Korupcija

IVANA KORAJLIĆ: Novi Zakon o suzbijanju korupcije može poslužiti za političke obračune!

Razgovarala: Mirna Stanković Luković

U razgovoru za Žurnal, Ivana Korajlić iz Transparency International BiH pojašnjava kakve štete za društvo može donijeti nacrt Zakona o suzbijanju korupcije u RS

Nacrt Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala Republike Srpske, kojim su trebale biti otklonjene manjkavosti postojećeg Zakona, uvršten je na dnevni red sjednice Narodne skupštine. Iz Transparency International BiH upozoravaju da Nacrtom ne samo da nisu otklonjene manjkavosti, već su uvrštene nadležnosti koje sa korupcijom, organizovanim i privrednim kriminalom – nemaju nikakve veze.

U razgovoru za Žurnal, Ivana Korajlić, program menadžerica Transparency International u Bosni i Hercegovini, pojasnila je da je razlog za donošenje ovog Zakona bila činjenica da nadležnosti Specijalnog tužilaštva RS nisu bile detaljno i adekvatno definisane, što je dovelo do toga da se veoma često dešavalo da se u slučajevima u kojima je Specijalno tužilaštvo trebalo djelovati, ono proglašavalo nenadležnim.

- Praktično, Specijalno tužilaštvo u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala, zbog kojih je i osnovano, nije djelovalo, kaže Korajlić i naglašava da se po novom Nacrtu ništa nije popravilo u smislu detaljno definisanih nadležnosti.

- Umjesto toga se ide u dodavanje novih nadležnosti koje nemaju nikakve veze sa korupcijom, organizovanim kriminalom ili privrednim kriminalom, već se tu radi o napadu na ustavni poredak, stavljanju Republike Srpske u potčinjeni položaj, itd. Tu se vraćamo na onu priču o prenosu nadležnosti, a jedna od tačaka Skupštine je nedavno bila da će se pokrenuti inicijativa da se pravi zakon prema kojem će krivično djelo biti bilo kakva odluka u vezi sa prenosom nadležnosti sa nivoa RS na nivo Bosne i Hercegovine. Postaje jasno da se i ovaj zakon koristi pod manje-više istim izgovorom, smatra Ivana Korajlić.

- Ono što je problem sa ovim Nacrtom zakona jeste da se daju odriješene ruke tom novom odjelu pri Republičkom tužilaštvu, s obzirom da predviđa da će Specijalno tužilaštvo ukinuti, odnosno takozvanim tužilačkim istražiteljima. Po ovom Nacrtu oni imaju mogućnost da privode ljude, da im ograničavaju slobodu kretanja i slično, a da se uopšte ne navodi pod kojim uslovima se to može raditi, ko su lica koja se mogu privoditi i slično. Otvaraju se mogućnosti za zloupotrebe samog zakona, da se bilo koji politički neistomišljenik, pod izgovorom ovih krivičnih djela vezano za Ustav i Republiku Srpsku, privodi i da se na taj način režim obračunava sa bilo kim ko ne spada u vladajuće strukture i sa bilo kim ko misli drugačije i javno o tome govori.

 

SPRIJEČIĆEMO ZLOUPOTREBE

Da li su ova politička krivična djela već predviđena nekim drugim drugim zakonima?

Da, neka od njih se već nalaze u drugim zakonima i uopšte nije jasno zašto se sada ona pominju u Zakonu koji bi trebao da bude usmjeren na sprječavanje korupcije, organizovanog kriminala i tako dalje, imajući u vidu da ova djela nemaju nikakve veze sa tim. Ova djela sama po sebi mogu biti sporna, pogotovo ako se uzme u obzir ova sloboda privođenja i proizvoljnog tumačenja, što može dovesti do kršenja ljudskih prava i zloupotreba svih mogućih vrsta.

Ono što je propušteno jeste da se Nacrtom ovo tijelo učini nezavisnijim, da se tačno napiše procedura postupanja u određenim slučajevima. To smo propustili, a sa druge strane smo se bavili nekim drugim stvarima. Praktično se postavlja pitanje čemu taj zakon, ako će se baviti drugim krivičnim djelima više nego onima koja stoje u nazivu zakona.

Kada bi se Nacrt trebao naći pred Skupštinom?

Ovaj nacrt je već na Skupštini, uvršten je na dnevni red, s tim što su druge tačke dnevnog reda sjednice koja je bila ovih dana uzele više vremena nego što je to bilo planirano.

Komentare ste uputili poslaničkim klubovima. Da li imate odgovora?

To se nikada ne dešava. Još uvijek nije organizovana javna rasprava po ovom pitanju, ali uglavnom procedura ide tako da, kada mi uputimo komentare, a neke smo prezentovali i na odmorima tokom same sjednice, jednostavno nema volje da se o tome razgovara, niti ikada dobijemo ikakav komentar. Veoma se rijetko se uopšte uzimaju u obzir i na skupštinskim zasjedanjima i pri usvajanju zakona.

Ukoliko Nacrt zakona bude usvojen, koje korake namjeravate poduzeti?

Vjerovatno isto što smo uradili sa Zakonom o javnom redu i miru. Tražićemo očitovanje Ustavnog suda, pa ćemo vidjeti kako će ići procedura, da li će ovo da ide u vidu Nacrta. Postoje naznake da će se možda ipak organizovati javna rasprava prije nego što se definitivno utvrdi u formi prijedloga. Nadam se da će biti te javne rasprave i da će se iskoristiti da se otklone ovi nedostaci. Ako u ovoj formi bude otišlo, mi ćemo se svakako obratiti Ustavnom sudu.

Ukoliko ovaj Nacrt bude usvojen kao Zakon, šta će se desiti ukoliko osoba koja je uhapšena ili pritvorena podnese tužbu zbog povrede ljudskih prava?

Svi takvi zakoni, kao što je i Zakon o javnom redu i miru, mogu dovesti do ogromnog broja tužbi za kršenje ljudskih prava, ali što se kasnije reaguje, sve pomalo gubi smisao. Znamo koliko vremena treba da se postupi po tužbama, kako teče taj cijeli postupak, tako da se plašim da ako Nacrt bude usvojen u ovoj formi, da je bitka izgubljena. Kasnije reaktivno djelovanje na pojedinačnim slučajevima nije tako efikasno. Pitanje je koliko bi ljudi bilo spremno da se žali i da se bori za svoja prava, jer već imamo takav odnos građana koji se jednostavno boje usprotiviti sistemu. Nije isključeno da neće biti veliki broj tužbi ako se ovaj zakon bude zloupotrebljavao.

Čak i da dođete do Strazbura i da Evropski sud utvrdi da se krše ljudska prava, taj sud može naložiti da se ponovo pokrene pitanje ustavnosti samog Zakona. Ali, vidjeli smo na primjeru Sejdića i Fincija kako se neke stvari tjeraju godinama i i dalje se ništa ne dešava, uprkos presudama.

(zurnal.info)