SARAJEVO

Smatra da su procesi montirani: Gordana Tadić zaboravila na kritike OSCE-a i sutkinje Korner

Piše: Zinaida Đelilović

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH navodi da se disciplinski postupak protiv nje vodi jer Tužilaštvo BiH radi na predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala, ali istovremeno zaboravlja na izvještaje OSCE-a i sutkinje Korner iz prošle godine u kojima su podaci poražavajući

 

Pred Disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH danas  je održana glavna rasprava u disciplinskom postupku protiv glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić.

U disciplinskoj tužbi Tadić terete za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno da je svjesno zanemarivala obaveze i naloge VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, UDT je tereti i da je svjesno propustila, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća.

 


Nije bilo primopredaje

 

Ispitana su tri uposlenika Tužilaštva BiH, a većina pitanja odnosila se na period septembar 2016. godine kada je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića, koji je ubrzo nakon toga i suspendovan. Na njegovo mjesto je imenovana Tadić, prvo kao v.d., a tri godine nakon i zvanično kao glavni tužilac.

Saslušani svjedoci su potvrdili da Salihović nije izvršio primopredaju dužnosti, niti se nakon suspenzije ikad više pojavio u ovoj pravosudnoj instituciji. Naveli su i to da je situacija u Tužilaštvu BiH, u smislu organizacije i uslova rada, bolja nego u vrijeme Salihovića.

Elma Šabeta, koja je uposlena u Kabinetu glavne tužiteljice na administrativnim poslovima, izjavila je da su u to vrijeme formirane dvije Komisije kako bi se popisalo zatečeno stanje u spisima.

Emil Pinkas je trenutno zamjenik šefa Kabineta glavnog tužitelja, a potvrdio je da je u vrijeme Salihovića šef Kabineta bio Hasan Pleh. Međutim, Salihović je Pleha, u ljeto 2016. kada se pojavila informacija o disciplinskoj tužbi, rasporedio na drugo radno mjesto, dok je za šefa Kabineta postavio Pinkasa, koji je tu dužnost obavljao oko mjesec i po.

“Bilo mi je to iznenađujuće, a brzo nakon toga je podnesena disciplinska tužba protiv Salihovića”, kazao je Pinkas.

On je naveo i to da njegov odnos sa Plehom nije funkcinisao i da nije bio uključivan u 95 posto aktivnosti, a potvrdio je i to da su u to vrijeme predmeti raspoređivani osobama koji nisu tužioci.

Podsjetimo da se upravo jedna od tački disciplinske tužbe protiv Gorana Salihovića, kojem se trenutno sudi u Općinskom sudu u Sarajevu, odnosila na to da je omogućio vršenje dužnosti osobama koje nisu nadležne za to, odnosno da postupajući tužioci Mirza Hukeljić i Dubravko Čampara u predmetima "Pavlović banke" i "Bobar banke" nisu uopšte vodili istragu, već da su samo potpisivali dokumente koje su ranije u Salihovićevom kabinetu pripremali njegovi saradnici Hasan Pleh i Emil Pinkas.

Pinkas je danas, na pitanja glavne disciplinske tužiteljice Alene Kurspahić, potvrdio da je on najviše bio angažiran na predmetu Bobar banka, kao i to da je radio po ovlaštenju tadašnjeg glavnog tužioca.

Vlado Adamović, advokat tužene Tadić, na samom početku ročišta je tražio isključenje javnosti u odnosu na ovu tačku optužbe navodeći da je suđenje Salihoviću još u toku, te da bi određene stvari koje se spominju na današnjoj glavnoj raspravi mogle naštetiti tom predmetu. Međutim, Disciplinska komisija je odbila njegov prijedlog.

Svjedokinja Sibela Toskić, koja u Tužilaštvu BiH radi kao rukovodilac za IKT poslove, potvrdila je da se u aprilu ove godine počelo sa automatskom dodjelom predmeta putem programa TCMS. Istakla je i to da joj Tadić nikad nije sugerirala da se određenom tužiocu dodijeli neki predmet.

Na račun Tužilaštva BiH ranije su stizale kritike da ne koriste automatsku dodjelu predmeta putem TCMS-a, o čemu su pojedini svjedoci govorili i pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu. 

 

Bila ne bila Gordana, stići će ih pravda

 

Gordana Tadić zamolila je Disciplinsku komisiju da se ovaj postupak što prije okonča kako bi Tužilaštvo BiH nastavilo sa normalnim funkcionisanjem.

 “Ovo je montirani proces, one koji su ovo podnijeli protiv mene, bila ne bila Gordana stići će ih pravda”, izjavila je Tadić.

Inače, na početku rasprave advokat Adamović je upitao potpredsjednicu VSTV-a Sanelu Gorušanović-Butigan, koja je ujedno i jedan od članova Disciplinske komisije, da li on ima razloga da traži njeno izuzeće budući da je prisustvovala sastanku s direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.

Ona je potvrdila da je u zgradi VSTV-a održan sastanak, ali da ga je ona napustila nakon što je Mehmedagić počeo priču u vezi određenih disciplinskih postupaka.

“Upozorila sam da sam članica disciplinske komisije i da ne mogu o tome razgovarati. Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija kazao je da je najbolje da napustim sastanak zbog eventualnih negativnih konotacija”, kazala je Gorušanović-Butigan.

Nakon što je čuo obrazloženje, advokat Adamović je odustao od zahtjeva za njenim izuzećem.

 

Česte kritike na račun Tužilaštva BiH

 

Tadić je, između ostalog, navela i to da se protiv nje vodi disciplinski postupak zbog toga što Tužilaštvo BiH radi na predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala. U ovoj godini su, podsjetimo, podigli optužnicu u predmetu Respiratori, a pri kraju je i istraga u slučaju Dženan Memić.

Međutim, ne treba zaboraviti posljednji izvještaj Misije OSCE-a u BiH iz 2020. godine simboličnog naziva “Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”. 

Rezultati do kojih je Misija došla su zapanjujući - u 2019. godini Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa. 

Njihov rad je ocijenjen - ispod svakog prihvatljivog standarda. 

Koliko se Tužilaštvo BiH bavi predmetima korupcije govori i podatak da je u 2019. bila samo jedna osuđujuća presuda i to sa uslovnom osudom, i jedna oslobađajuća. 

U prošloj godini podigli su, prema podacima sa Detektor.ba, svega 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. Ukupna pribavljena korist, u tim predmetima, kretala se uglavnom od 40 eura do 15.000 KM.

Rad Tužilaštva BiH na predmetima visoke korupcije kritikovao je i njemački pravni stručnjak Reinhard Priebe.

“Posebni odjeli u Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu Republike Srpske postoje ali ne postižu bilo kakve rezultate u predmetima na visokom nivou”, zaključio je krajem 2019. u Bruxellesu kada predstavio svoj izvještaj o stanju u bh. pravosuđu.

 

Kritike sutkinje Korner

 

Na račun Tužilaštva BiH prošle godine su stizale i kritike vezano za rad na predmetima ratnih zločina.

Sutkinja Joanna Korner je u svom posljednjem izvještaju u septembru 2020. ukazala na probleme da Tužilaštvo BiH podiže optužnice protiv lica za koje se zna da nisu dostupna pravosudnim organima u državi, odnosno protiv osoba koje se već nalaze na izdržavanju dugotrajne kazne zatvora za ratni zločin.

Sutkinja Korner je u svom prošlogodišnjem izvještaju zaključila da Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina, te da Gordana Tadić, koja je u vrijeme pravljenja ranije izvještaja rukovodila Odjelom za ratne zločine, nije unaprijedila rad Tužilaštva, te da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratni zločin.

Gordana Tadić trebala bi pred Disciplinskom komisijom biti saslušana na ročištu planiranom za 12. juli, dok će na narednom zakazanom za ponedjeljak 28. juni biti predočeni materijalni dokazi.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

VSTV, UDT, Gordana Tadić