REAGIRANJE

FIRMA MEDIT: Sva isporučena oprema i sistemi rade bez greške

FOTO: unsplash

Na Žurnalov tekst "OMILJENA FIRMA ZZO KS: Za uvođenje i održavanje informacionog sistema Medit dobio skoro 20 miliona maraka" reagovali su iz firme Medit.

Poštovani,

Obraćam vam se kao jedan od osnivača i odgovornih osoba privrednog društva Medit d.o.o. Sarajevo, a vezano za objavu na online magazin Žurnal od 17.11.2018. godine.


Iskreno se nadam (svi se nadamo) da je u pitanju samo nespretan način izražavanja, nedovoljno upoznavanje sa tematikom i da u pozadini ne postoje nikakvi motivi da nam se naudi.

Spremni smo pojasniti sve naše aktivnosti u javnom sektoru (svi ugovori su i javno objavljeni), ukoliko ne postoji namjera za prikazivanje lažne i pogrešne slike kako bi se nanijela šteta našem privrednom društvu ili nama kao pojedincima, što je do sada bila situacija. U tom slučaju bićemo primorani obratiti se svim nadležnim službama i neovisnim organizacijama u cilju zaštite naših interesa.

Informatizacija

U svom tekstu na tri mjesta se tendenciozno spominje tužilaštvo i eventualne aktivnosti tužilaštva. Kakvu poruku šaljete nama ili čitaocima. Da li ste ikada pomislili u kakvu situaciju dovodite nas nakon takvih pisanja i kako se to može reflektovati na buduće naše poslovne aktivnosti (kako na takve vjesti reaguju ostali potencijalni kupci i korisnici usluga). Šta smo mi to uradili? Prometovali smo pa nas treba tužiti? Koliku štetu proizvodite? Igrate se sudbinom i nas i naših uposlenika!

Ja vam odgovorno mogu reći da poslujemo po zakonima BiH i tržišnim uslovima specifičnim za ovu djelatnost, da za sve uposlene isplaćujemo pune plaće, poreze i doprinose na iste. Primjera radi, samo po osnovu poreza i doprinosa na plate uposlenika (znači samo porezi i doprinosi na plate – bez plata, bez direktnih ili indirektnih poreza), uplatimo više sredstava nego što smo uspjevali naplatiti po osnovu održavanja svih sistema u Kantonu Sarajevo, a Kanton Sarajevo nam je najveći korisnik u BiH.

Načinom na koji predstavljate informatizaciju zdravstva u Kantonu Sarajevo i nas kao privrednog društva, iskrivljujete cijelu sliku i pogrešno informirate javnost, a nama nanosite štetu i rušite dugo građen ugled. Do današnjeg dana se nije desilo da Medit nije u cijelosti ispoštovao odredbe nekog ugovora, da smo prema bilo kojem korisniku postupili suprotno pravilima dobre poslovne prakse, ili da smo bilo kome nanijeli novčanu ili bilo koju drugu štetu. Sva isporučena oprema i sistemi rade bez greške. Često smo u situaciji (u Kantonu Sarajevo naručito) da zbog neblagovremno završenih procedura koje prethode potpisivanju ugovora za pružanje usluga održavanja, iste pružamo bez novčane naknade. I u takvim situacijama, nikada nismo korisnika ostavili bez podrške, a prekidi u plaćanjima znaju trajati po više mjeseci (u startu 18 mjeseci).

Namećete prefiks - Omiljena firma ZZO KS – zašto smo omiljeni? Zato što radimo i što smo se specijalizovali za zdravstvenu informatiku?

Kao da su kardiohirurzi omiljeni kod direktora ustanova jer samo oni izvode kardio operacije.

Žašto uvijek kardio operacije izvode kardiohirurzi? – Da li zato što su omiljeni direktorima ili zato što su specijalizovani za te operacije?

Zdravstvena informatika umnogome se razlikuje od opšte ili neke druge specijalizovane informatike (prije svega zbog velikog broja specifičnih protokola i povezivanja raznih medicinskih uređaja od velikog broja različitih proizvođača i podataka sa njih u sistem), a Medit se specijalizovao za ovu oblast. U Meditovo specijalizovano osoblje se od 2004. godine intenzivno ulaže u školovanje. Sva školovanja (veoma skupa školovanja) su uglavnom obavljana u inostranstvu, jer takvo znanje prethodno nije postojalo u Bosni i Hercegovini, a i bliža regija se nije mogla pohvaliti sa istim. Naša sretna okolnost koju smo znali iskoristiti jeste činjenica da smo poslovali sa Deutsch Telkom (T Systems) i Agfa HealthCare – globalnim Evropskim i Svjetskim liderom kada je zdravstvena informatika u pitanju, pa smo imali priliku sticati znanje od najboljih.

Ovako stečene vještine uposlenika Medita su prepoznate i u okolonim zemljama i zemljama EU, gdje se usluge Medita koriste već nekoliko godina na velikim i uspješnim projektima (izvoz znanja i vještina iz BiH).

Da li je novinarka Azra Omerović prije pisanja članka uopšte napravila analizu o tome koliko postoji specijalizovanih firmi u BiH (i regiji) koje se bave zdravstvenom informatikom i sa kojim uspjehom to rade. Kakva softverska rješenja postoje kod nas na tržištu ili u regiji i u kojoj mjeri su funkcionalna? Kolike su cijene drugih istih ili sličnih projekata informatizacije zdravstva u BiH i regiji?

Da li je ikada postavljeno pitanje ili napravljena analiza postignutih rezultata, benefita i ušteda ovim projektima?

Kada bi se jedna takva analiza napravila, sigurni smo da tekst novinarke Azre Omerović ne bi isto izgledao.

Odgovorno tvrdimo da je na informatizaciju zdravstva, barem kada je Medit u pitanju, u Kantonu Sarajevo utrošeno kroz 5 godina finansiranih projekata od strane T System i Medit oko 11.500.000,00 KM (2.300.000,00 KM / godišnje). Ukupno je ugovoreno 15.000.000,00 KM plus PDV ali preostali dio (razlika) sredstava odnosio se na neophodnu medicinsku opremu za digitalizaciju koja je prenesena na zdravstvene ustanove i  ovaj dio nije dio informacionih sistema (ne 20.000.000,00 kako navodite). Prva i osnovna dva ugovora koja čine preko 65% ukupne vrijednosti bili su otvoreni međunarodni postupci javne nabave, ne pregovarački kako navodite.

Ako uzmemo obim poslova i rezultate urađenog, ovaj proces informatizacije se može svrstati kao ubjedljivo najeftiniji proces koji je proveden u bližoj regiji (ne samo bližoj regiji), a postignuti su mnogo bolji rezultati nego na mjestima gdje je uloženo od 5 do 10 puta više novca i vremena.

Povrat novca na uloženo je bio toliko brz i velik da je projekat sam sebe finansirao od prve godine instalacije a donio je i dodatnu vrijednost.

Tako je instalacijom PACS sistema na KCUS, DZ i OB Sarajevo prestala potreba za nabavom radioloških filmova i hemikalija čime je ostvarena godišnja ušteda od 2.100.000,00 na ovim materijalima. Ako preračunamo za ovaj protekli period samo na radiološkom filmu je ostavrena ušteda veća od 14.000.000,00 KM, a olakšani su poslovni procesi, digitalna radiološka slika je uvijek dostupna na mjestu lijećenja. Radiolozima su omogućeni dodatni napredni softverski alati za obradu i evulaciju radiološke slike. Povećana je produktivnost i protok pacijenata za 30%.

Elektronski karton pacijenta je povezao sve zdravstvene ustanove i medicinske podatke osiguranika KS, učinio ih dostupnim na mjestu liječenja, a elektronski recept je osigurao bespapirno poslovanje (preko 220 timova prepisivača i 180 apoteka). Pacijentima je olakšan put, uvođenjem eTromjesečne terapije smanjena je potreba za mjesečnim odlascima (a i gužva) porodičnim ljekarima,  a implementacijom eSmjernice i eVDT (u drugoj polovini 2016. godine) naprednih modula za kontrolu potrošnje lijekova, ostvarena je racionalizacija i smanjenje potrošnje lijekova (ušteda na „kućnim apotekama“) bez da su ijednom pacijentu uskraćena prava, ušteda veća od 26.000.000,00 KM u dosadašnjem periodu. Trenutno se godišnje samo po ova dva osnova u zdravstvu Kantona Sarajevo uštedi (PACS i eRecept) 14.000.000,00 KM godišnje (preko 40.000.000,00 KM do današnjeg dana, bez ostalih benefita po učesnike u procesu liječenja pacijenata i samih pacijenata).

Ovakvi rezultati su provjerljivi, dio su godišnjih izvještaja ZZO KS koji usvaja Skupština KS, a mogu biti samo ako je uspješno implementiran sistem. Po ovim rezultatima Kanton Sarajevo je jedinstven u regiji. Super uspješna priča, iznesena uglavnom lokalnim znanjem, vještinama i pameću, želi se prikazati na sasvim drugačiji način. Zašto? Zašto učestvujete u kreiranju okruženja gdje se svaki poduzetnik i privatnik želi prikazita kao lopov a sve dobro treba uništiti?

O tome da li smo dobri, nismo sami odlučili, nego o tome govori sve veća potražnja za našim uslugama iz regije, a i izvršena analiza i usporedba sa drugim rješenjima u regiji nakon završetka poslova i na osnovu postignutih rezultata (omjer uloženog novca i postignuti rezultat).

Da se prethodno napravila analiza tržišta i cijena istih ili sličnih sistema, vidjeli biste da je implementacija u KS ubjedljivo najeftinija i sa aspekta početne investicije a i u dijelu koji se odnosi na održavanje.

U prilogu vam dostavljam kratke primjere iz okruženja – Hrvatska, Slovenija, kao i obavještenja iz Republike Srpske, koji su dostupni na oficijelnim portalima ustanova na koje se odnose ili sistemu javne nabavke države na koju se odnose i na osnovu kojih se mogu napraviti uporedne analize ulaganja u sisteme i održavanja istih u Kantonu Sarajevo i u zemljama okruženja gdje je vidljivo koliko je niska cijena dosadašnjih ulaganja u Kantonu Sarajevo u procesu uspješne implementacije informatizacije zdravstva i održavanju istog (ubjedljivo i višestruko najniža cijena) a postignuti su rezultati kakvim se još uvijek niko u regiji ne može pohvaliti (jedinstveni elektronski medicinski karton pacijenta, horizontalna i vertikalna međuinstitucionalna povezanost sistema (DZ/OB/UKCS).

Primjer iz Slovenije će Vam pokazati kako se samo na području grada Ljubljane za potrebe održavanja AIS/BIS sistema u tri institucije (Klinički centar Ljubljana, Onkološki institut Ljubljana i Dom zdravlja Ljubljana) izdvaja godišnje iznos od: 3.391.202,00 KM ili 282.600,00 KM / mjesečno i to je sve bez PACSa, bez centralih funkcija, bez eRecepta,...., a još uvijek nije osigurana razmjena zdravstvenih podataka između ovih ustanova što je slučaj u Kantonu Sarajevu.

Primjer iz Republike Hrvatske će nivo ulaganja u IT zdravstva kao i cijenu održavanja centralnih funkcija (CEZIH i ostalo) što predstavlja ekvivalent eOSA i eRecept sistema. Tako se za potrebe održavanja centralnih sistema u RH bez aplikacija koje rade u zdravstvenim ustanovama – AIS/BIS/eDoktor/PACS/LIS,…, a koje ugvara svaka zdravstvena ustanova za sebe, izdvaja iznos od: 38.350.934,50 HRK ili preračunato u KM: 10.082.460,00 KM bez PDVa godišnje ili 840.205,00 KM mjesečno. Pa ako uzmemo da je tržište RH (po broju korisnika i pacijenata) osam puta (8x) veće od tržišta Kantona Sarajevo, ekvivalentna cijena za Kanton Sarajevo za održavanje eOSA i ostalih centralnih funkcija –eRecept,.. bi bila na mjesečnom nivou: 105.000,00 KM (bez AIS/BIS, PACS,.. za šta bi se odvojeno ulagalo).

U RS (BiH), iako se duži niz godina ulaže u informatizaciju, tek je pokrenut proces uvođenja jedinstvenog sistema koji treba povezati sve ustanove. Vrijednost tog projekta je 23.000.000,00 KM bez PDVa (27.000.000,00 KM sa PDVom), a nisu obuhvaćene dijagnostičke discipline PACS (radiologija) i LIS (laboratorija). Tek za dvije godine, kada prođu predviđeni rokovi za implementaciju, će se moći ustanoviti sa kojim uspjehom i da li je uopšte za ovaj novac nešto implementirano.

Zdravstveni sistem Kantona Sarajevo nije mal i jednostavan sistem, nego je isprepleten velikim brojem zdravstvenih ustanova svih nivoa zdravstvene zaštite (od primarnog u domovima zdravlja i zavodima preko sekundarnog nivoa u općoj bolnici do tercijarnog nivoa u KCUS i apotekarske djelatnosti).

Veliki je broj korisnika sistema (trenutno preko 4.000 aktivnih korisnika) koji su raspoređeni na više od 300 lokacija na području od Ilijaša do Hađića, a usluga se pruža tokom 24h/dnevno.

Kada se analizira veličina i složenost zdravstvenog sistema (a i informacionog sistema u zdravstvu KS) iznosi koji se izdvajaju za ovu namjenu ne bi trebali čuditi korisnika.

Primjera radi u zdravstvenom sistemu KS samo se za vodu potroši oko 930.000,00 KM godišnje, za struju preko 3.500.000,00 KM godišnje, srerdstava za čišćenje (domestosa) preko 680.000,00 KM godišnje, grijanje preko 4.300.000,00 KM godišnje,.. Ove cijene nisu uporedive sa IT, ali mogu pomoći kod sticanje slike o veličini / obimu sistema.

Oprema

Kada je oprema u pitanju, tačni su navodi da je Medit u 2018. godini prometovao sa KCUS (ne samo sa KCUS nego i sa dosta drugih privatnih i javnih ustanova), što se ne može reći za sve prethodne godine u KCUS. Ko je opremao KCUS do 2018. godine? Medit nije. A sada kada je Medit nešto isporučio, vjerovatno to smeta nekim drugim lobijima i interesnim grupama, ali to ne bi trebao biti razlog da se zloupotrebljavaju novinari, pogotovo ovako cjenjenog informativnog portala kakav je Žurnal. Bar ga mi tako doživljavamo.

Ako napravite analizu u posljednjih pet godina, vidjećete da se Medit i pored velikog prometa u 2018. godini, ne nalazi na listi među 10 (vjerovatno niti među 20) najvećih dobavljača zdravstvenim ustanovama u Kantonu Sarajevo. Ove činjenice dodatno povećavaju našu sumnju u iskrene namjere kada su u pitanju tekstovi vezani za poslovanje naše firme.

Činjenice koje smatramo bitnim navesti kada je upitanju prodaja opreme jesu i to da je Medit trenutno kompanija sa najvećim brojem specijalizovanih servisnih inžinjera za ovu vrstu opreme u BiH (vjerovatno najosposobljeniji i najjači servis u regiji). Prodaja opreme (pogotovo visokosofisticirana i skupa oprema) upravo zahtjeva adekvatan i osposobljen servis. Medit je u proteklim godinama kada je preuzeo obavezu zastupanja Toshiba/Canon i Variana (pored Agfa opreme) dodatnim ulaganjima ojačao svoje servisne kapacitete. Tri servisna inžinjera (uključujući i bivšeg šefa servisa do tada najače njemačke kompanije u ovoj oblasti u BiH) pridružili su se Medit timu. Medit timu su se pridružila i dva prodajna inžinjera koja su znanje sticali u Siemens Njemačka. Na ovom našem malom tržištu, teško je naći osposobljene i edukovane kadrove za prodaju i održavanje specifične visokosofisticirane opreme.

Potreban je veliki nivo finansijskog ulaganja u sposobnost i obučavanje kadrova za bavljanje ovakvom vrstom posla, a niko ne može garantovati da će posla stvarno i biti. BiH je malo tzržište, a adekvatan servis se mora osigurati. Iz ovog razloga ne smatramo korektnim način na koji se prezentira samo jedna strana ugovorenog posla (za koju cijenu je nešto ugovoreno), bez prethodnih ulaganja druge strane (u ovom slučaju Medit) da bi uopšte konkurisao za posao, kao i poslovni i finansijski rizik koji se preuzima. Sve je lijepo dok oprema radi.

Kada su kadrovi u pitanju, istina je da je Gospodin Enes Čengić zaposlen (angažovan) kod nas, ali isključivo iz razloga kompetencija koje je gradio kao servisni inžinjer radiološke opreme na KCUS, a kasnije i kao dugogodišnji prodajni inžinjer Evropskog lidera radiološke opreme Siemens iz Njemačke , u kojem je stečeno znanje koje se nažalost kod nas ne može naći.

Kadrove biramo isključivo po potrebama i stručnosti, a nikako po političko-stranačkim, vjerskim ili nekim drugim opredjeljenjima. Nismo pristalice i mišljenja smo da nekoga zašto što je: druge boje kože,  politički aktivan i lijevo ili desno orijentisan, oženjen ili samac, muško ili žensko,....ne treba drugačije tretirati.

Nadamo se da će ova pojašnjenja pomoći u sagledavanju cjelovite slike i da u budućnosti nećemo biti u prilici da trpimo posljedice paušalno iznesenih navoda bez prethodno izvršene detaljne analize.

Vama i vašem online magazinu Žurnal želim svako dobro i uspjeh u radu.

Amir Filipović

suvlasnik Medita