Dan državnosti

Bolja prošlost: Bili smo sretna i zbratimljena BiH...

zurnal.info

Drugovi i drugarice, mi smo danas na ovoj konferenciji udarili temelje sretne i zbratimljene Bosne i Hercegovine!

Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH. Na tom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. 

Bilo je nesuglasica oko budućeg uređenja Bosne i Hercegovine uoči sazivanja Vijeća. Pojedini partijski rukovodioci KPJ smatrali su da Bosna i Hercegovina ne može biti zasebna federalna jedinica zbog višenacionalnog sastava njenog stanovništva. Smatrali su da na BiH treba gledati kao na autonomnu pokrajinu Srbije ili Hrvatske, ili je vezati za savezne organe nove Jugoslavije. Ovom prijedlogu usprotivili su se neki istaknuti revolucionari, među kojima su bili Avdo Humo, Rodoljub Čolaković i Hasan Brkić koji su zahtijevali ravnopravan status Bosne i Hercegovine.

SMRT FAŠIZMU

Nakon ovog zahtjeva, Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu naredio je okružnim narodnim odborima da naprave liste kandidata za prvo zemaljsko narodno predstavništvo. Birani su učesnici AVNOJ-a s područja Bosne i Hercegovine, borci iz partizanskih jedinica, proslavljeni vojni komandanti, politički komesari, članovi oblasnih narodnih odbora, istaknuti politički, javni i kulturni radnici iz svakog okruga.  Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je u Mrkonjić Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine. 


“Smrt fašizmu! Sloboda narodu!”, bile su prve izgovorene riječi na zasjedanju.

Izabrana su 173 vijećnika, 31 član Prezidija i pet članova Predsjedništva Prezidija ZAVNOBiH-a. U Predsjedništvo Prezidija izabrani su predsjednik dr. Vojislav Kecmanović, potpredsjednici Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari, a za sekretara je postavljen Hasan Brkić.

Na zasjedanju je govorio dr. Ivan Ribar koji je podsjetio da su politike Osmanlija, Beča, Pešte i Berlina razdvajale i zavađale Srbe, Hrvate i Muslimane u BiH.

- Narodno oslobodilački pokret stvorio je od BiH primjer borbenog jedinstva i bratstva svim našim narodima… Danas treba da se postavi princip narodnog samoodređenja, što znači da sam narod, bez ičije pomoći sa strane, ostvari pravo da i u budućnosti sam ravna svojom sudbinom.


Gost zasjedanja, potpredsjednik slovenačke Osvobodilne fronte, književnik Josip Vidmar rekao je: 

- Bosna je matica i centar politike koja se mora ostvariti u budućoj slobodnoj Jugoslaviji. Bosna je zemlja u kojoj žive narodi s tri vjere: katoličkom, muslimanskom i pravoslavnom. To je najkomplikovanija zemlja u Evropi, pa ako se u njoj ostvari bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, njega neće biti teško ostvariti i između Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i čak Bugara...

Vijećnicima se obratila i Rada Vranješević:

- Žene Bosne i Hercegovine, uzevši značajno učešće u narodno-oslobodilačkoj borbi, postale su čvrst oslonac narodno-oslobodilačkog pokreta. Zajedno sa svojim drugovima, žene će se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih sluga, a sutra, poslije oslobođenja naše zemlje, one će uložiti sve svoje snage u izgradnju sretne budućnosti naše BiH.

Raspravu delegata koji su čitali referate o borbi naroda iz svoga kraja, zaključio je Rodoljub Čolaković:

Drugovi i drugarice, mi smo danas na ovoj konferenciji udarili temelje sretne i zbratimljene Bosne i Hercegovine!

GARANTIRANA LJUDSKA PRAVA

Na zasjedanju je donesena Rezolucija u šest tačaka. Istaknuto je da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.


Rezolucija je osudila izbjegličku vladu Kraljevine Jugoslavije zbog saradnje sa okupatorima. Zatraženo je preuređenje Jugoslavije u državu ravnopravnih naroda i narodnosti, te stvaranje nove demokratske, federativne zajednice.

Izglasana je i  tačka 5 Rezolucije, najvažnija za budućnost Bosne i Hercegovine. U njoj se navodi da narodi BiH  “hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata”.

Ovim odlukama Bosna i Hercegovina je nakon pet vijekova obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine, kada je potpala pod upravu Osmanskog carstva. ZAVNOBIH je obnovio granice države koje su određene Odlukom Berlinskog kongresa 1878. godine.


Na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom u Sanskom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, donesena je Deklaracija o pravima građana u kojoj je, posebnim odredbama, garantirana sloboda vjeroispovijesti, sloboda zbora, dogovora i udruživanja, sloboda štampe, lična i imovinska sigurnost građana, sloboda privatne inicijative u privrednom životu i ravnopravnost žena i muškaraca.

U novinskom izvještaju za Oslobođenje, u decembru 1943. godine književnik Skender Kulenović pisao je o ZAVNOBiH-u:

Bratstvo naših naroda na tlu Bosne i Hercegovine - to je malj ravno u čelo švapskoj i četničkoj ustaškoj pogani! Tu ga učvrstiti znači položiti nesalomive temelje zgradi koju danas krvlju i kostima zidamo. To jasno osjećamo mi iz Bosne, ali, u istoj mjeri, svjesni su toga i naši drugovi iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, čitave naše domovine. Osnažiti bratsku zajednicu na tlu gdje su krvni naši dušmani htjeli da stvore zvjerinjak bratoubojica, znači iščupati glavno korijenje svim neprijateljima našeg naroda u čitavoj našoj zemlji...


MODERNI DAN DRŽAVNOSTI

Skupština Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 28. februara 1995. godine, donijela je Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti, a Predsjedništvo Republike BiH, na sjednici od 6. marta iste godine donijelo je Ukaz o proglašenju 25. novembra Danom državnosti. Iako taj zakon nije donesen u tijelima dejtonske BiH, jer BiH nema zakona o državnim praznicima, on ipak nikada nije poništen, promijenjen niti je osporena njegova ustavnost. 

Članom 2. Aneksa II Ustava Bosne i Hercegovine, predviđeno je da "Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine”. 

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Dan državnosti BiH, Bosna i Hercegovina, ZAVNOBiH