Nakon čitanke nastranih književnosti Sun Tzu na prozorčiću Predraga Lucića, zagrebačka izdavačka kuća Algoritam objavila je njegovu novu, dvotomnu čitanku Bezgaća povijesne zbiljnosti. Žurnal će u nekoliko nastavka ekskluzivno objaviti svježe Lucićeve lekcije za ponavljače povijesti u drugom razredu


 

 SLOBODAN LOVRENOVIĆ

EMINA

(prema pjesmi bivšega Alekse Šantića)


Sinoć, kad se vraćah sa Široka Brijega,

Vidjeh Kujundžiluk, granatirah njega;

Kad tamo, u hladu pustih ruševina,

S Cedricom u ruci stajaše Emina.


Ajši, ajša, jamaša –

Konvoj jaše ustaša.


Mostar nazvah svojim, al' – tako mi Knina –

Ne htje ni da čuje balijka Emina.

Thornberry joj Cedric doturio vode,

A ona ga, kurva, ne pušta da ode.


Ajši, ajša, jamaša –

Tenka jaše ustaša.


S Huma plotun puknu, niz mahale puste

Rastjera joj njene jedinice guste,

Al' Thornberry Cedric i fesovi plavi

Pokazaše prstom prema mojoj glavi.


Ajši, ajša, jamaša –

S konja sjaše ustaša.


Heliodrom prepun, jes' – tako mi Knina –

Al' u njeg ne uđe prokleta Emina.

Samo me je Cedric pogledao mrko

Kad je rod Eminin u logoru crko.


Ajši, ajša, jamaša –

Prava krši ustaša.


Emina se šeće, a Cedric ne kreće –

Ni Hrvatska vojska više pomoć' neće.

Ja pusta li grada! Tako mi Arkana,

Perišić je šegrt Praljka Slobodana.


Ajši, ajša, jamaša –

Mostar ruši ustaša.


Feral Tribune 423, 7. rujna 1993.


PITANJA POVIJESNE RAZGRADIVOSTI


1. Za kojim je stolom dogovoreno da Mostar mora biti hrvatski stolni grad u Bosni i Hercegovini?

2. Je li za tim stolom dogovoreno i to da Stolac više ne smije biti grad?

3. Što je Slobodan Lovrenović radio ispod tog stola?

4. Jeste li upoznati s ratnim opusom Slobodana Lovrenovića, objavljenim na najborbenijim stranicama Večernjeg lista, ili mislite da je od njega ostala samo ova pjesma?

5. Sjeća li se netko od vaših starijih ukućana Cedrica Thornberryja?

6. Je li taj irski smutljivac spriječio da hrvatske snage najprije od Mostara naprave ono što su već napravile od Stolca pa da ga potom pretvore u hrvatski stolni grad u BiH?

7. Misli li Ivan Aralica, literarni strateg hrvatskih osvajanja u Bosni i Hercegovini, da je muslimanka Emina katoličkim Hrvatima trajniji neprijatelj od pravoslavca Alekse Šantića kada tvrdi: „Ne Srbi, njihov je problem za nas prolazan, Muslimani postaju glavni problem našeg susjedstva!“

8. Jeste li napokon u stanju razumjeti poruku koju je Franjo Tuđman u kolovozu 1993. s govornice u Tribunju uputio Hrvatima, svima i svuda: „Pripadnici ste jednog slavnog naroda koji – kako u povijesti, a tako ni sada – nije imao prijatelje.”?


KRIŽARSKI BRAT TE GLEDA!

Svi su htjeli uništiti hrvatski narod jer on živi na najljepšem području na svijetu. Postoji priča da je Bog, kad je dijelio Zemlju, svima podijelio, a Hrvatima nije. Javio se Hrvat i rekao: "Pa dobro, Bože, za nas nije ništa ostalo?" Onda je Bog malo razmislio i rekao: "Pa dobro, hajde, uzmi Hercegovinu, iako sam je ostavio za sebe."

Miro Arapović, direktor Cro-etno festivala u Neumu, u Globusu, kolovoz 1996.

Meni smeta negativno povijesno naslijeđe, imena ulica, trgova i gradova. To treba mijenjati! Ja sam rođen u selu Osmanlije u kupreškoj općini i ako budem živ, ono se više nikada neće tako zvati!

Božo Raič na sastanku čitlučkog HDZ-a sa čelnicima HDZ-a BiH, ožujak 1995.

Ja osobno smatram da će unutrašnje uređenje BiH biti dovedeno do kraja ratnom opcijom. I ratna opcija mora imati svoje političke ciljeve. Sada, mi Hrvati u BiH zajedno sa Republikom Hrvatskom moramo imati iste političke ciljeve. Prema tome, ta politička platforma ili deklaracija hrvatskog naroda u BiH morala bi jasno da kaže koji su politički ciljevi hrvatskog naroda u BiH, pa ako bude potrebno – i ratnom opcijom ih ostvariti.

Franjo Boras na sastanku delegacije HDZ-a BiH s Franjom Tuđmanom, 17. rujna 1992.

Naše je opredjeljenje da nećemo imati ono što ne držimo čizmom. I nisam za neku visoku politiku, koja bi mogla da demantira ono što su naše postrojbe obranile.

Jadranko Prlić istom prigodom

Ja ne dijelim od budžeta Ministarstva obrane ništa Vitez od Osijeka, Gospića, Ljubuškog, tako da se razumijemo. Ono što je na raspolaganju Ministarstva obrane, to je jednako podijeljeno i za Šamac, za Derventu i za Osijek, Vukovar i za Vitez i sve druge općine koje su u sklopu.

Gojko Šušak na sastanku predstavnika srednjobosanskih općina, HVO-a i Herceg-Bosne s Franjom Tuđmanom, 8. ožujka 1993.

Predlažem da se iz tzv. nehrvatskih kantona prema željama izvrši blago preseljavanje pučanstva.

Pero Barunčić, zastupnik iz Konjica, na 3. saboru HDZ-a BiH u Mostaru, srpanj 1994.

Ta demografska ekspanzija Muslimana je takva da bi nam oni ugrozili opstojnost hrvatske države više negoli što su je Srbi ugrozili u prošlosti.

Franjo Tuđman na sastanku s izaslanstvom HVO-a Posavine te općina Ravno, Čapljina i Stolac, 21. rujna 1993.

Ja sam u lipnju mjesecu zvao i ministra i načelnika stožera i početkom srpnja sam molio, rekao sam im u Bosni i Hercegovini se sada vodi rat za područje granice hrvatske države. Prema tome, treba sve učiniti, pomoći da se to područje održi. Nije nam isto da li će granica hrvatske države biti Jajce sa Travnikom ili samo sa Novim Travnikom, Vitez, Busovača...

Sa cjelovitom Bosnom mi bismo izgubili Bosnu u potpunosti – čitava Bosna bila bi protiv nas. Ali, na ovaj način mi ćemo imati, slušajte, granice hrvatske države kakve možda nikada u povijesti nismo imali.

Franjo Tuđman na sastanku s vodstvom Ministarstva obrane, 6. studenoga 1993.

... A Muslimani su još u Makarskoj.

Smiljko Šagolj na kraju izvještaja o pokolju u Doljanima, u Dnevniku HTV-a, kolovoz 1993.

Muslimanski vjerski fanatici drže se one Miloševićeve maksime: «Srbuj, al' ne gladuj!»

Marijan Majstorović u Fokusu, lipanj 2006.


ZA ONE KOJI NE MISLE STATI NA POLA MOSTARA

Ivan Aralica: Što sam rekao o Bosni, Naklada Pavičić, Zagreb, 1995.

Joško Čelan: Oklevetani narod – Hrvati u BiH 1990. – 1999., ZIRAL, Mostar, 2000.

Neven Jurica, Božidar Petrač: Duša duše Hrvatske. Novija hrvatska marijanska lirika, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1988.

Janko Bučar: Domovinski rat kroz smijeh do suza. Anegdote i šale, Udruga branitelja Domovinskog rata INA Naftaplin – KVIN, Zagreb, 2003.



Knjigu Bezgaća povijesne zbiljnosti možete naručiti na linkovima: 

http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139568


http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139569ž



"> Nakon čitanke nastranih književnosti Sun Tzu na prozorčiću Predraga Lucića, zagrebačka izdavačka kuća Algoritam objavila je njegovu novu, dvotomnu čitanku Bezgaća povijesne zbiljnosti. Žurnal će u nekoliko nastavka ekskluzivno objaviti svježe Lucićeve lekcije za ponavljače povijesti u drugom razredu


 

 SLOBODAN LOVRENOVIĆ

EMINA

(prema pjesmi bivšega Alekse Šantića)


Sinoć, kad se vraćah sa Široka Brijega,

Vidjeh Kujundžiluk, granatirah njega;

Kad tamo, u hladu pustih ruševina,

S Cedricom u ruci stajaše Emina.


Ajši, ajša, jamaša –

Konvoj jaše ustaša.


Mostar nazvah svojim, al' – tako mi Knina –

Ne htje ni da čuje balijka Emina.

Thornberry joj Cedric doturio vode,

A ona ga, kurva, ne pušta da ode.


Ajši, ajša, jamaša –

Tenka jaše ustaša.


S Huma plotun puknu, niz mahale puste

Rastjera joj njene jedinice guste,

Al' Thornberry Cedric i fesovi plavi

Pokazaše prstom prema mojoj glavi.


Ajši, ajša, jamaša –

S konja sjaše ustaša.


Heliodrom prepun, jes' – tako mi Knina –

Al' u njeg ne uđe prokleta Emina.

Samo me je Cedric pogledao mrko

Kad je rod Eminin u logoru crko.


Ajši, ajša, jamaša –

Prava krši ustaša.


Emina se šeće, a Cedric ne kreće –

Ni Hrvatska vojska više pomoć' neće.

Ja pusta li grada! Tako mi Arkana,

Perišić je šegrt Praljka Slobodana.


Ajši, ajša, jamaša –

Mostar ruši ustaša.


Feral Tribune 423, 7. rujna 1993.


PITANJA POVIJESNE RAZGRADIVOSTI


1. Za kojim je stolom dogovoreno da Mostar mora biti hrvatski stolni grad u Bosni i Hercegovini?

2. Je li za tim stolom dogovoreno i to da Stolac više ne smije biti grad?

3. Što je Slobodan Lovrenović radio ispod tog stola?

4. Jeste li upoznati s ratnim opusom Slobodana Lovrenovića, objavljenim na najborbenijim stranicama Večernjeg lista, ili mislite da je od njega ostala samo ova pjesma?

5. Sjeća li se netko od vaših starijih ukućana Cedrica Thornberryja?

6. Je li taj irski smutljivac spriječio da hrvatske snage najprije od Mostara naprave ono što su već napravile od Stolca pa da ga potom pretvore u hrvatski stolni grad u BiH?

7. Misli li Ivan Aralica, literarni strateg hrvatskih osvajanja u Bosni i Hercegovini, da je muslimanka Emina katoličkim Hrvatima trajniji neprijatelj od pravoslavca Alekse Šantića kada tvrdi: „Ne Srbi, njihov je problem za nas prolazan, Muslimani postaju glavni problem našeg susjedstva!“

8. Jeste li napokon u stanju razumjeti poruku koju je Franjo Tuđman u kolovozu 1993. s govornice u Tribunju uputio Hrvatima, svima i svuda: „Pripadnici ste jednog slavnog naroda koji – kako u povijesti, a tako ni sada – nije imao prijatelje.”?


KRIŽARSKI BRAT TE GLEDA!

Svi su htjeli uništiti hrvatski narod jer on živi na najljepšem području na svijetu. Postoji priča da je Bog, kad je dijelio Zemlju, svima podijelio, a Hrvatima nije. Javio se Hrvat i rekao: "Pa dobro, Bože, za nas nije ništa ostalo?" Onda je Bog malo razmislio i rekao: "Pa dobro, hajde, uzmi Hercegovinu, iako sam je ostavio za sebe."

Miro Arapović, direktor Cro-etno festivala u Neumu, u Globusu, kolovoz 1996.

Meni smeta negativno povijesno naslijeđe, imena ulica, trgova i gradova. To treba mijenjati! Ja sam rođen u selu Osmanlije u kupreškoj općini i ako budem živ, ono se više nikada neće tako zvati!

Božo Raič na sastanku čitlučkog HDZ-a sa čelnicima HDZ-a BiH, ožujak 1995.

Ja osobno smatram da će unutrašnje uređenje BiH biti dovedeno do kraja ratnom opcijom. I ratna opcija mora imati svoje političke ciljeve. Sada, mi Hrvati u BiH zajedno sa Republikom Hrvatskom moramo imati iste političke ciljeve. Prema tome, ta politička platforma ili deklaracija hrvatskog naroda u BiH morala bi jasno da kaže koji su politički ciljevi hrvatskog naroda u BiH, pa ako bude potrebno – i ratnom opcijom ih ostvariti.

Franjo Boras na sastanku delegacije HDZ-a BiH s Franjom Tuđmanom, 17. rujna 1992.

Naše je opredjeljenje da nećemo imati ono što ne držimo čizmom. I nisam za neku visoku politiku, koja bi mogla da demantira ono što su naše postrojbe obranile.

Jadranko Prlić istom prigodom

Ja ne dijelim od budžeta Ministarstva obrane ništa Vitez od Osijeka, Gospića, Ljubuškog, tako da se razumijemo. Ono što je na raspolaganju Ministarstva obrane, to je jednako podijeljeno i za Šamac, za Derventu i za Osijek, Vukovar i za Vitez i sve druge općine koje su u sklopu.

Gojko Šušak na sastanku predstavnika srednjobosanskih općina, HVO-a i Herceg-Bosne s Franjom Tuđmanom, 8. ožujka 1993.

Predlažem da se iz tzv. nehrvatskih kantona prema željama izvrši blago preseljavanje pučanstva.

Pero Barunčić, zastupnik iz Konjica, na 3. saboru HDZ-a BiH u Mostaru, srpanj 1994.

Ta demografska ekspanzija Muslimana je takva da bi nam oni ugrozili opstojnost hrvatske države više negoli što su je Srbi ugrozili u prošlosti.

Franjo Tuđman na sastanku s izaslanstvom HVO-a Posavine te općina Ravno, Čapljina i Stolac, 21. rujna 1993.

Ja sam u lipnju mjesecu zvao i ministra i načelnika stožera i početkom srpnja sam molio, rekao sam im u Bosni i Hercegovini se sada vodi rat za područje granice hrvatske države. Prema tome, treba sve učiniti, pomoći da se to područje održi. Nije nam isto da li će granica hrvatske države biti Jajce sa Travnikom ili samo sa Novim Travnikom, Vitez, Busovača...

Sa cjelovitom Bosnom mi bismo izgubili Bosnu u potpunosti – čitava Bosna bila bi protiv nas. Ali, na ovaj način mi ćemo imati, slušajte, granice hrvatske države kakve možda nikada u povijesti nismo imali.

Franjo Tuđman na sastanku s vodstvom Ministarstva obrane, 6. studenoga 1993.

... A Muslimani su još u Makarskoj.

Smiljko Šagolj na kraju izvještaja o pokolju u Doljanima, u Dnevniku HTV-a, kolovoz 1993.

Muslimanski vjerski fanatici drže se one Miloševićeve maksime: «Srbuj, al' ne gladuj!»

Marijan Majstorović u Fokusu, lipanj 2006.


ZA ONE KOJI NE MISLE STATI NA POLA MOSTARA

Ivan Aralica: Što sam rekao o Bosni, Naklada Pavičić, Zagreb, 1995.

Joško Čelan: Oklevetani narod – Hrvati u BiH 1990. – 1999., ZIRAL, Mostar, 2000.

Neven Jurica, Božidar Petrač: Duša duše Hrvatske. Novija hrvatska marijanska lirika, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1988.

Janko Bučar: Domovinski rat kroz smijeh do suza. Anegdote i šale, Udruga branitelja Domovinskog rata INA Naftaplin – KVIN, Zagreb, 2003.



Knjigu Bezgaća povijesne zbiljnosti možete naručiti na linkovima: 

http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139568


http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139569ž



"> Nakon čitanke nastranih književnosti Sun Tzu na prozorčiću Predraga Lucića, zagrebačka izdavačka kuća Algoritam objavila je njegovu novu, dvotomnu čitanku Bezgaća povijesne zbiljnosti. Žurnal će u nekoliko nastavka ekskluzivno objaviti svježe Lucićeve lekcije za ponavljače povijesti u drugom razredu


 

 SLOBODAN LOVRENOVIĆ

EMINA

(prema pjesmi bivšega Alekse Šantića)


Sinoć, kad se vraćah sa Široka Brijega,

Vidjeh Kujundžiluk, granatirah njega;

Kad tamo, u hladu pustih ruševina,

S Cedricom u ruci stajaše Emina.


Ajši, ajša, jamaša –

Konvoj jaše ustaša.


Mostar nazvah svojim, al' – tako mi Knina –

Ne htje ni da čuje balijka Emina.

Thornberry joj Cedric doturio vode,

A ona ga, kurva, ne pušta da ode.


Ajši, ajša, jamaša –

Tenka jaše ustaša.


S Huma plotun puknu, niz mahale puste

Rastjera joj njene jedinice guste,

Al' Thornberry Cedric i fesovi plavi

Pokazaše prstom prema mojoj glavi.


Ajši, ajša, jamaša –

S konja sjaše ustaša.


Heliodrom prepun, jes' – tako mi Knina –

Al' u njeg ne uđe prokleta Emina.

Samo me je Cedric pogledao mrko

Kad je rod Eminin u logoru crko.


Ajši, ajša, jamaša –

Prava krši ustaša.


Emina se šeće, a Cedric ne kreće –

Ni Hrvatska vojska više pomoć' neće.

Ja pusta li grada! Tako mi Arkana,

Perišić je šegrt Praljka Slobodana.


Ajši, ajša, jamaša –

Mostar ruši ustaša.


Feral Tribune 423, 7. rujna 1993.


PITANJA POVIJESNE RAZGRADIVOSTI


1. Za kojim je stolom dogovoreno da Mostar mora biti hrvatski stolni grad u Bosni i Hercegovini?

2. Je li za tim stolom dogovoreno i to da Stolac više ne smije biti grad?

3. Što je Slobodan Lovrenović radio ispod tog stola?

4. Jeste li upoznati s ratnim opusom Slobodana Lovrenovića, objavljenim na najborbenijim stranicama Večernjeg lista, ili mislite da je od njega ostala samo ova pjesma?

5. Sjeća li se netko od vaših starijih ukućana Cedrica Thornberryja?

6. Je li taj irski smutljivac spriječio da hrvatske snage najprije od Mostara naprave ono što su već napravile od Stolca pa da ga potom pretvore u hrvatski stolni grad u BiH?

7. Misli li Ivan Aralica, literarni strateg hrvatskih osvajanja u Bosni i Hercegovini, da je muslimanka Emina katoličkim Hrvatima trajniji neprijatelj od pravoslavca Alekse Šantića kada tvrdi: „Ne Srbi, njihov je problem za nas prolazan, Muslimani postaju glavni problem našeg susjedstva!“

8. Jeste li napokon u stanju razumjeti poruku koju je Franjo Tuđman u kolovozu 1993. s govornice u Tribunju uputio Hrvatima, svima i svuda: „Pripadnici ste jednog slavnog naroda koji – kako u povijesti, a tako ni sada – nije imao prijatelje.”?


KRIŽARSKI BRAT TE GLEDA!

Svi su htjeli uništiti hrvatski narod jer on živi na najljepšem području na svijetu. Postoji priča da je Bog, kad je dijelio Zemlju, svima podijelio, a Hrvatima nije. Javio se Hrvat i rekao: "Pa dobro, Bože, za nas nije ništa ostalo?" Onda je Bog malo razmislio i rekao: "Pa dobro, hajde, uzmi Hercegovinu, iako sam je ostavio za sebe."

Miro Arapović, direktor Cro-etno festivala u Neumu, u Globusu, kolovoz 1996.

Meni smeta negativno povijesno naslijeđe, imena ulica, trgova i gradova. To treba mijenjati! Ja sam rođen u selu Osmanlije u kupreškoj općini i ako budem živ, ono se više nikada neće tako zvati!

Božo Raič na sastanku čitlučkog HDZ-a sa čelnicima HDZ-a BiH, ožujak 1995.

Ja osobno smatram da će unutrašnje uređenje BiH biti dovedeno do kraja ratnom opcijom. I ratna opcija mora imati svoje političke ciljeve. Sada, mi Hrvati u BiH zajedno sa Republikom Hrvatskom moramo imati iste političke ciljeve. Prema tome, ta politička platforma ili deklaracija hrvatskog naroda u BiH morala bi jasno da kaže koji su politički ciljevi hrvatskog naroda u BiH, pa ako bude potrebno – i ratnom opcijom ih ostvariti.

Franjo Boras na sastanku delegacije HDZ-a BiH s Franjom Tuđmanom, 17. rujna 1992.

Naše je opredjeljenje da nećemo imati ono što ne držimo čizmom. I nisam za neku visoku politiku, koja bi mogla da demantira ono što su naše postrojbe obranile.

Jadranko Prlić istom prigodom

Ja ne dijelim od budžeta Ministarstva obrane ništa Vitez od Osijeka, Gospića, Ljubuškog, tako da se razumijemo. Ono što je na raspolaganju Ministarstva obrane, to je jednako podijeljeno i za Šamac, za Derventu i za Osijek, Vukovar i za Vitez i sve druge općine koje su u sklopu.

Gojko Šušak na sastanku predstavnika srednjobosanskih općina, HVO-a i Herceg-Bosne s Franjom Tuđmanom, 8. ožujka 1993.

Predlažem da se iz tzv. nehrvatskih kantona prema željama izvrši blago preseljavanje pučanstva.

Pero Barunčić, zastupnik iz Konjica, na 3. saboru HDZ-a BiH u Mostaru, srpanj 1994.

Ta demografska ekspanzija Muslimana je takva da bi nam oni ugrozili opstojnost hrvatske države više negoli što su je Srbi ugrozili u prošlosti.

Franjo Tuđman na sastanku s izaslanstvom HVO-a Posavine te općina Ravno, Čapljina i Stolac, 21. rujna 1993.

Ja sam u lipnju mjesecu zvao i ministra i načelnika stožera i početkom srpnja sam molio, rekao sam im u Bosni i Hercegovini se sada vodi rat za područje granice hrvatske države. Prema tome, treba sve učiniti, pomoći da se to područje održi. Nije nam isto da li će granica hrvatske države biti Jajce sa Travnikom ili samo sa Novim Travnikom, Vitez, Busovača...

Sa cjelovitom Bosnom mi bismo izgubili Bosnu u potpunosti – čitava Bosna bila bi protiv nas. Ali, na ovaj način mi ćemo imati, slušajte, granice hrvatske države kakve možda nikada u povijesti nismo imali.

Franjo Tuđman na sastanku s vodstvom Ministarstva obrane, 6. studenoga 1993.

... A Muslimani su još u Makarskoj.

Smiljko Šagolj na kraju izvještaja o pokolju u Doljanima, u Dnevniku HTV-a, kolovoz 1993.

Muslimanski vjerski fanatici drže se one Miloševićeve maksime: «Srbuj, al' ne gladuj!»

Marijan Majstorović u Fokusu, lipanj 2006.


ZA ONE KOJI NE MISLE STATI NA POLA MOSTARA

Ivan Aralica: Što sam rekao o Bosni, Naklada Pavičić, Zagreb, 1995.

Joško Čelan: Oklevetani narod – Hrvati u BiH 1990. – 1999., ZIRAL, Mostar, 2000.

Neven Jurica, Božidar Petrač: Duša duše Hrvatske. Novija hrvatska marijanska lirika, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1988.

Janko Bučar: Domovinski rat kroz smijeh do suza. Anegdote i šale, Udruga branitelja Domovinskog rata INA Naftaplin – KVIN, Zagreb, 2003.



Knjigu Bezgaća povijesne zbiljnosti možete naručiti na linkovima: 

http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139568


http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139569ž



">

PREDRAG LUCIĆ: Sinoć, kad se vraćah sa Široka Brijega

predrag lucić

Nakon čitanke nastranih književnosti Sun Tzu na prozorčiću Predraga Lucića, zagrebačka izdavačka kuća Algoritam objavila je njegovu novu, dvotomnu čitanku Bezgaća povijesne zbiljnosti. Žurnal će u nekoliko nastavka ekskluzivno objaviti svježe Lucićeve lekcije za ponavljače povijesti u drugom razredu


 

 SLOBODAN LOVRENOVIĆ

EMINA

(prema pjesmi bivšega Alekse Šantića)


Sinoć, kad se vraćah sa Široka Brijega,

Vidjeh Kujundžiluk, granatirah njega;

Kad tamo, u hladu pustih ruševina,

S Cedricom u ruci stajaše Emina.


Ajši, ajša, jamaša –

Konvoj jaše ustaša.


Mostar nazvah svojim, al' – tako mi Knina –

Ne htje ni da čuje balijka Emina.

Thornberry joj Cedric doturio vode,

A ona ga, kurva, ne pušta da ode.


Ajši, ajša, jamaša –

Tenka jaše ustaša.


S Huma plotun puknu, niz mahale puste

Rastjera joj njene jedinice guste,

Al' Thornberry Cedric i fesovi plavi

Pokazaše prstom prema mojoj glavi.


Ajši, ajša, jamaša –

S konja sjaše ustaša.


Heliodrom prepun, jes' – tako mi Knina –

Al' u njeg ne uđe prokleta Emina.

Samo me je Cedric pogledao mrko

Kad je rod Eminin u logoru crko.


Ajši, ajša, jamaša –

Prava krši ustaša.


Emina se šeće, a Cedric ne kreće –

Ni Hrvatska vojska više pomoć' neće.

Ja pusta li grada! Tako mi Arkana,

Perišić je šegrt Praljka Slobodana.


Ajši, ajša, jamaša –

Mostar ruši ustaša.


Feral Tribune 423, 7. rujna 1993.


PITANJA POVIJESNE RAZGRADIVOSTI


1. Za kojim je stolom dogovoreno da Mostar mora biti hrvatski stolni grad u Bosni i Hercegovini?

2. Je li za tim stolom dogovoreno i to da Stolac više ne smije biti grad?

3. Što je Slobodan Lovrenović radio ispod tog stola?

4. Jeste li upoznati s ratnim opusom Slobodana Lovrenovića, objavljenim na najborbenijim stranicama Večernjeg lista, ili mislite da je od njega ostala samo ova pjesma?

5. Sjeća li se netko od vaših starijih ukućana Cedrica Thornberryja?

6. Je li taj irski smutljivac spriječio da hrvatske snage najprije od Mostara naprave ono što su već napravile od Stolca pa da ga potom pretvore u hrvatski stolni grad u BiH?

7. Misli li Ivan Aralica, literarni strateg hrvatskih osvajanja u Bosni i Hercegovini, da je muslimanka Emina katoličkim Hrvatima trajniji neprijatelj od pravoslavca Alekse Šantića kada tvrdi: „Ne Srbi, njihov je problem za nas prolazan, Muslimani postaju glavni problem našeg susjedstva!“

8. Jeste li napokon u stanju razumjeti poruku koju je Franjo Tuđman u kolovozu 1993. s govornice u Tribunju uputio Hrvatima, svima i svuda: „Pripadnici ste jednog slavnog naroda koji – kako u povijesti, a tako ni sada – nije imao prijatelje.”?


KRIŽARSKI BRAT TE GLEDA!

Svi su htjeli uništiti hrvatski narod jer on živi na najljepšem području na svijetu. Postoji priča da je Bog, kad je dijelio Zemlju, svima podijelio, a Hrvatima nije. Javio se Hrvat i rekao: "Pa dobro, Bože, za nas nije ništa ostalo?" Onda je Bog malo razmislio i rekao: "Pa dobro, hajde, uzmi Hercegovinu, iako sam je ostavio za sebe."

Miro Arapović, direktor Cro-etno festivala u Neumu, u Globusu, kolovoz 1996.

Meni smeta negativno povijesno naslijeđe, imena ulica, trgova i gradova. To treba mijenjati! Ja sam rođen u selu Osmanlije u kupreškoj općini i ako budem živ, ono se više nikada neće tako zvati!

Božo Raič na sastanku čitlučkog HDZ-a sa čelnicima HDZ-a BiH, ožujak 1995.

Ja osobno smatram da će unutrašnje uređenje BiH biti dovedeno do kraja ratnom opcijom. I ratna opcija mora imati svoje političke ciljeve. Sada, mi Hrvati u BiH zajedno sa Republikom Hrvatskom moramo imati iste političke ciljeve. Prema tome, ta politička platforma ili deklaracija hrvatskog naroda u BiH morala bi jasno da kaže koji su politički ciljevi hrvatskog naroda u BiH, pa ako bude potrebno – i ratnom opcijom ih ostvariti.

Franjo Boras na sastanku delegacije HDZ-a BiH s Franjom Tuđmanom, 17. rujna 1992.

Naše je opredjeljenje da nećemo imati ono što ne držimo čizmom. I nisam za neku visoku politiku, koja bi mogla da demantira ono što su naše postrojbe obranile.

Jadranko Prlić istom prigodom

Ja ne dijelim od budžeta Ministarstva obrane ništa Vitez od Osijeka, Gospića, Ljubuškog, tako da se razumijemo. Ono što je na raspolaganju Ministarstva obrane, to je jednako podijeljeno i za Šamac, za Derventu i za Osijek, Vukovar i za Vitez i sve druge općine koje su u sklopu.

Gojko Šušak na sastanku predstavnika srednjobosanskih općina, HVO-a i Herceg-Bosne s Franjom Tuđmanom, 8. ožujka 1993.

Predlažem da se iz tzv. nehrvatskih kantona prema željama izvrši blago preseljavanje pučanstva.

Pero Barunčić, zastupnik iz Konjica, na 3. saboru HDZ-a BiH u Mostaru, srpanj 1994.

Ta demografska ekspanzija Muslimana je takva da bi nam oni ugrozili opstojnost hrvatske države više negoli što su je Srbi ugrozili u prošlosti.

Franjo Tuđman na sastanku s izaslanstvom HVO-a Posavine te općina Ravno, Čapljina i Stolac, 21. rujna 1993.

Ja sam u lipnju mjesecu zvao i ministra i načelnika stožera i početkom srpnja sam molio, rekao sam im u Bosni i Hercegovini se sada vodi rat za područje granice hrvatske države. Prema tome, treba sve učiniti, pomoći da se to područje održi. Nije nam isto da li će granica hrvatske države biti Jajce sa Travnikom ili samo sa Novim Travnikom, Vitez, Busovača...

Sa cjelovitom Bosnom mi bismo izgubili Bosnu u potpunosti – čitava Bosna bila bi protiv nas. Ali, na ovaj način mi ćemo imati, slušajte, granice hrvatske države kakve možda nikada u povijesti nismo imali.

Franjo Tuđman na sastanku s vodstvom Ministarstva obrane, 6. studenoga 1993.

... A Muslimani su još u Makarskoj.

Smiljko Šagolj na kraju izvještaja o pokolju u Doljanima, u Dnevniku HTV-a, kolovoz 1993.

Muslimanski vjerski fanatici drže se one Miloševićeve maksime: «Srbuj, al' ne gladuj!»

Marijan Majstorović u Fokusu, lipanj 2006.


ZA ONE KOJI NE MISLE STATI NA POLA MOSTARA

Ivan Aralica: Što sam rekao o Bosni, Naklada Pavičić, Zagreb, 1995.

Joško Čelan: Oklevetani narod – Hrvati u BiH 1990. – 1999., ZIRAL, Mostar, 2000.

Neven Jurica, Božidar Petrač: Duša duše Hrvatske. Novija hrvatska marijanska lirika, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1988.

Janko Bučar: Domovinski rat kroz smijeh do suza. Anegdote i šale, Udruga branitelja Domovinskog rata INA Naftaplin – KVIN, Zagreb, 2003.



Knjigu Bezgaća povijesne zbiljnosti možete naručiti na linkovima: 

http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139568


http://www.algoritam.hr/?m=1&p=proizvod&kat=617&id=139569ž



Nakon čitanke nastranih književnosti Sun Tzu na prozorčiću Predraga Lucića, zagrebačka izdavačka kuća Algoritam objavila je njegovu novu, dvotomnu čitanku Bezgaća povijesne zbiljnosti. Žurnal će u nekoliko nastavka ekskluzivno objaviti svježe Lucićeve lekcije za ponavljače povijesti u drugom razredu