TRAGOM PLJAČKE

UREDBA NIJE ZAKON: Pitanje imovine BiH u Hrvatskoj ponovo na ocjeni ustavnosti

Piše: A. Gutić

Ustavnom sudu Republike Hrvatske dostavljen je ovih dana prijedlog za ocjenu ustavnosti Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju ove zemlje, a koja je osnovica ove godine usvojenog Zakona o upravljanju državnom imovinom, po kojem bi imovina institucija i firmi iz BiH mogla u dogledno vrijeme postati bivša

Samo dvije sedmice nakon što je Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske oglasilo iznajmljivanje nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, tamošnjem Ustvanom sudu dostavljen je Prijedlog za ocjenu ustavnosti Uredbe Vlade Republike Hrvatske o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske iz 1991. godine te člana 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom kojeg je Sabor ove zemlje usvojio u maju ove godine.

Tim zakonom, čiji se sadržaj temelji na navedenoj Uredbi omogućava da država Hrvatska objekte i druge nekretnine u vlasništvu bh. firmi i institucija može dati na upravljanje odnosno u zakup do 30 godina ili do konačnog potpisivanja sporazuma dvije zemlje o pitanju imovine. 

Nepovjerljivi zakupci

Rok za podnošenje ponuda je 10. decembar. Listu ponuđenih objekata i nekretnina Žurnal je nedavno objavio. Sve ukazuje da potencijalni zakupci, kao i oni koji već imaju ugovore o zakupu sa vlasnicima iz BiH uočavaju da postoji pravni rizik takvih angažmana. Većina tih objekata je u poluruševnom stanju, a nema garancije o tretmanu njihovih ulaganja u slučaju promjene vlasnika

„Natječajima za zakup se ne utječe niti prejudicira status vlasništva. Njime se stvara mogućnost da se ona obnovi, da joj se vrijednost sačuva i poveća. I tko god u budućnosti bude njezin legitimni vlasnik, imat će imovinu, obnovljenu i znatno vrjedniju“, objašnjavao je  ministar Državne imovine RH Goran Marić nakon objave natječaja.

Iako je Ustavni sud RH do sada tri puta odbijao zahtjeve za ocjenu ustavnosti Uredne, podnosioci sada smatraju da usvajanjem Zakona o upravljanju državnom imovinom, konkretno Člana 71. postoje novi razlozi za pokretanje postupka. Taj član upravo govori o davanju u zakup nekretnine do 30 godina i posebno tretira da ukoliko je neko već u mirnom posjedu nekretnine ima prvenstvo zakupa, ali pod uvjetom da prihvati najvišu ponudu postignutu na natječaju.

Upravo je to ponukalo zakupca iz Hrvatske, koji već ima ugovor o zakupu objekta sa jednom bh. sindikalnom organizacijom, da zajednički zatraže ocjenu ustavnosti. Taj zakupac sada ne vjeruje da će mu adekvatno biti priznata dosadašnja ulaganja, a posebno je sporna neizvjesnost dokazivanja pravnog naslijeđa od strane te sindikalne organzacije, problema koji je podrbonije objašnjen u Žurnalovom filmu „Ruševine radničke klase“.  Žurnal je uz uslov anonimnosti identiteta podnosilaca, imao uvid u podnešeni zahtjev Ustavnom sudu RH o ocjeni ustavnosi Uredbe iz 1991. godine..  

„Predmetna Uredba nema pravnu osnovu na odluci Sabora, već se poziva na Ustav RH i Ustavni zakon za provedbu ustava, a sve ako je ista retroaktivno osnažena bilo kakvom odlukom Sabora takva njena pravna valjanost bila bi vremenski ograničena i to samo na vrijeme od najviše godinu dana (čl.88.st.1.Ustava RH). Ono što je od iznimne važnosti napomenuti je da bi u ovom slučaju predmetna Uredba po sili ustavne odredbe iz čl. 88. st. 3. Ustava RH prestala s važenjem istekom roka od godinu dana“, navedeno je u zahtjevu.

Podnosioci se posebno pozivaju na ostvarivanje prava na koja proizilaze iz pravne stečevine Evropske unije, koja bi Hrvatska morala slijediti.

„Predmetna Uredba sasvim sigurno ne predstavlja pravnu tečevinu Europske unije, a nakon 01.srpnja 2013.godine ista zbog očevidne protivnosti s pravnom tečevinom Europske unije nema nikakvog opravdanja niti svrhe, štoviše, dužnost Republike Hrvatske je cjelokupan pravni sustav uskladiti sa pravnim sustavom Europske unije na što se obvezala pristupnim ugovorom“.

Inertne institucije BiH

Upravo o neusklađenosti zakona kojeg je usvojio Sabor Hrvatske kada je u pitanju bh. imovina u ovoj zemlji nedavno je za Oslobođenje komentarisao i Sulejman Tabaković, bivši načelnik pravnih poslova u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH. 

„Zbog toga što je ekipa koja je uzela ove stvari pod svoje, željela sve stopirati na određeno vrijeme, (po onoj poslovici još iz srednjeg vijeka: Otmi, opljačkaj, drži), jer neki će odustati od traženja, neki će umrijeti, neki neće imati novaca da vode postupke. Hrvatska je naglavačke ušla u EU, a poglavlja 23. i 24. pravno još nisu riješena, još smo pod monitoringom, no Ugovor o sukcesiji govori o reciprocitetu“, odgovara Tabaković na pitanje kako jedna članica EU može donijeti takav zakon.

Treba li uopće naglašavati da iz nadležnih bh institucija nije bilo ni pomisli da pokušaju da zahtjevom za ocjenu ustavnosti nešto konkretnije urade. Ministar pravde BiH Josip Grubeša je nakon objave natječaja o zakupu nekretnina došao u tek kurtoaznu posjetu Zagrebu, bez ijednog oštrijeg istupa. Sindikalne organizacije su se tek ovih dana „zakopale“ u arhive da traže dokaze o pravnom slijedništvu nad brojnim odmaralištima, 27 godina nakon donošenja Uredbe kojom im može biti definitivno oduzeta imovina.

 

(zurnal.info)


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Sabor RH, Goran Marić, Josip Grubeša, 1