Izdavanjem obveznica Bosna i Hercegovina bi mogla vrlo lako doći do novca neophodnog za razvojne projekte, bez dodatnih i radikalno strogih procedura poput preduslova koje postavlja MMF.

Tek kad se našla suočena sa kolapsom budžeta, BiH je pokucala na vrata MMF-a preklinjući za novi kredit, slijedeći primjer ostalih tranzicijskih zemalja iz bližeg i daljeg okruženja.

Međutim, sklapanjem stand by aranžmana sa MMF-om vrijednog 1,2 milijarde eura možda je izbjegnut bankrot prouzročen megalomanskim trošenjem na plate administracije i socijalna davanja, ali neće biti pokrenut investicijski ciklus koji će uposliti domaće kompanije i radnike. Parama MMF-a biće prvenstveno zakrpljene postojeće i nove rupe u entitetskim budžetima, ali na vidiku nema novca za ulaganje u velike infrastrukturne projekte.

-Bez obzira na globalnu finansijsku krizu, emisijom obveznica BiH bi mogla prikupiti dvije do tri milijarde maraka svježeg novca, i to prvenstveno iz domaćih izvora, kategorički tvrdi Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze, u razgovoru za Žurnal.

Po Dedićevom mišljenju, kupaca za ovakve obveznice bi se našlo, prije svega među bankama i osiguravajućim kućama, ali i među stanovništvom, barem onim dijelom u čijim rukama je glavnina štednje deponovane u domaćim bankama.

Iako su krajem prošle godine pojedine banke u paničnom strahu da će ostati bez novca na oročenu štednju građanima nudile i kamate od sedam posto godišnje, stabilizacijom stanja u bankama i kamate koje banke daju su spuštene, pa se na oročena sredstva u prosjeku dobija između četiri i pet posto godišnje.

Za one među nama sa viškom novca, koji sada drže novac oročen u bankama, obveznice bi mogle biti puno privlačnije s obzirom da bi godišnja kamata bila veća nego što je sada u bankama.

Država bi takođe prošla jeftinije nego da se, poput Federacije BiH, kratkoročno zadužuje kod domaćih poslovnih banaka. Kamata koju bi plaćala na izdate obveznice bila bi niža nego kada pozajmljuje novac od banaka, pogotovu ako je riječ o kratkoročnim pozajmicama.

OBVEZNICE ISPLATIVIJE OD ŠTEDNJE

Optimizam direktora berze i nije potpuno bez osnova. Najveće domaće državne kompanije poput telekoma i elektroprivreda u poslovnim bankama ionako drže oročenih oko 400 miliona maraka, ubirući godišnju kamatu od oko šest posto.

Upravo visina kamate na ove depozite bila je ključni adut bankara da Federaciji BiH, naplate sedam posto godišnje kamate na kredit od oko 150 miliona maraka. Argument bankara bio je “znate, kad mi državnim kompanijama moramo plaćati šest posto godišnje na njihove depozite, onda je sedam posto kamate na kredit državi minimum”.

Formalno, ovaj višak para državne kompanije i nisu mogle direktno pozajmiti državi, niti je njihov menadžement pokazivao bilo kakvu želju za takvim potezom. Ali kad već imaju višak novca, ne postoji zakonska prepreka da se on ne uloži u državne obveznice umjesto da se drži oročen u banci.

I STRANCI VOLE DRŽAVNE OBVEZNICE

Državne kompanije ne bi ništa izgubile, kamata bi im bila približno na istom nivou, a za razliku od oročenog depozita, koji se ne može tako lako u svakom trenutku povući, obveznice je puno lakše vrlo brzo pretvoriti ponovo u novac, ako se za tim ukaže potreba.

Svoj interes za ulaganje u obveznice našle bi i banke. Jednostavnije i sigurnije im je plasirati dio novca kojim raspolažu u obveznice, iza kojih stoji država, nego razmišljati da li će njihovi klijenti, prije svega kompanije koje se bore da prežive, biti u stanju da uredno vraćaju pozajmljeni novac.

Iako bi povlačenje depozita državnih kompanija iz banka značilo još manje novca za kreditiranje domaćih proizvodnih preduzeća, kompanije bi taj minus kompenzirale kroz dobijanje poslova koji bi se finansirali novcem prikupljenim izdavanjem obveznica.

-Potencijalni kupci su i strani investitori, koji u državnim obveznicama vide stabilno i profitabilno ulaganje, kaže Zlatan Dedić.

PARA IMA, NEMA PROJEKATA

Da kriza nije nepremostiva prepreka i da kupaca za obveznice država ipak ima, potvrđuje i primjer Hrvatske. Nedavno je novom emisijom obveznica Hrvatska, koja je već zadužena do grla, prikupila bez problema novih 900 miliona eura svježeg novca.

BiH je tu u povoljnijem položaju jer čak i sa novim zaduživanjem od 1,2 milijarde eura kod MMF-a, još uvijek nismo prezadužena zemlja kojoj bi otplata ino duga predstavljala preveliki problem, što potencijalni investitori svakako imaju u vidu.

Jedini problem je što bi se prije bilo kakve emisije obveznica moralo znati za šta će tačno tako prikupljen novac biti iskorišten, ali ne samo na riječima, nego bi morali postojati već gotovi konkretni projekti.

A nestašica kvalitetnih i gotovih projekata u BiH je i do sada bio veći problem od nedostatka novca.

(zurnal.info)

" />

BiH može prikupiti tri milijarde KM svježeg novca

Izdavanjem obveznica Bosna i Hercegovina bi mogla vrlo lako doći do novca neophodnog za razvojne projekte, bez dodatnih i radikalno strogih procedura poput preduslova koje postavlja MMF.

Tek kad se našla suočena sa kolapsom budžeta, BiH je pokucala na vrata MMF-a preklinjući za novi kredit, slijedeći primjer ostalih tranzicijskih zemalja iz bližeg i daljeg okruženja.

Međutim, sklapanjem stand by aranžmana sa MMF-om vrijednog 1,2 milijarde eura možda je izbjegnut bankrot prouzročen megalomanskim trošenjem na plate administracije i socijalna davanja, ali neće biti pokrenut investicijski ciklus koji će uposliti domaće kompanije i radnike. Parama MMF-a biće prvenstveno zakrpljene postojeće i nove rupe u entitetskim budžetima, ali na vidiku nema novca za ulaganje u velike infrastrukturne projekte.

-Bez obzira na globalnu finansijsku krizu, emisijom obveznica BiH bi mogla prikupiti dvije do tri milijarde maraka svježeg novca, i to prvenstveno iz domaćih izvora, kategorički tvrdi Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze, u razgovoru za Žurnal.

Po Dedićevom mišljenju, kupaca za ovakve obveznice bi se našlo, prije svega među bankama i osiguravajućim kućama, ali i među stanovništvom, barem onim dijelom u čijim rukama je glavnina štednje deponovane u domaćim bankama.

Iako su krajem prošle godine pojedine banke u paničnom strahu da će ostati bez novca na oročenu štednju građanima nudile i kamate od sedam posto godišnje, stabilizacijom stanja u bankama i kamate koje banke daju su spuštene, pa se na oročena sredstva u prosjeku dobija između četiri i pet posto godišnje.

Za one među nama sa viškom novca, koji sada drže novac oročen u bankama, obveznice bi mogle biti puno privlačnije s obzirom da bi godišnja kamata bila veća nego što je sada u bankama.

Država bi takođe prošla jeftinije nego da se, poput Federacije BiH, kratkoročno zadužuje kod domaćih poslovnih banaka. Kamata koju bi plaćala na izdate obveznice bila bi niža nego kada pozajmljuje novac od banaka, pogotovu ako je riječ o kratkoročnim pozajmicama.

OBVEZNICE ISPLATIVIJE OD ŠTEDNJE

Optimizam direktora berze i nije potpuno bez osnova. Najveće domaće državne kompanije poput telekoma i elektroprivreda u poslovnim bankama ionako drže oročenih oko 400 miliona maraka, ubirući godišnju kamatu od oko šest posto.

Upravo visina kamate na ove depozite bila je ključni adut bankara da Federaciji BiH, naplate sedam posto godišnje kamate na kredit od oko 150 miliona maraka. Argument bankara bio je “znate, kad mi državnim kompanijama moramo plaćati šest posto godišnje na njihove depozite, onda je sedam posto kamate na kredit državi minimum”.

Formalno, ovaj višak para državne kompanije i nisu mogle direktno pozajmiti državi, niti je njihov menadžement pokazivao bilo kakvu želju za takvim potezom. Ali kad već imaju višak novca, ne postoji zakonska prepreka da se on ne uloži u državne obveznice umjesto da se drži oročen u banci.

I STRANCI VOLE DRŽAVNE OBVEZNICE

Državne kompanije ne bi ništa izgubile, kamata bi im bila približno na istom nivou, a za razliku od oročenog depozita, koji se ne može tako lako u svakom trenutku povući, obveznice je puno lakše vrlo brzo pretvoriti ponovo u novac, ako se za tim ukaže potreba.

Svoj interes za ulaganje u obveznice našle bi i banke. Jednostavnije i sigurnije im je plasirati dio novca kojim raspolažu u obveznice, iza kojih stoji država, nego razmišljati da li će njihovi klijenti, prije svega kompanije koje se bore da prežive, biti u stanju da uredno vraćaju pozajmljeni novac.

Iako bi povlačenje depozita državnih kompanija iz banka značilo još manje novca za kreditiranje domaćih proizvodnih preduzeća, kompanije bi taj minus kompenzirale kroz dobijanje poslova koji bi se finansirali novcem prikupljenim izdavanjem obveznica.

-Potencijalni kupci su i strani investitori, koji u državnim obveznicama vide stabilno i profitabilno ulaganje, kaže Zlatan Dedić.

PARA IMA, NEMA PROJEKATA

Da kriza nije nepremostiva prepreka i da kupaca za obveznice država ipak ima, potvrđuje i primjer Hrvatske. Nedavno je novom emisijom obveznica Hrvatska, koja je već zadužena do grla, prikupila bez problema novih 900 miliona eura svježeg novca.

BiH je tu u povoljnijem položaju jer čak i sa novim zaduživanjem od 1,2 milijarde eura kod MMF-a, još uvijek nismo prezadužena zemlja kojoj bi otplata ino duga predstavljala preveliki problem, što potencijalni investitori svakako imaju u vidu.

Jedini problem je što bi se prije bilo kakve emisije obveznica moralo znati za šta će tačno tako prikupljen novac biti iskorišten, ali ne samo na riječima, nego bi morali postojati već gotovi konkretni projekti.

A nestašica kvalitetnih i gotovih projekata u BiH je i do sada bio veći problem od nedostatka novca.

(zurnal.info)

Izdavanjem obveznica BiH može prikupiti do tri milijarde maraka svježeg novca za investicije. Uz dobru volju, potrebni su i kvalitetni projekti.