MOBING

Iz bivše FDS tvrde, Porezna uprava negira: Isović nam je sa računa nezakonito skinuo 800 hiljada maraka!

FOTO: Foto: Adi Kebo
Piše: Zinaida Đelilović

I dok iz nekadašnje Fabrike Duhana Sarajevo (danas Badeco Adria) tvrde da Šerif Isović nad njima provodi samovolju, iz Porezne uprave navode da su te konstatacije zlonamjerne i klevetničke, te da direktor nema nikakvog uticaja u postupcima prisilne naplate

 

 

Nakon što smo objavili priču Amele Begović – Kuko, rukovoditeljice Kantonalnog poreznog ureda u Mostaru da je žrtva mobinga Šerifa Isovića, direktora Porezne uprave FBiH, našoj redakciji su pisali i drugi sa sličnim tvrdnjama.

Među onima koji su nam se obratili, navodeći da su i oni žrtve mobinga i samovolje direktora Porezne uprave FBiH, su i iz kompanije “Badeco Adria”, nekadašnja Fabrika Duhana Sarajevo. Sa računa im je, tvrde, po Isovićevom nalogu, nezakonito skinuto 802.464 konvertibilnih maraka, iako je upravni spor u toku.

 

Prinudne naplate

 

Prvo rješenje o prinudnoj naplati doneseno je 25. marta i sa računa ove kompanije skinuto je 542.494 KM u vrijeme dok su se sporili sa Općinom Konjic oko naplate poreza za halu koju su kupili od Vakufske banke za dva miliona i 540 hiljada konvertibilnih maraka.

Naime, Fabrika duhana Sarajevo (sada Badeco Adria) svojevremeno je bila većinski vlasnik Vakufske banke od koje, na ime dokapitalizacije 2018. godine, kupuju halu od 4.800 kvadratnih metara u industrijskoj zoni Konjic.

Vakufska banka je, pak, ovu nekretninu stekla u sudskom izvršnom postupku od dužnika Metalogradnja Mustafić. Naime, objekat je bio pod hipotekom i s obzirom da vlasnik nije uredno izvršavao obaveze hala je postala predmet izvršenja banke povjerioca.

 

hala konjic, badeco adria

 

Sudski vještak kojeg je unajmila Vakufska banka procjenjuje da ova nekretnina vrijedi dva miliona i 540 hiljada KM i za taj iznos je i kupuje Badeco Adria. Međutim, problem nastaje oko uplate poreza jer Općina Konjic nije prihvatila procjenu sudskog vještaka koja je urađena za potrebe banke. Oni formiraju svoju Komisiju tokom 2018., koju je činilo pet osoba, i donose rješenje da hala vrijedi skoro 11 i po miliona KM.

Općinsko vijeće Konjic krajem augusta 2018. donosi odluku da je FDS dužan uplatiti i jedan posto od procijenjene vrijednosti nekretnine što je u konkretnom slučaju 102.930,21 KM.

„Komisija nije ni izlazila na teren, a to znamo jer su ključevi od hale bili kod nas i niko od njih nas nikada nije nazvao. Samo su uzeli podatke koji su bili u sudskom postupku gdje je vrijednost nekretnine od 11 i po miliona KM bila procijenjena kao vrijednost firme iz 2009. kada je založena za dobijanje kredita. Međutim, firma je propala i ostali dužnici su pokupili mašine, instalacije i svu ostalu opremu, tako da upotrebna vrijednost te hale nije ni blizu onoga što je bila“, navode iz Badeco Adria.

Iz Općine Konjic nisu nam konkretno odgovorili na pitanje da li je Komisija izlazila na teren, te ukoliko nije da li su, ipak, naplatili izlazak.

“Sve radnje provedene su bez aktivnog učešća jedinica lokalne samouprave. Općina Konjic svoje nadležnosti u predmetu postupka crpi iz Zakona o prometu nepokretnosti i naplaćuje porez na promet putem zakonom ustanovljenih procedura i nadležnih tijela. Na primjenu predmetnog Zakona nezadovoljnim strankama osigurano je pravna zaštita kroz Upravni postupak i Upravni spor, što je nezadovoljna strana u ovom postupku iskoristila”, stoji u odgovoru iz Općine Konjic, gdje još naglašavaju da će oni kao legalna i legitimna strana u ovom postupku poštovati sve odluke Upravnog suda o navedenom pitanju.

Iz Badeco Adria su se žalili na rješenje Komisije, koja je ostala pri svome stavu.

Zbog iznosa dosuđenog poreza uputili su, dalje, žalbu Ministarstvu finansija HNK, ali su je i oni odbili. Potom pokreću upravni spor u kojem su tužili Ministarstvo finansija, a u međuvremenu dobijaju rješenje o izvršenju koje potpisuje šefica Porezne uprave iz Sarajeva. „Nama je bilo vrlo čudno zbog čega Poreska uprava Sarajevo potpisuje rješenje o izvršenju kada oni nisu strana u sporu. I nama je onda silom skinuto 542.494 KM sa računa“, navode iz kompanije.

Pojašnjenje Porezne za ovu situaciju jeste da rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate donosi kantonalni porezni ured prema mjestu sjedišta poreznog obveznika. Istovremeno naglašavaju da se „sva rješenja o prisilnoj naplati donose u kantonalnim poreznim uredima i da ne postoji nijedno rješenje koje je doneseno u Središnjem uredu u Sarajevu“.

“Potpuno su netačne konstatacije i navodi u Vašem upitu, a posebno je zlonamjerna i klevetnička tvrdnja da se radi o samovolji direktora Porezne uprave, jer direktor kako u vezi s konkretnim tako i svim drugim postupcima prisilne naplate apsolutno nema doticaja niti uticaja”, stoji u odgovoru iz Porezne.

Napominju da je rješenje o prisilnoj naplati doneseno na osnovu izvršnog naloga za plaćanje porezne ispostave Konjic od 5. januara 2021., te da je pravni osnov za izdavanje naloga za plaćanje bilo rješenje o razrezu poreza na promet nepokretnosti od 24. augusta 2018. Pozivaju se i na žalbu koju je odbilo Federalno ministarstvo finansija HNK.

 

Dodatne poreske obaveze

 

Drugo rješenje o prinudnoj naplati doneseno je 30. marta kada se sa računa Badeco Adria skida 259.970 konvertibilnih maraka, a uslijedilo je nakon višemjesečne sveobuhvatne kontrole poslovanja, naveli su iz kompanije.

„Nakon te kontrole oni su izdali rješenje po kojem smo mi bili dužni da platimo 554.786,31 KM dodatnih poreskih obaveza. Smatrali smo da to nije pravilno utvrđeno i žalili smo se Ministarstvu finansija FBiH, koji su presudili u našu korist i naložili su Poreznoj da pobiju to rješenje i izvrše ponovni inspekcijski nadzor“, kažu u kompaniji.

Iz „Badeco Adria“ napominju da je novi inspekcijski nadzor urađen, ali da je rješenje opet bilo isto. Ponovo su uputili žalbu Federalnom ministarstvu finansija koje je u oktobru 2020. donijelo novo rješenje kojim žalbu djelimično uvažava.

Protiv drugostepenog rješenja, ova kompanija je 4. februara ove godine podnijela tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu, a krajem marta rješenjem o prinudnoj naplati sa računa im se skida 259.970 KM.

U Poreznoj upravi naglašavaju da je drugo rješenje o pokretanju prinudne naplate doneseno na osnovu naloga za plaćanje porezne ispostave Centar od 4. februara ove godine, te da je pravni osnov za izdavanje navedenog naloga rješenje o dodatno utvrđenim obavezama.

 

Zahtjevi bez odgovora

 

Prema Zakonu o upravnim sporovima - po zahtjevu tužioca, organ nadležan za provođenje izvršenja osporenog upravnog akta odložit će izvršenje do donošenja sudske odluke. Uz zahtjev za odlaganje mora se priložiti dokaz o podnesenoj tužbi.

Iz Porezne uprave naveli su da u slučaju Badeco Adria ni u jednom od ova dva slučaja nije bilo rješenja o odlaganju izvršenja. Također, naglašavaju da podnošenje tužbe kojom se pokreće upravni spor pred kantonalnim sudovima ne odlaže izvršenje rješenja, niti stavlja rješenja van snage.

“Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate može odložiti samo i isključivo ukoliko Kantonalni sud donese rješenje o odlaganju izvršenja. Uvidom u spis predmeta, utvrđeno je da navedeno rješenje o odlaganju izvršenja nije dostavljeno Odsjeku za prinudnu naplatu Kantonalnog poreznog ureda Sarajevo”, naveli su u Poreznoj. Rješenje o odlaganju, navode, nisu uputili ni od Kantonalnog suda u Mostaru, a vezano za prvu prinudnu naplatu.

Iz Badeco Adria napominju, pak, da su njihovi advokati poslali nekoliko urgencija sudovima u Mostaru i Sarajevu, sa molbom da donesu rješenje o odlaganju izvršenja. Dobili su odgovor da se sa tim zahtjevom prvo obrate organu koji je i donio rješenje, a u konkretnom slučaju to je PUFBiH, pa nakon što od njih dobiju odgovor, sud će razmatrati njihovu molbu.

“Naši advokati su dva puta slali zahtjev u PU FBiH ali ni na jedan od zahtjeva nam uopšte nije odgovoreno ( niti pozitivno niti negativno ) čime smo bili onemogućeni da tražimo pravni zaštitu putem suda”, zaključuju iz Badeco Adria.

 

Uplaćuju plaće, ali ne i doprinose

 

Istovremeno, redakciji Žurnala su se obratili i radnici firmi u FBiH kojima se već godinama isplaćuju plaće, ali im se istovremeno ne uplaćuju i obavezni doprinosi. Prema mišljenju tih radnika, iz Porezne uprave “žmire” na ovakve situacije jer su vlasnici tih firmi u povlaštenom položaju.

Iz PU FBiH, pak, navode da oni kontinuirano provode aktivnosti u cilju naplate obaveznih doprinosa kao osnovnih instrumenata za finansiranje obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti, ali i da se sankcionišu porezni obveznici koji ne vrše obračun i uplatu obaveznih doprinosa u skladu sa zakonom.

Novčane kazne za počinioce navedenih prekršaja kreću se od 1.000 KM do 10.000 KM za pravno lice, odnosno 500 KM do 2.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

Prema našim saznanjima, dešava se da firme plate kaznene poene, ali i dalje nastavljaju sa istom praksom. U slučajevima višestrukih povratnika, kažu u Poreznoj, podnosi se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudovima.

Da li su i protiv koga podnijeli ovakav zahtjev prema sudu pisat ćemo u narednom periodu.

(zurnal.info)