GRANDOMANIJA

Preveliko zdanje za uništenu privredu: Nedostaje milion maraka za zgradu banjalučke Privredne komore

piše: Ljiljana Kovačević

Teško je povjerovati da to što je Borko Đurić predsjednik Privredne komore RS, nije imalo nikakvog uticaja da zgradu gradi GP „Krajina“, čiji je on jedan od većinskih akcionara, i da se objekat gradi baš na zemljištu u vlasništvu te kompanije.

Područna privredna komora Banjaluka (PPKBL) objavila je „Jedinstveni prospekt za prvu emisiju obveznica i njihovo uvrštenje na slobodno tržište Banjalučke berze“. U dokumentu se navodi da je vrijednost emisije 1.100.000 KM, da se emituje 11.000 obveznica, a da je nominalna vrijednost po obveznici 100 KM. PPKBL će se zadužiti na rok od deset godina, po zelenaškoj kamati od 3,5 posto.

U ogromnoj propasti privrednih aktivnosti govori podatak iz „Skraćenog bilanca poslovnih tokova“ PPKBL, prema kojem je stanje gotovine na kraju obračunskog perioda u 2018. godini iznosilo 2.435.259 KM, a na kraju 2019. godine  tek 182.531 KM. Tokom prošle godine prilivi gotovine iz poslovnih aktivosti iznosili su 1.750.112 KM, a odlivi gotovine čak 4.048.669 KM.

 

U obrazloženju zaduženja, PPKBL navela je da je rizik likvidnosti minimalan, jer se ona finansira mjesečnom članarinom svih članova ovog poslovnog udruženja. Ipak, priznaju da postoji rizik naplate članarine zbog velikih tržišnih potresa uzrokovanih globalnom krizom, poput ove koja je izazvana pandemijom korona virusa, koja je domaću i svjetsku privredu bacila na koljena.

„Navedene krize predstavljaju rizik naplate potraživanja zato što u navedenim situacijama emitent bi se mogao naći u poziciji da ne može naplatiti zakonom propisane članarine“, navodi se u dokumentu PPKBL.

Ono na šta računaju, kada je riječ o održavanju likvidnosti i vraćanju rata kredita, jesu prihodi od izdavanja poslovnih prostora u zgradi koju e PPKBL kupila od GP „Krajina“ za 8.470.800 konvertibilnih maraka, sa uračunatim PDV-om.

„Rizik likvidnosti dodatno je umanjen kupovinom prostornog prostora iz kojeg se očekuju dodatni prihodi od izdavanja prostorija“, navedeno je u dokumentu.

Prema dokumentu PPKBL, za zgradu je već isplaćeno 2.300.000 KM.

„Predviđeni izvori finansiranja navedene nepokretnosti su 85 posto sopstevni izvori, 15 posto dodatna sredstva“, navedeno je u dokumentu.

S obzirom na to da su novčani izvori PPKBL drastično smanjeni, krenulo se u zaduženje kod komercijalnih banaka da bi se smanjio dug za kupljenu zgradu.

Radi se o objektu površine 3.079 metara kvadratnih u naselju Borik, cijena po kvadratnom metru iznosi 2.351 KM bez PDV, a posao je sklopljen po principu ključ u ruke, sa vlastitim sistemom grijanja, ventilacije i hlađenja, kao i svim drugim uslove neophodne za rad i funkcionisanje Komore. U cijenu je  uračunato i zemljište na kojem se nalazi zgrada. 

Interesantno je da je zgrada kupljenja od GP „Krajina“, čiji je jedan od vlasnika Borko Đurić, koji je suvlasnik te kompanije (prema podacima sa Banjalučke berze posjeduje 14,17 posto dionica), kao i da je GP „Krajina“ vlasnik zemljišta na kome se gradi objekat. Borko Đurić je predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Na pitanje Žurala da li u ovom slučaju postoji sukob interesa, jer je Đurić predsjednik Privredne komore RS i jedan od akcionara GP „Krajina“, iz PPK Banjaluka su odgovorili da u ovom slučaju ne postoji sukob interesa.

Pojasnili su da je PPK Banjaluka nevladina, samostalna, stručno-poslovna organizacija, nezavisna i neprofitna javno-pravna asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija, koja ima vlastite organe upravljanja - Skupštinu, Nadzorni odbor, Upravni odbor i predsjednika. Skupštinu čine 51 privrednik, koji su izabrani u provedenoj izbornoj proceduri.

S druge strane, Privredna komora RS ima takođe svoje organe upravljanja i vlastiti pravni subjektivitet.

“Mi poslujemo kao dva posebna pravna lica. Nikakvih ingerencija ni Borko Đurić, kao predsjednik Privredne komore RS, niti Privredna komora RS nema na poslovanje PPK Banjaluka“, navedeno je u odgovoru Žurnalu.

Dodali su da, s ozbirom na to da imaju pravni status nevladine organizacije, nisu obavezni da primjenjuju Zakon o javnim nabavkama, ali da su to ipak učinili.

Na javni poziv pristigle su dvije ponude, jedna od GP „Krajina“, a druga ponuda je bila od zajedničke grupe prodavaca, koji su tražili da se sa njima potpiše izjava o čuvanju informacija o njima kao ponuđačima. Njihova ponuda bila je skuplja, iznosila je 3.000 KM po metru kvadratnom, bez PDV, za prostor u krugu TC Čajevac. Logično, prihvaćena je jeftinija ponuda, a Skupštine PPK Banjaluka je 02.12.2019. na sjednici jednoglasno prihvatila odluku o kupovini zgrade od GP „Krajine“.

Istina je da u cijelom procesu kupovine zgrade nema formalnih i zakonskih nepravilnosti. Jednostavno, u ovom slučaju spojeno je ugodno s korisnim. Teško je, međutim, povjerovati da to što je Borko Đurić predsjednik Privredne komore RS nije imalo nikakvog uticaja da zgradu gradi GP „Krajina“, čiji je on jedan od većinskih akcionara, i da se objekat gradi baš na zemljištu u vlasništvu te kompanije.

Pitanje je i koliko je ova investicija opravdana, jer se radi o velikom objektu i grandomaniji, koja nikako nije u skladu sa kurentnošću privrednih subjekata na području Banjaluke. Istina je da je odluka o gradnji ovog objekta donesena prije pandemije korona virusa, koji je nanio ogromne štete privredi u cijeloj BiH, pa i u Banjaluci. Nakon što pandemija prođe, pitanje je koliko će preduzeća opstati.

Kako sada stvari stoje, banjalučkim privrednicima neće pomoći ogromna zgrada da bi riješili svoje probleme. Kada prođe pandemija, pitanje je da li će broj privrednika biti toliki da će se svi moći smjestiti u kancelariju neke Mjesne zajednice u Banjaluci.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Privredna komora Banjaluka, GP Krajina, Borko Đurić