skoro pa svaki dan da se dese pljačka, oružani napad, a sve češće i ubistvo. I to ne njihove glasnogovornike, nego sve od gradonačelnika, novog mandatara Vlade, do trenutnog ministra unutrašnjih poslova, koji su dužni da se obrate građanima u ovakvoj situaciji. Od medija se očekuje da ih podsjete na ovu obavezu i urade ono što im je posao.

ISTIČEMO

Apsurdnost života u BiH nekada zaista doseže granice koje su izvan ljudskog razuma. Tako je i u slučaju svađe između poslanika skupštine u Bosanskom Petrovcu, koji su se usaglasili da u tom gradu treba izgraditi spomenik velikanima koji su u njemu rođeni, ali ne mogu da se slože koliko i ko sve tu treba da bude. Još gore, prvobitni prijedlog bio je da spomenik bude izgrađen za četiri značajne ličnosti, međutim, poslanici su na zasjedanju skupštine nekako protumačili da su tri od četiri predložena imena bili Bošnjaci (radi se oMersadu Berberu, Skenderu Kulenoviću, Jovanu Bijeliću i Ahmedu Hromadžiću). Onda je počela potraga za Srbima, kako bi se valjda napravio nacionalni balans. Toliko je apsurdna ova priča da je teško bilo šta smisleno i reći. I dobro je što je prikazana u dnevniku devetog marta, mada možda nije zaslužila baš centralni dio dnevnika.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Nidžara Ahmetašević, Analiza dnevnika