Ekonomija BiH nakon dvogodišnje krize počela je da daje znakove života . Industrijska proizvodnja, i izvoz rastu, što je dobra vijest. Loša vijest je da bez obzira na znakove oporavka broj nezaposlenih raste i dalje.

Od početka ove godine pa do kraja jula industrijska proizvodnje zabilježila je, istina simboličan, rast od 0,2 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, pri čemu je rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosio 1,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.

Raste i vrijednost izvoza iz BiH koji je za prvih sedam mjeseci ove godine veći gotovo za trećinu, 30,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Kriza srezala uvoz

BiH je tako prodajom roba i usluga u inostranstvu od početka ove godine zaradila četiri milarde maraka dok je istovremeno na uvoz potrošeno 7,4 milijardi maraka, što je za 5,8 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Veći rast izvoza od uvoza svakako je pozitivan jer se smanjuje minus u trgovini BiH sa svijetom, ali je pitanje da li će se sa buđenjem domaće ekonomije ovaj trend održati.

Smanjenje uvoza u protekle dvije godine dobrim dijelom je rezultat zaustavljanja investicija pa se tako nije ni nabavljala nova oprema i mašine iz inostranstva, što je značilo i manju vrijednost uvoza . Ali sa očekivanim pokretanjem investicija povećat će se i ove stavke u uvozu, što bi ponovo dovelo do rasta vanjskotrgovinskog deficita BiH.

Pokazatelj da se u BiH nazire svjetlo na kraju tunela je i povećano oglašavanje banaka u medijima sa ponudom kredita, istina prvenstveno namjenjenih građanima. Banke su očigledno shvatile da nakon godine dana zimskog sna od sjedenja na novcu nema nikakve koristi, niti zarad,e pa su oprezno počele popuštati slavine.

Građevincima 500, činovnicima 1.100 maraka

Iako proizvodnja bilježi mršav rast, prosječna neto plata u BiH u junu od 798 maraka bila je za 0,4 posto niža od prosječne plate na kraju prošle godine, dok je u odnosu na proječnu platu iz juna prošle godine ipak veća, za 0,7 posto. Naravno, ovdje je riječ o statističkom prosjeku, a u praksi postoje ogromne razlike u visini plata pa je tako prosječna plata građevinara, koji su i najviše pogođeni krizom, u junu bila tek 521 marku dok je istovremeno prosječna plata zaposlenih u javnoj administraciji bila duplo veća, 1.100 maraka.

Zanimljivo je da je plata činovnika u junu bila manja za 1,1 posto od plate u istom mjesecu prošle godine pa je nejasno šta se u stvari desilo sa silnim najavama o smanjenju plata u javnoj admionsitraciji za 10 posto, na čemu već godinu dana ultimativno insistira Međunarodni monetarni fond i zbog čega je doveden u pitanje i cjelokupan kredit od 1,2 milijarde eura koji je MMF odobrio BiH za krpljenje budžetskih rupa.

Izgubljeno devet hiljada radnih mjesta

Iako zvanična statistika kaže da se u domaćoj ekonomiji stvari sporo kreću na bolje, loša vijest je da to ne znači i nova radna mjesta.

Na kraju juna u BiH je zvanično bilo više od pola miliona nezaposlenih, 511.806 osoba što je za 1.272 osoba više nego što ih je bilo na kraju prošle godine.

Istovremeno u junu je u BiH zvanično bilo zaposleno 676.997 osoba dok ih je na kraju prošle godine 686.084, što znači da je za pola godine u BiH izgubljeno 9.047 radnih mjesta, što je alarmantan podatak. Stvaran broj ljudi koji je ostao bez posla u ovoj godini je sigurno većži jer statistika računa samo zvanično prijavljene radnike, dok hiljade onih koji su prinuđeni raditi “na crno” nema u zvaničnim brojkama a upravo su oni bili prvi na udaru kada su se poslodavci odlučivali na kresanje troškova i otpuštanja radnika.

Administracija nastavlja da raste

Broj zaposlenih bio bi još manji da i ovdje administracija nije “spasila” situaciju jer je broj zaposlenih u javnoj administraciji u prvih šest mjeseci ove godine nagurao na 70.929 osoba što je za 1,8 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Problem je jedino šta administracija ne stvara novac već samo troši pare koje neko drugi mora da zaradi što znači samo da se poveća pritisak na one koji rade i proizvode kako bi se obezbjkdio novac za troškove činovnika.

Sva priča o izlasku iz krize i ekonomskom oporavku BiH na kraju se svodi na broj zaposlenih jer BiH ionako drži neslavan rekord u regionu sa stopom nezaposlenosti. Od pozitivnih ekonomskih pokazatelja, poput rasta proizvodnje, izvoza, plata, mala je korist ukoliko to nije praćeno otvaranjem novih radnih mjesta.

Ovako, postoji realna bojazan da BiH, “na papiru” izađe iz krize ali da broj nezaposlenih ostane isti ili u najgorem slučaju da se nastavi povećavati.

U žaru predizborne kampanje i bespoštedne borbe za još četiri godine vlasti, domaći političari imaju stav i prijedloge o svemu i svačemu, osim o “beznačajnom” problemu kreiranja novih radnih mjesta.

Ako je političarima otvaranje novih radnih mjesta na dnu liste prioriteta, daleko iza ostalih pitanja od “vitalnog nacionalnog interesa”, za armiju od pola miliona nezaposlenih to je pitanje golog preživljavanja.

Političarima možda i uspije narednih mjesec dana, koliko je ostalo do izbora, nametnuti kao ključna neka druga pitanja, ali vrlo brzo moraće se suočiti sa pola miliona nezaposlenih, ukoliko namjeravaju izbjeći socijalnu eksploziju.

(zurnal.info)

 



" />

BiH: Kriza prolazi, nezaposlenost ostaje

Ekonomija BiH nakon dvogodišnje krize počela je da daje znakove života . Industrijska proizvodnja, i izvoz rastu, što je dobra vijest. Loša vijest je da bez obzira na znakove oporavka broj nezaposlenih raste i dalje.

Od početka ove godine pa do kraja jula industrijska proizvodnje zabilježila je, istina simboličan, rast od 0,2 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, pri čemu je rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosio 1,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.

Raste i vrijednost izvoza iz BiH koji je za prvih sedam mjeseci ove godine veći gotovo za trećinu, 30,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Kriza srezala uvoz

BiH je tako prodajom roba i usluga u inostranstvu od početka ove godine zaradila četiri milarde maraka dok je istovremeno na uvoz potrošeno 7,4 milijardi maraka, što je za 5,8 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Veći rast izvoza od uvoza svakako je pozitivan jer se smanjuje minus u trgovini BiH sa svijetom, ali je pitanje da li će se sa buđenjem domaće ekonomije ovaj trend održati.

Smanjenje uvoza u protekle dvije godine dobrim dijelom je rezultat zaustavljanja investicija pa se tako nije ni nabavljala nova oprema i mašine iz inostranstva, što je značilo i manju vrijednost uvoza . Ali sa očekivanim pokretanjem investicija povećat će se i ove stavke u uvozu, što bi ponovo dovelo do rasta vanjskotrgovinskog deficita BiH.

Pokazatelj da se u BiH nazire svjetlo na kraju tunela je i povećano oglašavanje banaka u medijima sa ponudom kredita, istina prvenstveno namjenjenih građanima. Banke su očigledno shvatile da nakon godine dana zimskog sna od sjedenja na novcu nema nikakve koristi, niti zarad,e pa su oprezno počele popuštati slavine.

Građevincima 500, činovnicima 1.100 maraka

Iako proizvodnja bilježi mršav rast, prosječna neto plata u BiH u junu od 798 maraka bila je za 0,4 posto niža od prosječne plate na kraju prošle godine, dok je u odnosu na proječnu platu iz juna prošle godine ipak veća, za 0,7 posto. Naravno, ovdje je riječ o statističkom prosjeku, a u praksi postoje ogromne razlike u visini plata pa je tako prosječna plata građevinara, koji su i najviše pogođeni krizom, u junu bila tek 521 marku dok je istovremeno prosječna plata zaposlenih u javnoj administraciji bila duplo veća, 1.100 maraka.

Zanimljivo je da je plata činovnika u junu bila manja za 1,1 posto od plate u istom mjesecu prošle godine pa je nejasno šta se u stvari desilo sa silnim najavama o smanjenju plata u javnoj admionsitraciji za 10 posto, na čemu već godinu dana ultimativno insistira Međunarodni monetarni fond i zbog čega je doveden u pitanje i cjelokupan kredit od 1,2 milijarde eura koji je MMF odobrio BiH za krpljenje budžetskih rupa.

Izgubljeno devet hiljada radnih mjesta

Iako zvanična statistika kaže da se u domaćoj ekonomiji stvari sporo kreću na bolje, loša vijest je da to ne znači i nova radna mjesta.

Na kraju juna u BiH je zvanično bilo više od pola miliona nezaposlenih, 511.806 osoba što je za 1.272 osoba više nego što ih je bilo na kraju prošle godine.

Istovremeno u junu je u BiH zvanično bilo zaposleno 676.997 osoba dok ih je na kraju prošle godine 686.084, što znači da je za pola godine u BiH izgubljeno 9.047 radnih mjesta, što je alarmantan podatak. Stvaran broj ljudi koji je ostao bez posla u ovoj godini je sigurno većži jer statistika računa samo zvanično prijavljene radnike, dok hiljade onih koji su prinuđeni raditi “na crno” nema u zvaničnim brojkama a upravo su oni bili prvi na udaru kada su se poslodavci odlučivali na kresanje troškova i otpuštanja radnika.

Administracija nastavlja da raste

Broj zaposlenih bio bi još manji da i ovdje administracija nije “spasila” situaciju jer je broj zaposlenih u javnoj administraciji u prvih šest mjeseci ove godine nagurao na 70.929 osoba što je za 1,8 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Problem je jedino šta administracija ne stvara novac već samo troši pare koje neko drugi mora da zaradi što znači samo da se poveća pritisak na one koji rade i proizvode kako bi se obezbjkdio novac za troškove činovnika.

Sva priča o izlasku iz krize i ekonomskom oporavku BiH na kraju se svodi na broj zaposlenih jer BiH ionako drži neslavan rekord u regionu sa stopom nezaposlenosti. Od pozitivnih ekonomskih pokazatelja, poput rasta proizvodnje, izvoza, plata, mala je korist ukoliko to nije praćeno otvaranjem novih radnih mjesta.

Ovako, postoji realna bojazan da BiH, “na papiru” izađe iz krize ali da broj nezaposlenih ostane isti ili u najgorem slučaju da se nastavi povećavati.

U žaru predizborne kampanje i bespoštedne borbe za još četiri godine vlasti, domaći političari imaju stav i prijedloge o svemu i svačemu, osim o “beznačajnom” problemu kreiranja novih radnih mjesta.

Ako je političarima otvaranje novih radnih mjesta na dnu liste prioriteta, daleko iza ostalih pitanja od “vitalnog nacionalnog interesa”, za armiju od pola miliona nezaposlenih to je pitanje golog preživljavanja.

Političarima možda i uspije narednih mjesec dana, koliko je ostalo do izbora, nametnuti kao ključna neka druga pitanja, ali vrlo brzo moraće se suočiti sa pola miliona nezaposlenih, ukoliko namjeravaju izbjeći socijalnu eksploziju.

(zurnal.info)

 



Ekonomija BiH nakon dvogodišnje krize počela je da daje znakove života . Industrijska proizvodnja, i izvoz rastu, što je dobra vijest. Loša vijest je da bez obzira na znakove oporavka broj nezaposlenih raste i dalje.