JAVNE NABAVKE

KORONA NE MIJENJA NAVIKU: Vozila, namještaj, hrana i piće po istančanom ukusu administracije

Piše: Amarildo Gutić

Predstavnici vlasti bilo kojeg nivoa kao i prateća im administracija teško mijenjaju višegodišnje navike. Bez ikakvog osjećaja za odgovornost spram javnog novca i dalje kupuju luksuzna vozila, naručuju skupocjena pića i specijalitete na ime reprezentacije, nabavljaju poklone, organizuju proslave, domjenke, prijeme...

Prema podacima Fonda Otvoreno društvo BiH, tokom 2020. godine 2697 ugovornih organa iz sistema javnih nabavki planiralo je potrošiti gotovo 120 miliona bez PDV-a za reprezentaciju te 150 miliona maraka za vozila, uključujući i ona iznad 40.000 maraka, čija nabavka nije srazmjerna potrebama i namjeni korištenja.

„Došli smo do zaključka da se samo izbacivanjem luksuznih roba, onoga što je zaista luksuz, za različite vrste slava i proslava koje se kontinuirano dešavaju, za nabavku skupocjenog namještaja, skupocjenih automobila, uštedjeli bismo do kraja ove godine 62 miliona maraka“, navodi Mervan Miraščija iz Fonda Otvoreno društvo BiH.

Mervan Miraščija

Procjena je da se u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini na godišnjem niovu „obrne“ najmanje tri milijarde maraka. Ako obračunamo pretpostavljenih minimalnih, ali realnih 20% uštede na onom što tretiramo kao nepotrebnu i luskuznu potrošnju, eto cifre od 600 miliona maraka, upravo koliko je iznosio spominjani kredit MMF-a od 330 miliona eura!

Namještaj u jeku korone

No, za sada nema naznake da unatoč ekonomskim posljedicama pandemije neko pomišlja na drastične mjere štednje. Predstavnici vlasti bilo kojeg nivoa kao i prateća im administracija, teško mijenjaju višegodišnje navike. Bez ikakvog osjećaja za odgovornost spram javnog novca, kupuju luksuzna vozila, naručuju skupocjena pića i specijalitete na ime reprezentacije, nabavljaju poklone, organizuju proslave, domjenke, prijeme i slavlja raznim prigodama.

Mnoge institucije nije ni pandemija zaustavila u realizaciji ranije predviđenih javnih nabavki. Suma od 23.400 maraka možda jeste mala, ali Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona korona nije spriječila da nabavlja stolice, fotelje, police, mini kuhinju - jedan je od primjera.

Vlada Republike Srpske pak nastavlja zaduživanje, a uporedo troši nemilice na neisplative projekte. Tako je tokom aprila raspisala tender za opremu hotela Rajska dolina na Jahorini vrijednu 2,7 miliona maraka, dok prethoidnih godina niko nije reagovao na sistemsku pljačku i devastaciju tog hotela!

Pored ovih milionski pa samim tim i više uočljivih javnih nabavki, tu je i čitav niz onih koji osim lične pa i stranačke promocije nemaju nikakvo opravdanje.

Tako je i ove godine, treba li reći u vrijeme dok je na snazi bio poseban režim življenja usljed proglašenja priodne nesreće, gradonačelnik Sarajeva obilazio općine kojima je namjerio pokloniti ramazanske topove.

Uprava Grada Sarajeva je iz svog budžeta izdvojila 35.100 maraka za nabavku 10 topova. Gradonačelnik Abdulah Skaka se nije osvrtao na ranija upozorenja finansijskih kontrolora da troškovi sredstava iz budžeta Grada Sarajeva moraju prije svega biti namijenjeni za potrebe stanovnika Sarajeva i da je sve ostalo – protuzakonito.  

Škotski viski, hobotnica ili ekvivalent 

Uporedo sa nabavkom onog što izlazi iz okvira uobičajenog, pojedine stavke traženog samo ne sadržavaju ime proizvođača, odnosno dobavljača, a bilo je i primjera otvorenog označavanja marke proizvoda... 

Tako je za istančani ukus korisnika restorana Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju i Banja Luci u vrijednosti od 184 hiljade maraka traženo 80 boca viskija “Johnnie Walker – Red Label” i “Ballantine’s” (Škotska ili ekvivalent) i 50 boca “Chivas Regal 12” (ili ekvivalent), a tu je i “Viljamovka” proizvođača “Takovo” Srbija ili ekvivalenti drugi napici, potom delicije u vidu hobotnica, orada, brancina, losos, dimljenog šarana, pastrmke, pršuta.

Traženo je i 400 boca crvenog vina sastava vranac sa geografskog lokaliteta region Trebinje, proizvođača “Podrumi manastira Tvrdoš” ili ekvivalent, 400 boca bijelog vina sortnog sastava žilavka, sa istog geografskog lokaliteta i proizvođača kao i prethodno (ili ekvivalent koji u ovom slučaju očito ne postoji!)

Sarajevska Općina Centar također je imala svoje preferencije u specifikacijama sokova, kafe i čajeva. Tako su na tenderu vrijednom petnaestak hiljada maraka, raspisanom polovinom maja, striktno tražili napitke:

– Sok narandža 100% 1 l tetrapak 100% udio voća, Dimes ili ekvivalent
– Sok ananas 100% 1 l tetrapak 100% udio voća, Juicy ili ekvivalent

– Prirodni gazirani sok od maline 0,25l limenka (voda, šećer, karbonska kiselina, 1 % koncentrata prirodnog soka od maline, acidulant limunska kiselina, boja koncentrat mrkve, vitamin C, prirodne arome) 1/24 ili ekvivalent

– Instant mljevene kafe s mješavinom mljevene kafe min. 82% i ekstrakt od kafe max.18% pakovanje od 26 kom (jedna kesica min. 8 gr.) kao Black and easy ili ekvivalent

– Čaj biljni, mješavina trava: list mente min.25%, limunova trava min.10%, rooibos min. 10%, komorač gorki min. 10%, kamilica min. 10%, matičnjak min. 10%, lipa min. 10%, list kupine min. 10%, verbena min. 5%, filter vrećica neto količina min. 40gr. (20x min. 2gr.)

Za neupućene, Zakonom o javnim nabavkama nije dozvoljeno u tehničkoj specifikaciji uputiti na određenog proizvođača, porijeklo, marku ili tipove. Pri tome, ovakav način „usmjeravanja“ i navođenja specifikacija, kao što se u većini slučajeva radi prilikom nabavke npr. automobila, izaziva opravdanu sumnju da je riječ o pogodovanju samo jednom dobavljaču.  

Okoštala administracija koja odavno živi u svom paralelnom svijetu, ne želi se odreći bilo kakvih pogodnosti niti dozvoliti da im radni dan „pokvari“ sok koji nema 100% udio voća ili čaj koji nema „minimalno 10% lista kupine“.

(zurnal.info)  

 

(zurnal.info)