3,3 u pola s lukom

Objavljujemo detalje slučaja MRKVA: Kako su braća Adnan i Amel utajili više od 3,3 miliona maraka

Piše: D. Obrdalj

Tužilaštvo KS podiglo je optužnicu u predmetu "Mrkva" protiv Adnana Mrkve, Amela Ćapina, Ermina Špilje, Adisa Biberovića, Arifa Malićija, te pravnih osoba „Mrkva“ d.o.o. Sarajevo i „Mrkva Group“ d.o.o Sarajevo zbog krivičnog djela organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima porezna utaja i pranje novca. Procjenjuje se da je ova grupa oštetila budžet Federacije BiH za više od 3,3 miliona maraka. Objavljujemo na koji način

Tužiteljstvo Kantona Sarajevo tvrdi da su braća Adnan Mrkva i Amel Ćapin uz pomoć svojih saradnika utajili više od 3,3 miliona maraka poreza. Sve kroz svoje firme MRKVA GROUP d.o.o. i MRKVA d.o.o.

Prema optužnici, kompletnim poslovanjem firmi upravljala su braća Adnan i Amel, uz pomoć nekolicine uposlenika.  Zet Amela Ćapina, Adis Biberović, bio je zadužen za nabavku mesa i proizvodnju. Ermin Špilja s kojim je Tužiteljstvo potpisalo sporazum o priznanju krivice, bio je poslovni menadžer. Arif Malići zvanično je nabavljao robu i opskrbljivao ćevabdžinice. Međutim, prema navodima iz optužnice, Malići je na kraju radnog dana kupio pazar iz Mrkvinih poslovnica. Tužitelji tvrde da je oko 40 posto prihoda od pazara, ostavljan u tzv. crni fond. Kako će se novac iz tog fonda raspoređivati, uz pomoć Ermina Špilje, određivali su  braća Adnan Mrkva i Amel Ćapin.


ADNAN MRKVA

Jedan od svjedoka tokom istrage u svom iskazu je rekao sljedeće:

“Sve navedene osobe su u cijelosti upoznate sa načinom poslovanja ove grupacije, tačnije da se od ukupno ostvarenog prihoda Poreznoj upravi prikazuje promet od 60-70% dok se prihod od oko 30-40% ne prikazuje Poreznoj upravi.”

Optužnica kazuje da je recept za izbjegavanje plaćanja poreza bio jednostavan. Veći dio plaće uposlenicima isplaćivan je na ruke, dobavljačima za meso i ostale proizvode plaćano je uglavnom na ruke. Tužilaštvo tvrdi kako je radnicima u radnjama i dostavljačima naređeno da ne izdaju račune prilikom dostave, osim ako to kupac traži. Račune su prilikom dostave izdavali samo državnim ili javnim firmama. Centar poslovanja bio je na Baščaršiji. Tu su se prikupljale narudžbe i evidentirao stvarni promet. 

Pazar je na kraju radnog dana Arif Malići nosio u kuću u sarajevskom naselju Vraca. Tu su se uspoređivali podaci a veći dio  prijavljivao federalnoj Poreskoj upravu. Promet je iznosio oko 20 hiljada maraka dnevno a prijavljivan je samo dio potreban za prikazivanje pozitivnog poslovanja. Tokom istrage, jedan od svjedoka je rekao da je čitavu situaciju pod nadzorom držao Adnan Mrkva. 

“Meni nije poznato koliki je godišnji promet, ali koliko ja znam svakog mjeseca se iz crnog fonda plaćalo oko 20.000 KM za plate radnika i oko 30.000 KM za dobavljače, znači oko 50.000 KM je plaćano iz crnog fonda za plate i za dobavljače i to svakog mjeseca. Ono što ostane iz tog crnog fonda Adnan raspolaže kako on misli da treba i ja ne znam u koje namjene je on ta sredstva trošio.”

U proteklih nekoliko godina, kako se sumnja, ćevabdžije nisu prikazale oko 40 posto ukupnog prihoda. A ukupan promet iznosio je oko 17 miliona maraka.  U takozvanoj crnoj kasi prema procjeni vještaka financijske struke im je ostalo oko 3,3 miliona maraka. 

U nekoliko navrata ćevabdžinice Mrkva bile su meta inspektora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Osnovano se sumnja kako je dvojici inspektora plaćeno dvije hiljade maraka kako bi stanje u Mrkvinim objektima prikazali kao uredno te da zbog toga nisu prijavljivali eventualne sumnje u utaju poreza.

Tokom akcije pod kodnim nazivom REBUS, SIPA je pronašla dvije kase i oko 80 hiljada maraka u gotovini u sefovima u prostorijama firme Mrkva na Vracama. Blokirano je više od 60 hiljada maraka na računima. 

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

SIPA, Rebus, Tužiteljstvo KS, Mrkva