Potočari

21. GODIŠNJICA U SREBRENICI: Negiranje genocida uprkos više od 600 godina zatvora

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info/arhiv
zurnal.info

U Potočarima su danas ukopani posmrtni ostaci 127 žrtava genocida u Srebrenici. U Memorijalnom centru od danas su 6.504 identificirane i ukopane žrtve. Za zločine u Srebrenici u julu 1995. godine do sada je osuđeno 38 osoba, na ukupno 637 godina zatvora i tri doživotne robije. Uprkos presudama, Dodik tvrdi da se “genocid nije desio”

U Memorijalnom centru u Potočarima danas je klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop pronađenih i identificiranih posmrtnih ostataka još 127 žrtava genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine na području Srebrenice.

Članovi porodica, prijatelji, komšije, preživjeli Srebreničani, predstavnici vlasti, međunarodne zajednice te brojni građani došli su danas u Potočare da bi odali počast žrtvama i poklonili se pred mnoštvom bijelih nišana, nijemih svjedoka stradanja nevinih žrtava, te na vječni počinak ispratili njih još 127, među kojima i 12 maloljetnika.

Najmlađi Avdija Memić bio je četrnaestogodišnji dječak kada je ubijen, a najstarija žrtva koja je danas ukopana u Potočarima je Mustafa Hadžović, rođen 1918. godine.
Nakon više od 20 godina traganja i nadanja, porodice su na vječni počinak ispratile očeve i sinove, braću, rođake...Neki su, nažalost, ukopali nekompletne posmrtne ostatke svojih najmilijih, pa čak i samo nekoliko kostiju koje su do sada pronađene i identificirane.

Traži se još više od 1.000 žrtava

Do sada je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano 6.377 žrtava, a nakon današnje kolektivne dženaze bit će ukupno 6.504 identificirane i ukopane žrtve, svjedoci stravičnog zločina.

Žrtve su iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Najmlađa žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima je novorođenče, djevojčica Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić rođena 1901. godine.

Još se traga za više od 1.000 žrtava genocida, čije porodice ni nakon više od 20 godina ne gube nadu da će biti otkrivena još neka grobnica koja krije kosti njihovih najmilijih i da će ih ipak pronaći i dostojanstveno ukopati.

Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano gotovo hiljadu žrtava, tačnije 969. U martu te godine ukopano je 600 žrtava, u julu 282 i u septembru iste godine 87 žrtava.

Te 2003. godine ukopan je najveći broj žrtava. Nakon toga, svake godine 11. jula, na kolektivnoj dženazi budu ukopani posmrtni ostaci ekshumiranih i identificiranih žrtava genocida.

Jedna od najvećih dženaza bila je 11. jula 2010. godine, kada je ukopano 775 žrtava genocida u Srebrenici, a do sada je najmanji broj žrtava bio ukopan prošle godine kada je obavljen ukop 136 žrtava, dok je ove godine ukopano njih 127.

Mirne šetnje u gradovima BiH

Kakanjci su danas mirnom šetnjom pod sloganom "Kakanj za Srebrenicu, da se ne zaboravi i ne ponovi!" obilježili 21. godišnjicu genocida koji je počinjen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice.

Učesnici su prošli gradskim šetalištem do Spomen-obilježja šehidima i poginulim borcima odbrambenooslobodilačkog rata 1992-1995 godina, gdje je položeno cvijeće i proučena dova.

Više hiljada građana Zenice danas je sudjelovalo u mimohodu pod nazivom " Zenica za Srebrenicu - da se ne zaboravi i ne ponovi", koji je održan u znak sjećanja na genocid u Srebrenici.

Svi učesnici mimohoda nosili su poruke s brojem "8.372", brojem nevino stradalih Srebreničana u genocidu, a brojni sugrađani su tokom prolaska tihe kolone zastali i odali počast ubijenim Srebreničanima.

U Tuzli je danas na mjestu i u vrijeme, kako to svakog jedanaestog u mjesecu čine članice Udruženja Žene Srebrenice organizovana mirna šetnja kao znak odavanja počasti žrtvama genocida, koji se dogodio u Srebrenici prije 21. godinu.

Kolona od nekoliko stotina građana odjevenih u bijelu odjeću okupila se u 11.30 sati ispred muzičke škole odakle su mirnom šetnjom stigli do Trga slobode noseći jastučiće s imenima poginulih, kako to čine i Žene Srebrenice.

Više od 600 godina zatvora i tri doživotne robije

Sud BiH i Haški tribunal su za genocid i zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici osudili 38 osoba, na ukupno 637 godina zatvora i tri doživotne robije, piše detektor.ba.

U 11 godina rada, Sud BiH je za najveći zločin u Evropi počinjen nakon Drugog svjetskog rata osudio 24 osobe, na ukupno 448 godina zatvora.

 

Na 30 i više godina zatvora pred ovim sudom osuđene su četiri osobe – Franc Kos, Zoran Goronja, Stanko Kojić i Duško Jević. Jević je osuđen zbog učešća u ubistvima zarobljenih muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice, a ostala trojica za strijeljanje najmanje 900 muškaraca i dječaka u Branjevu u julu 1995.

Jedina osoba koja je na ovom sudu osuđena za krivično djelo genocid jeste bivši pripadnik Zvorničke brigade VRS-a Milorad Trbić, kojem je za to djelo izrečena maksimalna kazna po krivičnom zakonu bivše Jugoslavije – 20 godina zatvora, piše detektor.ba

Ovaj portal Balkanske istraživačke mreže u BiH piše da je ove godine Sud BiH donio dvije presude za zločin i genocid na ovom području – pravosnažnu presudu kojom je Srećko Bošković osuđen na osam godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1995. na području Zvornika, i drugu kojom Aleksandra Cvetkovića oslobađa optužbi za genocid u Srebrenici.

Bošković je proglašen krivim da je sredinom jula 1995. godine – nakon što su srpski vojnici strijeljali Bošnjake s područja Srebrenice, a potom ukopavali njihova tijela na platou Crvene brane (općina Zvornik) – prišao jednom dječaku i kazao mu da je slobodan, a kad se dječak udaljio, ubio ga iz automatske puške.
“Optuženi je dječaku rekao: ‘Slobodan si, možeš ići’, a kada je krenuo prema šumi, on mu je pucao u glavu”, zaključilo je Vijeće. Prema njihovoj ocjeni, Bošković je iskoristio nemoć i nezaštićenost dječaka, počinivši ovo djelo iz obijesti.

U maju 2016. Sud BiH je Cvetkovića, nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a, oslobodio optužbi da je 16. jula 1995. učestvovao u ubistvima oko 900 bošnjačkih muškaraca u Branjevu. Cvetković, koji je tri godine ranije našem pravosuđu izručen iz Izraela, oslobođen je zbog manjka dokaza.

Ove godine također, primijenivši blaži zakon, Sud BiH je Radomiru Vukoviću smanjio kaznu za pomaganje u genocidu u Srebrenici sa 31 na 20 godina zatvora. Ova odluka je donesena nakon što je Ustavni sud BiH djelimično ukinuo raniju pravosnažnu presudu Vukoviću zbog pogrešne primjene krivičnog zakona.

Vuković je 2012. godine pravosnažnom presudom Suda BiH proglašen krivim da je u julu 1995. učestvovao u pogubljenju više od 1.000 zarobljenih Bošnjaka u Kravici. On je osuđen kao bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije Republike Srpske u Šekovićima.

Od početka rada Suda BiH pet osoba je priznalo krivicu za zločine u Srebrenici, a osuđene su na ukupno 39 godina zatvora. Najmanje kazne dobili su Milivoje Ćirković i Zoran Kušić, koji su sklopili sporazum o priznanju krivice i osuđeni su na pet godina zatvora.

Pravosnažno je oslobođeno ukupno 15 osoba optuženih za zločine u Srebrenici, a u toku je pet suđenja.

U martu ove godine podignuta je optužnica protiv Radoslava Jankovića, nekadašnjeg obavještajnog oficira u Glavnom štabu VRS-a za pomaganje u izvršenju genocida u Srebrenici u julu 1995. godine. Janković je, međutim, nedostupan bh. pravosuđu.

U Haškom tribunalu je nepravosnažnom presudom izrečenom u martu ove godine za genocid osuđen i prvi predsjednik Republike Srpske – Radovan Karadžić. On je ujedno i jedini političar koji je osuđen u ovoj međunarodnoj instituciji, piše detektor.ba.

Presudom je utvrđeno da su u julu 1995. srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski strijeljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice, s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.

Video: BIRN

Genocid u Srebrenici se stavlja na teret i bivšem komandantu VRS-a Ratku Mladiću. Iznošenje završnih riječi na ovom suđenju očekuje se u oktobru ili novembru ove godine, piše detekor.ba.

 

Negiranje genocida uprkos presudama

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je danas u Banjoj Luci da Vijeće ministara BiH „nema nadležnost da donosi obavezujuće odluku za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa ni odluku o Danu žalosti te da to RS ne obavezuje i da je “Srebrenica ispolitizovana”, kao i da Srbi neće priznati genocid u Srebrenici.

Kazao je “da ne može da vjeruje” da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku da danas bude Dan žalosti u BiH, a povodom 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Srebrenici.

Kao što vidite, u RS-u nije dan žalosti, bez obzira na to kako će to mnogi protumačiti, ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima u Banjoj Luci navodeći da mu je žao nastradalih u Srebrenici, kao i svega što se desilo, ali da je “to otišlo daleko na poziciju politike i nema veze sa žalošću koju pokušavaju da nametnu svima”.

Dodik je i danas oporavao da se u Srebrenici dogodio genocid tokom rata te da “Srbi neće priznati genocid u Srebrenici, jer se on nije desio”.

Tvrdi da „poštuje bol majki u Srebrenici, ali da je cijela priča o 11.julu ‘ispolitizovana’“.

(Fena/detektor.ba/zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Potočari, 11. juli, Genocid, Srebrenica