MIGRACIJE

POTICAJ ZA PRIVREDNI RAZVOJ: Europska unija dodijelila 8,7 miliona eura za smještaj migranata u BiH

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info
Piše: A. Omerović

Europska unija ne dozvoljava ulazak migranata na njenu teritoriju, za njihovo zbrinjavanje u Bosni i Hercegovini odobrila je 8,7 miliona eura humanitarne pomoći. Iz institucija BiH kažu da oni nisu dobili novac već međunarodne organizacije u BIH. Iz međunarodnih organizacija tvrde da bi građani BiH trebali biti sretni zbog toga jer zahvaljujući migrantima potaknut je privredni razvoj

Pored 1,5 miliona eura sredstava Odjeljenja za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Evropske komisije (ECHO) koja su od juna ove godine dostupna Bosni i Hercegovini za rješavanje hitnih humanitarnih potreba izbjeglica i migranata, Evropska komisija je dodijelila dodatnih 7,2 miliona eura u okviru IPA-e 2018 specijalnih mjera za podršku BiH u upravljanju migracijskim tokovima”, naveli su u odgovoru na Žurnalov upit iz Delegacije EU u BiH.

- Niti jednoj državnoj instituciji nije uplaćen novac, bile su dvije linije, to je ECHO oko milion i po eura, drugi je iz sredstava Europske komisije. Oni su odredili organizacije koje će to provoditi - UNHCR i IOM. Direktno su njima ta sredstva doznačena, oni upravljaju tim novcem. Što se tiče migrantske krize, niti jedan fening nije uplaćen  direktno institucijama BiH, tvrde iz Ministarstva sigurnosti BiH.

I MIGRANTI SU BIZNIS

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) od početka godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo oko 19, 5 hiljada migranata a trenutno u državi ih je oko  tri i po hiljade. Iz ove organizacija smatraju da se to ne može nazvati krizom jer “ljudi vide nove migrante kada dolaze, ali ih ne vide i kada odlaze, najčešće noću, i to im daje utisak da su pod nekom invazijom”.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH (IOM) Peter van der Auweraert u nedavnom intervju za Oslobođenje tvrdi da su migranti imali i pozitivan efekat te da su Krajini donijeli i benefite.

Gradonačelnik Bihaća nam je rekao da su prihodi u prvih šest mjeseci porasli od 7 do 8 posto, od iznajmljivanja stanova, od kupovine u prodavnicama. Tu je hotel Sedra, i rekonstrukcije koje tamo radimo u Borićima, i koju ćemo raditi u Biri. IOM danas upošljava 17-18 ljudi u USK-u, koristi lokalne biznise za rekonstrukciju, za nabavku hrane, za struju... no, ljudi vide samo stres”, tvrdi Auweraert.

Građani Bihaća ne dijele mišljenje šefa IOM-a. Pokazali su to nedavnim protestima kada su zahtijevali da policija zaustavi dolazak migranata iz Sarajeva u Bihać te tražili intervenciju države u rješavanju migrantske krize. Intervenisalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona zabranom protesta i novčanim kaznama za organizatore.

Protesti su održani i u Velikoj Kladuši.  Članovi Udruženja  privrednika iz Velike Kladuše zahtijevali su otvaranje Graničnog prelaza Maljevac koji je zatvoren nakon što je veća  grupa migranata pokušala ući na teritoriju  Hrvatske. Na GP Maljevac migranti su napravili improvizirani kamp tražeći od EU da otvori granice i pusti ih na svoju teritoriju. Građani Velike Kladuše, kao i građani Bihaća naglašavaju da protesti nisu protiv migranata već nadležnih institucija u BiH, kao i Međunarodne organizacije za migracije od kojih zahtijevaju izmještanje migranata u prihvatne centre. 

Kako Europska unija ne dozvoljava ulazak migranata na njenu teritoriju, za njihovo zbrinjavanje na području BiH odobrila je 8,7 miliona eura humanitarne pomoći.

Potparol Ministarstva sigurnosti BiH Admir Malagić u razgovoru za Žurnal kaže da većinu troškova novootvorenih centara  za smještaj migranata u BiH bi trebao da snosi  IOM, pošto su oni dobili novac da vode brigu o smještaju migranata.

- Mi vodimo kompletan azilantski centar u Delijašu, to sve plaća ministarstvo, svi troškovi su u okviru budžeta Ministarstva. Imigracioni centar, koji je u sklopu Službe za poslove sa strancima, opet je indirektno pod Ministarstvom sigurnosti kao i dodatni troškovi koje ima Granična policija i SIPA. Trenutno rješavamo pitanje zdravstvene zaštite u novootvorenom centru u Sarajevu.  Dogovorili smo sa UNHCR-om da preuzmu pružanje zdravstvene zaštite u novom centru u Bihaću, da se mi rasteretimo pošto već vodimo Delijaš i Salakovac i plaćamo troškove zdravstvene zaštite za te centre, kaže Malagić.

Međutim, bez obzira na otvaranje novih prihvatnih centara migranti u njima ne žele ostati, kao ni u BiH. To što migranti ne žele ostati u prihvatnim centrima za IOM-u  nije problem, bitno je da je potaknut privredni razvoj. 

- Uključili smo brojne lokalne kompanije koje smo angažirali na radovima... Osoblje koje smo zaposlili da radi u IOM-u angažirano je iz lokalnog stanovništva, a sve sa ciljem da imaju neke benefite od svega ovoga i kako bismo potaknuli privredni razvoj, ponovo je na nedavnoj konferenciji za medije naglasio šef  IOM-a. 

(zurnal.info) 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Ministarstvo sigurnosti BiH, Migranti, IOM, EU