Dugovanja

VUČIĆ TRAŽIO, ŽURNAL OBJAVLJUJE: Dokumentujemo srbijanski dug prema BiH!

FOTO: rts.rs
Piše: A. Avdić

Aktualni ministar u Vladi RS Stevo Mirjanić još 1984. godine u ime BiH potpisao je ugovor kojim je Srbija obavezana na podjelu profita od proizvodnje struje na drinskim hidrocentralama. Procjena srbijanskog duga – 3 milijarde maraka. Vučić traži dokaze – nalaze se u Službenom glasniku Srbije

“Vidjet ćete da nemate nikakvo pravo. To su samo isprazne priče za novine, zato što je Srbija laka meta”, kazao je u srijedu u Beogradu Aleksandar Vučić, obrazlažući svoj stav da Srbija nema nikakave obaveze prema BiH u vezi sa  korištenjem hidropotencijala za potrebe rada hidroelektrana “Bajina Bašta” i “Zvornik”.

Besmislene su za srbijanskog predsjednika procjene da je dug Srbije prema BIH, samo po osnovu naknada za poplavljeno zemljište u BiH, procijenjen na oko 35 miliona KM.

“Čitava mjesta ne vrijede toliko”, obrazložit će Vućić i zatražiti dokaze od BiH.

EVO DOKAZA

Žurnal je u posjedu ugovora koji dokazuju tvrdnje da se Srbija još prije tridesetak godina obavezala da će BiH plaćati naknadu za poplavljeno zemljište, te naknadu za upotrebu vode iz hidroakumulacija.

U Službenom glasniku Socijalističke Republike Srbije, od 18. februara 1984. godine, broj 5, na stranicama 289 i 290 objavljen je “Dogovor  o raspodeli, načinu i kontroli plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade za upotrebu vode iz akumulacija na vodotoku Drine radi proizvodnje električne energije, na delu koji čini granicu između SR Srbije i SR BiH”

Potpisnik ugovora, u ime Srbije, bio je Nikola Stanić, dok je u ime BiH Dogovor potpisao Stevo Mirjanić, tadašnji član Izvršnog vijeća Skupštine SR BiH, a današnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede   u Vladi Republike Srpske


  

Članom 2 ovog Dogovora, koji je još na snazi, za naplatu vodnog doprinosa, odnosno naknade koji pripada svakoj republici, primjenjuju se stope vodnog doprinosa, odnosno visina naknade koja važi na teritoriji te republike.

“Raspodela vodnog doprinosa, odnosno naknade vršiće se tako što nadležnim samoupravnim interesnim zajednicama vodoprivrede iz svake republike pripada pravo na naplatu vodnog područja, odnosno naknade za jednu polovinu ukupno proizvedene električne energije na pragu hidroelektrane”, piše u članu 3 Dogovora iz 1984. godine.

Pojednostavljeno, Mirjanić i Stanić su se, u ime BiH i Srbije, usaglasili da se profit od hidrocentrala na rijeci Drini dijeli pola-pola između BiH i Srbije.

“Obveznici plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade iz ovog dogovora dužni su da omoguće nadležnim organima iz obe republike uvid u dokumentaciju o količinama proizvedene električne energije, načinu obračuna i visini uplaćenog vodnog doprinosa”, piše u Dogovoru.

Prema nedavno objavljenim procjenama, BiH po osnovu ovog ugovora potražuje skoro 3 milijarde maraka.

Hilmo Šehović, koji je 2008. godine bio član radne grupe za analizu ovih ugovora i čiji je izvještaj dostavljen Vijeću ministara, nedavno je u izjavi za Oslobođenje kazao “da Srbija duguje BiH oko milijardu i po eura”.

“Interesantno je da institucije ovo prešućuju, da konstantno donosimo odluke o novim zaduživanjima države i građana, dok imamo potraživanja koja su veća od onoga što smo kao spas tražili od MMF-a”, kazao je tada Šehović.

Iako su i  vlasti u BiH utvrdile isto što i Aleksandar Vučić, dakle, da BiH nema nikakve šanse da dobije Srbiju, ugovori koji su u posjedu Žurnala dokazuju suprotno. Osim Dogovora koji se odnosi na podjelu dobiti od hidrocentrala, u martu 1982. godine Srbija i BiH potpisale “Dogovor o načinu utvrđivanja visine i podjele doprinosa, odnosno naknade za izvađeni pjesak, šljunak i kamen i o drugim pitanjima od značaja za izdavanje saglasnosti za vađenje pjeska, šljunka i kamena iz vodotoka Drine na dijelu koji čini granicu između SR Srbije i SR BiH”. 

“Učesnici Dogovora su saglasni da se za materijal izvađen iz korita vodotoka, ubrana sredstva doprinosa, odnosno naknade dele na jednake delove i da pripadaju nadležnim interesnim zajednicama, i za materijal izvađen sa obala vodotoka da sredstva doprinosa, odnosno naknade pripadaju interesnoj zajednici čijem području pripada obala sa koje se vadi materijal”, piše u članu 5 Dogovora iz 1982. godine.

Srbija, dakle, osim što je bila dužna plaćati naknadu za električnu energiju, dužna je BiH isplaćivati i pola profita od pijeska izvađenog iz Drine, a koji je prodat u Srbiji.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Aleksandar Vučić, Hidrocentrale, Stevo Mirjanić