Rasipanje vode i novca

Simbol Parka nacionalnih manjina: Sarajevske vlasti potrošile 130.000 maraka na neispravnu fontanu!

Piše: Azra Omerović

Žurnal je istraživao koliko je novca potrošeno za fontanu u Parku nacionalnih manjina, zašto ona nije održavana i kako je dopušteno da u kratkom roku propadnu desetine hiljada budžetskog novca

U sarajevskom Parku nacionalnih manjina srušena je fontana za čiju je izgradnju prije samo nekoliko godina potrošeno više od 120.000 maraka a na njenom mjestu bi uskoro mogla biti napravljena nova fontana.

Umjesto održavanja, gradske vlasti su odlučile da je bolje srušiti skupocjenu fontanu i na njenom mjestu napraviti novu.

Žurnal je istraživao koliko je novca potrošeno za fontanu u Parku nacionalnih manjina, zašto ona nije održavana i kako je dopušteno da u kratkom roku propadnu desetine hiljada budžetskog novca.

Tin Grizelj iz firme Grizelj koja je gradila fontanu kaže da je od početka upozoravao da fontana nije dobro zamišljena i da se neće moći održavati.

- Ja i dalje odgovorno tvrdim da je glavni problem te fontane idejno rješenje i projekat jer nije adekvatno zamišljen – kaže Grizelj i objašnjava da je problem fontane bio gubitak vode i loš izbor kamena: Mislim, moćno izgleda kada se voda slijeva niz neravan kamen, to daleko bolje izgleda nego niz ravan kamen ali niko o tome ne razmišlja kako je to čistiti i održavati.

Fejslifting Monalize

Grad Sarajevo je 2007. godine izabrao firmu Grizelj da napravi fontanu vrijednu 123.500 po idejnom rješenju koje je plaćeno 3.500 maraka. Iz gradske uprave, na čijem je čelu u to vrijeme bila Semiha Borovac, su odbili otkriti ime autora idejnog rješenja fontane.

Pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove Hamdo Karić je 2007. godine, tokom izgradnje fontane, izjavio da će fontana biti otporna na vremenske uslove i jednostavna za održavanje.

- Materijal će biti trajan i otporan na kišu, snijeg i sunce a bit će i jednostavnije za održavanje – izjavio je Karić za Oslobođenje u septembru 2007. godine.

Radovi na fontani završeni su krajem 2007. godine a u rad je puštena u maju 2008. godine nakon što je tehničkim prijemom potvrđeno da je fontana ispravna. Firma Grizelj iz Sarajeva bila je zadužena i za održavanje fontane od 2009. do 2010. godine.

U razgovoru za Žurnal, Tin Grizelj, iz firme Grizelj kaže da je upozoravao čelnike gradske uprave da fontana neće biti otporna na vremenske uslove u Sarajevu i da će biti prezahtjevna za održavanje. Glavni problem fontane bio je idejno rješenje, kaže Grizelj i dodaje da je gradskoj upravi rekao da se moraju uraditi promjene na idejnom rješenju da bi fontana bila funkcionalna i što duže trajala. U većini sličnih slučajeva investitor prihvati savjete izvođača radova ali se to u ovom slučaju nije desilo, objašnjava Grizelj.

- Mi smo njima to tražili ali je glavna priča bila da je to autorsko djelo, to je isto ko da vi sad, to su oni nama tim riječima rekli, Mona Lizi idete raditi fejslifting -  kaže Grizelj.

Problem fontane, kako navodi Grizelj, nije bilo samo idejno rješenje koje je dovelo do velikih računa za vodu, već i izbor materijala koji su doveli do toga da počnu otpadati ploče sa fontane i o tome je Gradska uprava bila obavještena prije početka radova.

- Da je redovno održavana produžio bi se vijek jer šta je problem, otpala je jedna ploča, koja je van garancije, niko to nije popravio – kaže Grizelj i dodaje da njegova firma "van garantnog roka nije dužna popravljati".

Na pitanje zašto je firma Grizelj pristala da gradi fontanu ako je znala da je idejno rješenje loše i da fontana neće biti funkcionalna, Grizelj kaže da su očekivali da će Grad pristati na promjene u idejnom rješenju i izboru materijala.

- Mi smo više puta imali sastanke, generalno najviše je razgovarap gospodin Tomislav Grizelj sa gospodinom Hamdom Karićem, to je njihova prepiska bila, gdje su pokušavali da nađu neko zajedničko rješenje za neke detalje - kaže Grizelj.

Iz Gradske uprave nisu pristali na promjene idejnog rješenja, pa je firma je pristala raditi po projektu.

Rok trajanja fontane dvije godine

Za manje od šest mjeseci nakon izgradnje fontane stigli su prvi zahtjevi Savjeta mjesne zajednice Željeznička da se fontana popravi i očisti. Sa fontane je otpala jedna ploča a na ostalim su se pojavila alge.

- Na dva famozna slapa, gdje je okolo na onim drvenim i kamenim gredama, da ih tako nazovem, bila vidljiva velika količina algi i uvijek je bilo mokro s obje strane fontane - prisjeća se Grizelj problema sa fontanom i dodaje da je bilo nemoguće održavati: Ogromne količine algi su se pojavljivale na fontani zbog sunca. Slijevanjem se gubila voda a dodatno i prskanjem.

Fontana je zbog rasipanja trošila velike količine vode pa je u oktobru 2010. godine Vodovod i kanalizacija fontani isključio vodu zbog neplaćenih računa. Korito za vodu fontane postalo je kanta za smeće.

Početkom 2011. godine iz Službe za komunalne poslove Grada Sarajeva su zaključili da je neophodna rekonstrukcija čitave fontane koja bi koštala 100.000 maraka!

Od tog trenutka Grad je fontanu ocijenio finansijski neodrživom i pokrenuo pitanje njenog vlasništva.

U dokumentaciji koju je Gradska uprava dostavila kao odgovor na upit Žurnala nalazi se trideset zahtjeva Općine Novo Sarajevo, na čijoj se površini nalazi fontana, upućenih Gradu Sarajevu da riješi problem fontane. Gradska uprava odgovorila je na dva zahtjeva iz 2011.godine.

- Budući da vremenski uslovi ne dozvoljavaju izvođenje radova u ovoj godini, namjera nam je izvršiti zaštitu i konzervaciju fontane u cilju sprečavanja otpadanja kamenih ploča, a izvođenje radova ćemo planirati za 2012. godini -  stajalo je u odgovoru kojeg je potpisao Hamdo Karić.

U istoj dokumentaciji dostavljenoj Žurnalu, Općinska Služba za inspekcijske poslove Novo Sarajevo dostavila je još šest zahtjeva Gradu. Prvi zahtjev poslan je 2013. godine u kojem je navedeno da trenutno stanje fontane predstavlja neposrednu opasnost po život i zdravlje ljudi. Iste godine u obavijesti Gradskog komunalnog inspektora upućenoj Hamdi Kariću stoji da je fontana devastirana i napominje se da je Grad Odlukom o izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih česmi i fontana nadležan da obezbijedi ispravnost fontane u Parku nacionalnih manjina.

Iz Općine Novo Sarajevo za Žurnal kažu da su u više navrata obraćali se Gradskoj upravi radi rješavanja problema fontane.

"Na mnogobrojne zahtjeve Savjeta mjesne zajednice Željeznička, upućene Gradskoj upravi za rješavanje ovog problema, povremeno su dostavljani šturi odgovori bez ikakvih konkretnih rokova za rješavanje ovog problema", kažu iz press službe Općine Novo Sarajevo.

Tin Grizelj, za Žurnal kaže da je na sastancima na kojima je on bio, Općina Novo Sarajevo tražila fontanu u svoju nadležnost jer se razmišljalo o njenoj rekonstrukciji.
Općina Novo Sarajevo je u oktobru 2016. godine, uz dozvolu Grada Sarajeva, srušila fontanu. Rušenje je koštalo 11.000 maraka, kaže Hamdo Karić, pa su ukupni troškovi ove fontane prerasli 134.000 maraka. Općina sada od Grada traži da plati i rušenje fontane za koju se još uvijek pouzdano ne zna čije je bila vlasništvo.

Hamdo Karić, pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove, u odgovoru na naš upit kaže da je za održavanje ove fontane bio nadležan Grad.

- Shodno gradskoj Odluci o izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih česmi i fontana, održavanje ove fontane je bilo u nadležnosti Grada Sarajeva - kaže Karić.

Samo nekoliko redaka kasnije, u istom odgovoru, Karić navodi da fontana nije vlasništvo Grada Sarajeva.
- Ističem da predmetna fontana nikada nije bila vlasništvo Grada Sarajeva - kaže Karić.

Općina Novo Sarajevo tvrdi da fontana nije bila u njihovoj nadležnosti.

- Na području Općine Novo Sarajevo, u Parku nacionalnih manjina, izvedeni su radovi na uklanjanju fontane čiji je investitor i vlasnik Gradska uprava Grada Sarajeva -  navode u odgovoru iz press službe Općine.

Dok tvrde da nisu bili vlasnici fontane, u Informaciji o nepokretnoj imovini Grada Sarajeva, fontana je vođena kao stalno sredstvo u vlasništvu Grada.

Novi pokušaj

To nije jedina fontana a ni imovina koja se vodi kao stalno sredstvo Grada Sarajeva i za koju je Grad bio investitor a nije uknjižio vlasništvo.

Hamdo Karić za Žurnal kaže da Grad ima tri fontane i da se o njima brinu privatne firme.

Sve tri fontane imaju i druge sličnosti – skupe su za održavanje i zahtijevaju renoviranje.

Od 2007.godine do 2009. godine  Kanton Sarajevo je uplatio Gradu Sarajevu za sufinansiranje održavanja česmi i fontana ukupno 150.000 maraka.

U 2009. godini je iz budžeta isplaćeno više od 59.000 maraka za održavanje javnih česmi, fontana i toaleta. Već naredne godine ove stavke nema u budžetu. Iz Gradske uprave su potvrdili za Žurnal da se sredstva za održavanje knjiže kao održavanje komunalnih objekata.

- Za održavanje komunalnih objekata Grad svake godine u budžetu planira po 100.000 maraka - kaže Hamdo Karić, pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove.

Od 2010. do 2013. godine za održavanje komunalnih objekata isplaćeno je 290.000 maraka.

Fontana kod Ministarstva vanjskih poslova na proljeće će se morati obnoviti.

U proljeće 2017. godine mogla bi početi i gradnja nove fontane u Parku nacionalnih manjina.

Načelnik Novog Sarajeva Nedžad Koldžo izjavio je prije početka rušenja fontane u Parku nacionalnih manjina da će na mjestu fontane koja je "predstavljala opasnost za okolinu", Općina Novo Sarajevo napraviti "pravu fontanu".

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Semiha Borovac, Nedžad Koldžo, Grad Sarajevo