SREBRENICA

26 GODINA OD GENOCIDA: Suprotstavljanje mržnji obaveza je političkih lidera

FOTO: bhrt.ba
Pripremila: B.M.R.

Završena je komemoracija i ukop 19 žrtava genocida u Srebrenici. Ni 26 godina kasnije BiH nema zakon o zabrani negiranja genocida

 

U mezarju Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica ukopano je još 19 žrtava genocida počinjenog 1995. godine. Zbog nekompletnih skeletnih ostataka porodice još 36 žrtava nisu dale saglasnost za ukop ove godine. Traga se za još oko hiljadu nestalih.

 

S3

 

Haški sud nedavno je potvrdio doživotnu kaznu zatvora generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću za ratne zločine i genocid u Srebrenici. U 2019. na doživotnu kaznu osuđen je i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) Carmel Agius danas je na komemoraciji rekao je kako nijedan sukob na ovim prostorima nije bolje dokumentovan, te da su svi zaključci doneseni izvan razumne sumnje:
- Vrijeme neće promijeniti ove činjenice. Negiranje zločina je odbacivanje onoga što su žrtve preživjele, kao i odbacivanje činjenica koje su sudovi dokazali – rekao je Agius.

ZLOČINI SU INDIVIDUALNA ODGOVORNOST

Na današnjoj komemoraciji više puta je potcrtano kako je negiranje genocida u Srebrenici i dalje itekako prisutno. Na to su podsjetili domaći i strani zvaničnici, a ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson u videoporuci je rekao kako je veličanje ratnih zločina i zločinaca neprihvatljivo:
- Takvi postupci vrijeđaju žrtve i nanose bol njima i njihovim porodicama te podrivaju međusobno povjerenje koje je potrebno svima u BiH radi izgradnje stabilne budućnosti. Oni koji su počinili te zločine nose individualnu odgovornost. Zločini koje su oni počinili ne donose kolektivnu odgovornost.

 

S6

 

Slična je i poruka komesara EU za proširenje Olivera Varhelyija, koji je rekao da Evropa nije zaboravila ni vlastitu odgovornost za zaustavljanje i sprečavanje genocida:
- Važno je svake godine ponavljati istu poruku, Srebrenica je stalni podsjetnik, naša zajednička odgovornost da se genocid više ne ponovi. Nedavne presude međunarodnih sudova pokazale su da počinitelji ne mogu proći nekažnjeno. Dešavanja u Srebrenici su prepoznata kao djelo genocida na dva međunarodna suda. U našoj Uniji nema mjesta negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca. Neprihvatljivi su pokušaji prekrajanja historije – rekao je Varhelyi.

Upozorio je i na to da je ključna uloga u suprotstavljanju mržnji na političkim liderima:
- Njihove riječi i djela trebaju održavati zajedničku viziju njihovih građana – izabrati istinu i pravdu umjesto straha i mržnje od ključnog je značaja, posebno za mlađe naraštaje.

Videoporukom se obratio i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, podsekretarka UN-a Alice Nderitu, ministri vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Irana, predjednik Hrvatske Zoran Milanović… i drugi. Komemoraciji su osim domaćih zvaničnika prisustvovali i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, portpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, Čedomir Jovanović, Nenad Čanak, ambasadori Slovačke, Češke, Pakistana… Na komemoraciji su se obratili Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995., Muhamed Avdić ispred porodica koje još uvijek traže svoje nestale, te predstavnica majki Srebrenice Kada Hotić.

Danas je Srebrenica grad mrtvih – rekla je Kada Hotić:
- Počinitelji genocida i danas negiraju da su to učinili. Mi, majke, supruge, tražit ćemo pravdu, pričati istinu, valjda će se roditi u svijetu bolji ljudi koji neće tražiti razlike među ljudima. Nijedna religija nije razlog za ljudsku patnju. Danas je Srebrenica grad mrtvih, ali nemojte nas žaliti, nego pomozite da se vrati u život, da se izgradi bolji i pravedniji svijet.

 

S5

 

NEGIRANJE GENOCIDA

Memorijalni centar u Srebrenici 10. jula predstavio je Godišnji izvještaj o negiranju genocida. Od 1. maja 2020. do 1. maja 2021. zabilježena su 234 čina negiranja genocida – navedeno je. Najviše je aktera iz oblasti politike (50), u što su uključeni nekadašnji i sadašnji javni zvaničnici, zatim mediji i medijske organizacije (39), osobe i institucije iz oblasti obrazovanja i nauke (13), desničarski aktivisti (9), kultura i umjetnost (6). U 28 slučajeva osoba koja negira genocid bila je zvaničnik izvršne vlasti (16) ili zakonodavne vlasti (12), većinom iz Srbije i Republike Srpske.

Na negiranje genocida i veličanje ratnih zločina upozoravaju i svjetski mediji, na godišnjicu genocida u Srebrenici ali i nakon presude Ratku Mladiću.
- Mladićevo naslijeđe ukazuju na duboku etničku podjelu koja još uvijek postoji u BiH, tri decenije nakon brutalnog rata - izvještava Euronews:
- Za Bošnjake, mete etničkog čišćenja, on je ratni zločinac poznat kao „bosanski krvnik“, dok ga bosanski Srbi i dalje slave kao svog ratnog zapovjednika, mučenika i heroja.
Times izvještava da Srbija još uvijek odbija da prizna genocid u Srebrenici:
- Milorad Dodik, lider u Republici Srpskoj, prije nekoliko dana rekao je kako se genocid nije dogodio, dok je ministar odbrane Republike Srbije Aleksandar Vulin imenovao osuđene ratne zločince da predaju na vojnoj akademiji.

 

S1

foto: dron.ba

Zbog toga su jako važne poruke koje dolaze iz regije a govore o suprotnom djelovanju - zvaničnom priznavanju genocida - što su nedavno učinile Crna Gora i Kosovo. Ali i prisustvo Žena u crnom iz Srbije, organizacije čije su članice i ove godine došle u Potočare da odaju počast žrtvama. 

Delegacija crnogorskog parlamenta u Potočare je donijela i nedavno usvojenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Počast žrtvama odala je i delegacija Republike Kosovo, kada su predstavnicama udruženja porodica žrtava genocida u Srebrenici predočili detalje Rezolucije o genocidu koji je usvojila Skupština Kosova.

Za usvajanje rezolucije glasalo je 89 zastupnika, niko nije bio protiv niti uzdržan:

- Rezolucija podrazumijeva zabranu negiranja genocida počinjenog u Srebrenici i predstavlja čin solidarnosti s patnjama Bošnjaka iz BiH.

 

S2

foto: dron.ba

Ali 26 godina od genocida u Srebrenici, Bosna i Herecegovina, država u kojoj je genocid i počinjen, još uvijek nema Zakon o zabrani negiranja genocida. Iako je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko pozivan da nametne zakon, to se nije dogodilo. Umjesto toga, on se i dalje čudi muralima ratnih zločinaca u zemlji u kojoj je proveo 12 godina. 


(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

genocid, Srebrenica, Memorijalni centar Potočari