STRANAČKO PRAVOSUĐE

ZBOG IZBORA U VSTV: Zataškana istraga Tužilaštva BiH protiv Monike Mijić

FOTO: RSE
Piše: Amarildo Gutić

Novoizabrana članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je pod istragom državnog tužilaštva zbog sumnje da je zloupotrebila položaj zastupnice Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu

Prva i najvažnija tačka hitne telefonske sjednice Vijeća ministara BiH 19. decembra ove godine bila je imenovanje Monike Mijić na dužnost člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća ispred Vijeća ministara BiH. Iako je predsjedavajući Vijeća Denis Zvizdić znao za istragu Tužilaštva BiH protiv Monike Mijić, njeno imenovanje je na insistiranje HDZ BiH bilo dio političkih kompromisa. Za istragu je znala i ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semih Borovac, koja je u svojstvu svjedoka davala iskaz državnom tužilaštvu u ovom predmetu.

Koga i koliko podmititi za isplatu odštete?

Salih Alijagić iz Trebinja pokrenuo je spor protiv države BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, nakon što mu od 2005. godine nije isplaćena presuđena odšteta zbog oduzimanja mašina i repromaterijala iz njegove bravarske radnje u Trebinju tokom rata. Prema konačnoj odluci Ustavnog suda BiH, opština Trebinje i Republika Srpska trebala su isplatiti 6 miliona maraka glavnice te pripadajuće zatezne kamate od 1993. godine. Nakon spoznaje da bi zatezne kamate iznosile i do 30 miliona KM, opština Trebinje i RS isplaćuju oko 1,6 miliona. Zatim sve obustavljaju, pozivajući se retroaktivno na zakon iz 2006. godine po kojem kamate ne mogu prelaziti iznos glavnice. Alijagići potom 2013. godine podnose apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Nakon aplikacije zvao me je jedan funkcioner SDA, sastali smo se u Sarajevu. Rekao mi je da može pomoći oko presude, ali i da to košta malo više. Nakon što sam ga odbio, potražio me je i jedan sudija, on nije tražio novac, ali je samo rekao neka znam da presuda može biti i ovakva i onakva,” rekao je za Žurnal Salih Alijagić. O tom razgovoru tada nije upoznao svog zastupnika advokata Nedima Ademovića.

Potom na scenu stupa Monika Mijić, koju kao zastupnika BiH, Vijeće ministara polovinom 2013. zadužuje da dostavi Sudu za ljudska prava u Strazburu prvu, tzv unilateralnu deklaraciju kojom priznaje Alijagićima povredu prava i isplatu u četiri rate prema presudi. No, kako u deklaraciji nije navedeno na koju se presudu misli, Alijagić i njegov zastupnik nagodbu ne prihvataju. Zatim u januaru 2015. godine Monika Mijić dostavlja Sudu u Strazburu novu deklaraciju u kojoj je navedeno da je Vijeće ministara spremno da Alijagiću isplati 4,7 miliona KM glavnice i isto toliko kamate. No, za ovu ponudu Monika Mijić nije imala obaveznu prethodnu saglasnost Vijeća ministara.

Konsultacije sa RS o visini odštete?

Navedenu sumu Mijić je formirala nakon konsultacija sa Ministarstvom finansija RS. U dopisu ministru Zoranu Tegeltiji navodi kako je kontaktirana telefonski (!?) od strane Suda u Strazburu, kako bi joj saopštili da je u deklaraciji potrebno navesti tačan iznos koji će se isplatiti odšteta Alijagiću.

Ukoliko to ne učinimo, Sud će donijeti presudu u ovom slučaju, što je daleko nepovoljnije od isplate po unilateralnoj deklaraciji,”navodi u dopisu.

Nakon što je spoznao da Monika Mijić za ovu ponudu nema saglasnosti Vijeća ministara, advokat Nedim Ademović kao zastupnik Alijagića podnosi protiv nje krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH zbog kršenja procedura, neprimjerenog telefonskog kontakta sa Sudom u Strazburu i netačno izračunatog obračuna u korist RS, a na štetu Alijagića.

Ne može država u postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava varati svoje građane i zloupotrebljavati institute koji su ponuđeni pravilima Evropskog suda za ljudska prava za državu…. Ovaj slučaj je paradni primjer kako je instrumentalizovan državni aparat u cilju ukračivanja ljudskih prava i sloboda građana BiH, ali i zloupotrebljen jedan međunarodnopravni institut rješavanja povrede ljudskih prava i sloboda,” navodi Ademović.

Ukoliko bi ovakav sistem zaživio u praksi, to bi značilo da bi sve institucije koje imaju dugovanja pojedincima prema sudskim presudama, mogu obustaviti isplatu, prepustiti da ih oštećeni tuže Sudu u Strazburu, da bi se potom država u njihovo ime nagodila za znatno manje svote.

Nagla obustava istrage Tužilaštva BiH

Prema saznanjima Žurnala, istraga Tužilaštva BiH po krivičnoj prijavi protiv Monike Mijić je bila pokrenuta, saslušani su svjedoci, ali kada je došlo do angažovanja sudskog vještaka, sve je stalo. U tom trenutku su krenuli pritisci, koje naravno u tužilaštvu neće priznati, da se istraga zataška. Razlog – Monika Mijić bila je izbor HDZ-a za članicu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća ispred Vijeća ministara. A biti predstavnik i Vijeća dok se istovremeno obavlja krivična istraga zbog prevare te iste institucije nije baš prigodno. Pri tome sada ima priliku i sama odlučivati o izboru tužilaca i sudija.

No, dok je HDZ-a BiH, Monika Mijić očito ne treba brinuti za svoju karijeru. Podsjetimo, odmah nakon pripravničkog staža u Općinskom sudu u Splitu krajem 2002. godine, imenovana je za pravobraniteljicu BiH (!?), a 2006. godine za agenta Vijeća ministara pred Europskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Vijeće ministara, Salih Alijagić, Nedim Ademović, Monika Mijić