Analiza dnevnika

FTV/BHT1: Ko Manijacima podmeće svađe između dva derbija?

Piše: Nidžara Ahmetašević

FTV je ove sedmice imala opširan prilog o tome kako se Ustav mora poštovati. Prilog se odnosio na Narodnu skupštinu RS i proslavu 9. januara. Čak su emitovali i izjave stranih ambasadora koji su još jednom podsjetili na obavezu poštivanja Ustava. Nadamo se da će ovaj prilog pažljivo pogledati urednici i novinari FTV-a, koji uporno koriste neustavne termine. Naime, da podsjetimo, Ustav je obavezujući i za novinare javnih servisa

FTV: Ko Manijacima podmeće svađe između dva derbija?

14. – 20. april 2015.

GUINNESS I GLADNI: Ove sedmice urednici i novinari javnih servisa bili su oduševljeni besmislenom manifestacijom pravljenja begove čorbe za Guinnessovu knjigu rekorda. Na BHT-u je čak rečeno da BiH može biti ponosna jer je oboren svjetski rekord. Stvarno!? No, nije da nije bilo dobre priče oko ove besmislene manifestacije, samo je javni servisi nisu primijetili. Oni koji su bili na licu mjesta kažu da su gladni ljudi u redovima čekali da dobiju porciju.

PROMAŠENA PRIČA O OZBILJNOM PROBLEMU: Urednici centralnog dnevnika FTV-a ove sedmice odlučili su da odvoje vrijeme za razmirice među navijačima Željezničara. Potpuno je nemoguće dokučiti zašto je ovo bitno za širu javnost. Tako je u Dnevniku 2 od 17. aprila (uredila Jadranka Milošević) skoro pet minuta bilo riječi o ovome. Povod je, naravno, ubistvo jednog od navijača. Ubistvo u glavnom gradu, koje je izvršeno na tako brutalan način, svakako jeste za javnost važna informacija, ali govoriti o navijačima na onakav način, analizirati svađe među njima, klanove, nema nikakvo opravdanje. To je trošenje vremena i novca poreskih obveznika.

Pravi ugao za ovu priču je nasilje na ulicama Sarajeva i odgovor nadležnih institucija. Bilo je vrijeme i za anketu među građanima o tome koliko se sigurno osjećaju. Umjesto toga, mi slušamo prozivanje uprave kluba jer nisu odgovorili na novinarske upite. A šta bi trebali reći? Zašto bi uopće fudbalski klub reagovao na svađe među navijačima koje očito nemaju nikakve veze sa fudbalom? Pritom ne kritikuju predstavnika MUP-a Sarajevo, čiju izjavu emituju, a koji kaže da se sigurnosna situacija u Sarajevu može ocijeniti “podnošljivom”. Za koga je podnošljivo da mora strahovati svaki dan da li će završiti kao žrtva obračuna kriminalaca? To je bila vijest i priča relevantna za široku javnost.

A IMAMO I ŽRTVE: No, nije ovo jedini problematični prilog emitovan ove sedmice u dnevnicima FTV-a. Isti dan, 17. aprila, objavljena je informacija o presudi za ratne zločine koju je Sud BiH izrekao Indiri Kamerić. Nismo saznali detalje presude, koji su bili dostupni, ali smo zato gledali izjave dviju žena ispred suda koje su potpisane sa “žrtve”. Imaju li žrtve imena? Ovako potpisati sagovornika je nepristojno, u najmanju ruku, a o profesionalizmu da ne govorimo. Pritom, ako čak i postoji mogućnost da je jedna od njih bila zaštićena svjedokinja (a postoji), FTV je prekšio zakon, ne samo pravila profesije.

PROTIV PROFESIONALNIH NORMI: Nekoliko dana ranije, 14. aprila (Azra Pašukan), FTV je emitovala prilog u kojem je kritikovan rad glavnog državnog tužioca, i to vrlo oštro. No, počinjena je elementarna profesionalna greška jer nemaju njegov stav o optužbama koje javno iznose. Ovako prezentovana informacija je utuživa i nije u skladu sa profesionalnim normama novinarstva.

SENZACIONALIZAM I POLITIZACIJA: FTV ne odustaje od senzacionalizma i politizacija u centralnim informativnim emisijama. Navikli smo da to rade s domaćim temama, ali su ove sedmice na isti način pristupili izvještaju o nedolasku hrvatskog premijera na konsultacije kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. FTV je izostavila da kaže kako ne postoji zakon koji premijera Milanovića obavezuje da se odazove na poziv predsjednice, te da je njegov čin ocijenjen tek kao nepristojan u hrvatskoj javnosti. O svemu tome detalje su mogli naći u hrvatskim medijima.

NE SAMO BESPOTREBNO, NEGO I OPASNO: Potpuno je bespotreban bio senzacionalistički pristup informaciji o posjeti Milorada Dodika Potočarima (senzacionalizam je uvijek bespotreban, ali je u ovakvim slučajevima, moguće, i opasan).

Naime, u dnevniku od 16. aprila (Amra Zaklan), novinarka koja izvještava o ovom događaju, umjesto da vidi dobru stranu ove posjete, problematizuje što se Dodik nije izvinio za zločine počinjene 1995. u ovom gradu. Pritom su porodice žrtava genocida s kojima novinarka razgovara očito ohrabrene ovom posjetom, kao i čelnici općine Srebrenica. Bilo je dovoljno da gledaoci dobiju informaciju o ovom, i da sami donesu sud. Komentarima nije mjesto u informativnim emisijama.

DOBRE STVARI: Naravno, bilo je i dobrih stvari ove sedmice u dnevnicima FTV-a.

Među njima je i odluka uredništva da 16. aprila emituje prilog o tome kako vlasti u Bihaću žele izmjestiti gradsku galeriju iz centra grada, čemu se protive građani. U prilogu čujemo izjavu osobe koja ima moć donošenja odluke i koja kaže kako bi bilo lijepo u taj prostor smjestiti “recimo, banku”, pa zaraditi novac. Izvrsna je i priča emitovana 19. aprila (Rasim Borčak) o uništavanju javnih preduzeća, u ovom slučaju Željeznica FBiH. Naime, radnici su primijetili i prijavili kako se u rezervoare toči voda umjesto nafte, te iznose se pretpostavke da je nafta otuđena. Nadležni tvrde da nije sipana voda nego da je riječ o nakupinama kiše. A radi se o 600.000 litara. Novinar se potrudio da kontaktira i čelnikeŽeljeznica te nam prenosi da su odbili stati pred kamere, što daje potpunu sliku neodgovornosti nadležnih.

MINUS SEDMICE

Urednica dnevnika 14. aprila, Azra Pašukan, donijela je odluku da je informacija o manjoj avionskoj nesreći u Japanu važnija od informacije o tome da su radnici u štrajku pješke krenuli ka Sarajevu i pokušali izvršiti samoubistvo samospaljivanjem. Informacija iz Japana emitovana je u sedmoj, a ova o radnicima u 12. minuti dnevnika.

PLUS SEDMICE

Novinari FTV-a potrudili su se ove sedmice da nam detaljno objasne šta znači odluka Moneywall o stavljanju BiH na crnu listu, kako bi to moglo uticati na građane, šta treba uraditi da se to izbjegne, i zašto smo uopće došli u situaciju da se plašimo ove odluke.

OCJENA 3

 

...

 

BHT 1: Pretežno profesionalno, s mjestimičnim padovima   

14. – 20. april 2015.

PROFESIONALAN PRISTUP I ORIGINALNO NOVINARSTVO: I BHT je imala prilog u kojem su bili vrlo kritični prema radu glavnog državnog tužioca, ali za razliku od FTV-a, u dnevniku 15. aprila (Svjetlana Vučetić) pružili su nam više informacija, te su, kako je rečeno u prilogu, pokušali doći do reakcije iz ureda Tužilaštva BiH, ali bez uspjeha. Profesionalan pristup i odgovorno novinarstvo.

NEDOSTATAK TRUDA: No, malo više truda moglo je biti uloženo u prilog o pripremama za novi zakon o radu u BiH. Prilog emitovan 17. aprila (Samira Krehić) nudi dosta informacija, izjave političara, radnika, ali ne i eksperata koji bi objasnili šta je suštinski problem novog prijedloga, niti daju pozadinu ovog problema koja je sadržana u novoj EU inicijativi za BiH i Programu za rast i razvoj, na kojem se bazira inicijativa. Ipak, važno je i pohvalno da su i jedan i drugi javni emiter posvetili dosta prostora ovoj temi, te se možemo nadati da će nastaviti pratiti razvoj događaja.

PLUS SEDMICE

BHT je 19. aprila (Blažica Krišto) emitovala izuzetno bitan prilog iz Srebrenice u kojem su ukazali na politizaciju života u ovom gradu te prozvali odgovorne. U prilogu razgovaraju s urednicom tamošnje televizije koja priznaje da je i sama došla na tu poziciju jer joj je pomogla vladajuća stranka, ali kaže da je to ne sprečava da govori i ukazuje na probleme, kao ni da radi posao savjesno. Dopisnik iz Srebrenice je zatražio mišljenje i načelnika ove općine, koji bahato vrijeđa ovu ženu i pokušava je diskreditovati pred javnošću. Zato je bitna njena poruka da ima pravo da govori, jer nosi poruku za širu javnost. Profesionalno urađen prilog u kojem novinar uklapa i anketu sa Srebreničanima, koji govore kako je stanje u općini alarmantno, te da su svi koji danas žive tamo, bez obzira na naciju, žrtve “bilo koje vlasti”, kako kaže jedan od anketiranih.

MINUS SEDMICE

Prilog o “bijelom hljebu” emitovan 17. aprila (Samira Krehić) bio bi dobar da je malo vještije montiran. Naime, kada govore o tome koji političari su primali “bijeli hljeb”, ukazuju da je ukidanje ove povlastice inicirano prošle godine na protestima, ali slika prikazuje požare i nasilje koji su se desili ispred Predsjedništva. To je neprimjereno i širi predrasude prema onom što se dešavalo, protesti na ulicama normalan su demokratski proces, a pritom se negira ono što novinar govori kada ukazuje na pozitivnu stranu građanskog aktivizma. Građani su na protestima riješili barem jedan problem u ovoj državi, i to je velika pobjeda za sve nas, i nema potrebe predstavljati taj napor u negativnom svjetlu.

OCJENA 7

 

...

 

UPOREDNA ANALIZA

Oba javna servisa izvještavala su nas ove sedmice o tome kako će novoizabrane vlasti tražiti još kredita od MMF-a, ali nisu se potrudila da istraže šta to znači za građane, šta o tome misle stručnjaci, kakve su posljedice, ima li neka druga opcija… A mogli su pogledati primjere drugih zemalja koje su zadužene, šta im se desilo, kako se nose građani sa tim. Javni servis to mora uraditi da bi građani dobili sveobuhvatnu informaciju o nečem što je od javnog interesa.

IZDVOJENO

FTV je ove sedmice imao dugi prilog o tome kako se Ustav mora poštovati, a u kontekstu odluke Narodne skupštine RS o eventualnoj ustavnoj odluci vezano za proslavu 9. januara. Čak su emitovali i izjave stranih ambasadora koji su na to podsjetili (zar nam zaista strane diplomate moraju to reći?). Nadamo se da će ovaj prilog pažljivo pogledati urednici i novinari FTV-a, koji uporno koriste neustavne termine. Naime, Ustav je obavezujući i za novinare javnih servisa.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Analiza dnevnika, Nidžara Ahmetašević