Čitaonica Žurnal

Pjesme Mladena Blaževića: Lovačke čeke

FOTO: mladen đaković
Piše: Mladen Blažević

U Čitaonici Žurnal predstavljamo pjesme Mladena Blaževića

 

 

sramoćenje bogova

 

stari Slaveni su u svojim svetištima

na visovima iznad naselja

postavljali ogromne kumire sa četiri lica

da gledaju na sve strane svijeta

svaka strana je imala svoje ruke

što su držale sjekiru

i rog s medovinom

ili svežanj žita i luk i strijelu

 

u 10. stoljeću u blizini Kijeva

knez Vladimir je prihvatio kršćanstvo

velike drvene kipove porušio i odvukao konjima u Dnjepar

očvrslih obraza od tanina 

parali su meku zemlju kao plugovi

kažu da su se dok su plutali Dnjeprom

kumirima okretale strane

izvirilo bi jedno lice da uhvati zrak

dok su ostala tri držali dah 

i tako u krug 

čas bi iz površine vode izvirio rog

čas sjekira

 

uokolo Ohridskog jezera

danas ima 365 crkava

svako se jutro može moliti u drugoj

čitavih godinu dana

 

u proslavi patnje

nigdje roga obilja

u svijetu

postoji platno s ljudskim likom

i negdje je u privatnoj kolekciji

rđa na čavlima

zaustavljena formalinom

 

O svjetionicima na Ognjenoj zemlji

 

odnedavno je dopušten pogreb u prirodi

istresanje pepela pokojnika s nekog planinskog vrha

ili u more

pritom je dobro voditi računa o smjeru kretanja vjetra

kao kod pražnjenja pepeljare 

 

bolje je pepeo prosipati u more na krmi

tako još dugo leti 

uz malo uzlaznog vjetra 

može napraviti krug oko svijeta

ili barem doći do Filipina

kao Magellan

 

kažu da gašenje svijeće dahom ubija pomorce

jer se gase svjetionici

pa se brodovi nasukavaju na hridi

iako brodovima danas upravljaju mehanički kapetani

ili sklopovi elektronike u zemljinoj orbiti

 

u korist praznovjerici

svijeće gasim ovlaženim prstima

i mogu čuti sitno cvrčanje

između srednjeg prsta i dna pepeljare

kad se presavije filter 

 

kad žaru oduzimam zrak

stvori se malo mraka

i čuju se stotine tankih preplašenih krikova

dok sve ne utiša more

globalno zahlađenje

 

kad u Sargaškom moru jegulje pogledaju prema pučini 

istovremeno me tijelom prođe neka zebnja

kao kad se sudare zglobovi

 

gledam kako na obali lovim ribu

trzaj straha u ruci 

iznutrice u prozirnoj vrećici

i staklene lijeve oči

ispružene na sudoperu

 

 

u zamrzivaču zaledim dozivanje

kobilicama skrivenih hridi

i sjene grabežljivih riba

u Golfskoj struji

 

atrofija mišića

 

 

neki dan je potvrđena Einsteinova teorija

o svijanju svemira

čuju se valići

nastali sudaranjem crnih rupa

istraživači su stigli sasvim blizu velikog praska

 

istovremeno na ravnoj ploči

što ju nose kornjače i slonovi

ističu se sitne pobjede individualnosti

mikrovalovi

prepoznati u kruščiću i uzdizanju gospe kvasom

pjevajući uspavanke bogovima u drijemežu

po vrhovima planina

ili trulom lišću

 

nedavno je grupa entuzijasta dokazala 

da su izumrli domoroci s Uskršnjih otoka 

prije svoje propasti

umjesto sanjkanja na palminim balvanima

zahodavali ogromne kipove

s mjesta gdje su ih urezivali u stijenama

 

tako im je propala civilizacija

dok su složnim zajedničkim pokretima 

i potezima konopca

svoje bogove silom tjerali da hodaju

 

selice

 

leptiri sa sjevera Afrike

doći će i ovog proljeća

na oglodice

naših neraspremljenih stolova

a labudovi će otići  u Skandinaviju

čistiti jezera i bare

zarasle u alge

 

dugo se naše putanje ne mijenjaju

alpske parabole

istisnuća kroz cijevi tunela

vođena zakonom spojenih posuda

 

opravdat ćemo ih prirodnim nepravdama

oblacima skakavaca

nesretnim kretanjem podzemnih stijena

 

zaboravljajući da je svijet premrežen cijevima

i vodovodi lako popuštaju u šahtama

na ventilima za otkrvljavanje

 

Nije potrebno uvijek iznova paliti vatru

Na putu ćemo nositi tinjajuću gubu

Treba samo malo suhe trave

I puhnuti da se rasplamsa

 

Dugo ćemo hodati

Zapravo, nikad nećemo stati

Nastavit će tko bude mlađi

Od nas dvoje

Ovu planetu ne možemo obići za života

A to što stariš brže nego ja, kćeri

Zato smo ovdje gdje je pusto

Nemamo se s kim usporediti

 

Doći će uskoro i drugi

Krčiti obrasle doline

Mi nećemo graditi

Ne treba nam veliki plamen

I krov

Crijep čeka cvrkutanje

Traži da se dopeče

Treba nam samo guba

Za tinjanje na putu

 

Ti ćeš uvijek biti moja ostarjela kći 

 

Lovce se sluša dok govore

U našem kraju

Prostranih livada

Sa šumarcima na rubovima

Iz njih jednom stranom

Prema istoku

Da je Sunce predvečer iza leđa

Vire lovačke čeke

 

Sve ih je Ćorda napravio

Osim onih s druge strane

Koje je izgradio Napijalo

 

Ćorda i Napijalo su najveći lovci

Kad Ćorda ulovi srndaća

Napijalo ulovi jelena

Onda Ćorda obori jelena s osamnaest parožaka

Onda Napijalo sruši medvjeda

I tako...

 

Ćorda nosi pušku s pet metaka

Koji svaki ima svoj nišan

Pa tane popravi putanju

Donišani se u letu

Čim stigne na livadu

Ćorda opali u zrak

Svih pet metaka

I sjedne na čeku

Zrna čekaju gore da se pojavi divljač

Pa se prospu kad stignu na livadu

Tako obori 5 divljih svinja

 

Napijalo se nekad napije

Pa ljubi ubijene prepelice

Koje mu donosi pas

Ima oštrog psa

Mogao bi loviti zubima

 

Ćorda ima dva psa

Isto oštra

Ali ga slušaju

 

Napijalo se napije sa Ćordom

U gostioni

Onda se ljube

Pa se svađaju

Pa pucaju jedan u drugoga

I psi im se potuku

Kolju jedan drugog naizmjence

 

Mi, djeca

Ujutro na livadama

Skupljamo ispaljene čahure

Gledamo kako lovci ulovu

Čiste utrobu

Psi će dobiti ispuhane svinjske mjehure

 

 

 

 

Rođen je 1969. godine u Rijeci. Radio je kao novinar u dnevnim i tjednim novinama. Pokrenuo je i uređivao nekoliko informativnih i književnih časopisa. 2008. objavio je prvi roman Tragovi goveda u SKD Prosvjeti, a 2015. drugi roman Ilirik, također u SKD Prosvjeti. Napisao je scenarij za igrani dio dugometražnog igrano-dokumentarnog filma Je letrika ubila štrige, te je autor, scenarist i voditelj putopisnog serijala Istriana Jones. U izdanju društva Poiesis iz Ljubljane 2017. objavljena mu je dvojezična slovensko-hrvatska zbirka pjesama Posljednji tasmanijski tigar. Dobitnik je nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za 2018. godinu, temeljem koje mu je 2019. godine u izdanju Jesenski i Turk, objavljena zbirka pjesama Mogućnost povremenih oborina. Priče i pjesme su mu prevođene na slovenski, talijanski, engleski i ukrajinski jezik. Živi u selu Ćuki, kraj Vižinade u Istri. 

 

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Mladen Blažević, Književnost, Poezija, Čitaonica Žurnal