Tokom protekle četiri godine više su rasle plate zaposlenih u javnoj administraciji nego zaposlenih u proizvodnji. Prosječna plata činovnika je sa 832 marke narasla je na 1.100 maraka, dok je građevincima sa 428 maraka povećana na 521 marku.

U poslednje četiri godine u BiH, plate onih koji imaju sreću da su zaposleni, porasle su u prosjeku za trećinu, sa 599 maraka, koliko je iznosila prosječna plata u BiH u oktobru 2006. godine, na 798 maraka u junu ove godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Naravno, službena statistika daje samo djelimičnu sliku stvarnog stanja i mada je matematički računica statističara tačna, nisu svi podjednako osjetili blagodeti rasta plata.

Za četiri godine nije se suštinski puno promijenilo. Bez obzira na povećanje plata i dalje činovnici imaju u prosjeku duplo veće plate od radnika u proizvodnji, dakle od onih koji prvo moraju zaraditi novac da bi ga mogli potrošiti i koji svojim radom i pune budžete.

Daj administraciji, radnicima šta ostane

I u procentualnom i u apsolutnom iznosu tokom protekle četiri godine više su rasle plate zaposlenih u javnoj administraciji nego zaposlenih u proizvodnji, poput radnika u prerađivačkoj industriji ili građevinarstvu.

Od januara 2007. kada je prosječna plata u javnoj administraciji iznosila 832 marke, do juna ove godine nagurala je do pristojnih 1.100 maraka, što je povećanje od 33 posto.

U istom periodu prosječna plata zaposlenih u građevinarstvu porasla je tek za 22 posto, sa 428 maraka na 521 marku. Jednostavna računica tako pokazuje da bez obzira na procentualni rast plate, u prosjeku zaposleni u građevinarstvu sada zarađuje tek 93 marke više nego prije tri i po godine, dok su sretnici zaposleni u javnoj administraciji zarađuju 293 marke više.

Upravo rast plata činovnika je jedan od razloga zbog kojih statistika bilježi i značajan rast prosječnih plata u BiH, jer armija zaposlenih u javnoj administraciji jednostavno podiže ukupan prosjek plata, stvarajući pri tome lažnu sliku rasta životnog standarda.

Činovnici podižu prosjek

Stvarna situacija sa platama u proizvodnji još je mračnija nego što bi se moglo zaključiti iz statističkih prosjeka. Kod izračuna prosječnih plata stattistika uračunava samo stvarno isplaćene plate u mjesecu , dok one kojima plata uredno kasni i po nekoliko mjeseci, statističari ne računaju. U statističkim prosjecima nema ni desetina hiljada zaposlenih koji rade “na crno” i čije su plate niže i od prosjeka u branši.

Naravno, statističkim prosjekom plata nisu obuhvaćena i druga primanja administracije, od redovnih regresa za godišnji odmor, različitih “poklona” za vjerske i državne praznike i sličnih “vanrednih” isplata, o kojima zaposleni u proizvodnji mogu samo sanjati.

Pumpanje” plata javnoj administraciji je sa stanovišta aktuelne vlasti dobar potez, jer obezbjeđuje glasove na izborima, koji s obzirom na brojnost administracije nisu zanemarljivi. Koliko dugo je ovakva praksa održiva, da budžetski potrošači zarađuju duplo više od onih koji pune budžet, drugo je pitanje, ali svi planovi aktuelne vlasti ionako sežu samo do 3. oktobra, a poslije, šta bude.

Statistička idila

BiH tako dolazi u paradoksalnu situaciju da kako se smanjuje broj zaposolenih u proizvodnji i raste broj onih kojima isplata plata kasni, na papiru, nam je sve bolje i bolje jer prosječne plate nastavljaju da rastu zahvaljujući platama administracije koja nema problema ni sa kašnjenjem plata niti sa smanjenjem broja zaposlenih.

Jedini problem sa ovom idilom je što na kraju ipak nećemo svi moći da se zaposlimo u javnoj administraciji, jer budžete, iz kojih se činovnici finasiraju po principu “prvo nama a za ostalo šta ostane” neko ipak mora da napuni novcem koji prije toga treba zaraditi.

(zurnal.info)

 


" />

BiH: Radnicima 520 KM, činovnicima duplo više

Tokom protekle četiri godine više su rasle plate zaposlenih u javnoj administraciji nego zaposlenih u proizvodnji. Prosječna plata činovnika je sa 832 marke narasla je na 1.100 maraka, dok je građevincima sa 428 maraka povećana na 521 marku.

U poslednje četiri godine u BiH, plate onih koji imaju sreću da su zaposleni, porasle su u prosjeku za trećinu, sa 599 maraka, koliko je iznosila prosječna plata u BiH u oktobru 2006. godine, na 798 maraka u junu ove godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Naravno, službena statistika daje samo djelimičnu sliku stvarnog stanja i mada je matematički računica statističara tačna, nisu svi podjednako osjetili blagodeti rasta plata.

Za četiri godine nije se suštinski puno promijenilo. Bez obzira na povećanje plata i dalje činovnici imaju u prosjeku duplo veće plate od radnika u proizvodnji, dakle od onih koji prvo moraju zaraditi novac da bi ga mogli potrošiti i koji svojim radom i pune budžete.

Daj administraciji, radnicima šta ostane

I u procentualnom i u apsolutnom iznosu tokom protekle četiri godine više su rasle plate zaposlenih u javnoj administraciji nego zaposlenih u proizvodnji, poput radnika u prerađivačkoj industriji ili građevinarstvu.

Od januara 2007. kada je prosječna plata u javnoj administraciji iznosila 832 marke, do juna ove godine nagurala je do pristojnih 1.100 maraka, što je povećanje od 33 posto.

U istom periodu prosječna plata zaposlenih u građevinarstvu porasla je tek za 22 posto, sa 428 maraka na 521 marku. Jednostavna računica tako pokazuje da bez obzira na procentualni rast plate, u prosjeku zaposleni u građevinarstvu sada zarađuje tek 93 marke više nego prije tri i po godine, dok su sretnici zaposleni u javnoj administraciji zarađuju 293 marke više.

Upravo rast plata činovnika je jedan od razloga zbog kojih statistika bilježi i značajan rast prosječnih plata u BiH, jer armija zaposlenih u javnoj administraciji jednostavno podiže ukupan prosjek plata, stvarajući pri tome lažnu sliku rasta životnog standarda.

Činovnici podižu prosjek

Stvarna situacija sa platama u proizvodnji još je mračnija nego što bi se moglo zaključiti iz statističkih prosjeka. Kod izračuna prosječnih plata stattistika uračunava samo stvarno isplaćene plate u mjesecu , dok one kojima plata uredno kasni i po nekoliko mjeseci, statističari ne računaju. U statističkim prosjecima nema ni desetina hiljada zaposlenih koji rade “na crno” i čije su plate niže i od prosjeka u branši.

Naravno, statističkim prosjekom plata nisu obuhvaćena i druga primanja administracije, od redovnih regresa za godišnji odmor, različitih “poklona” za vjerske i državne praznike i sličnih “vanrednih” isplata, o kojima zaposleni u proizvodnji mogu samo sanjati.

Pumpanje” plata javnoj administraciji je sa stanovišta aktuelne vlasti dobar potez, jer obezbjeđuje glasove na izborima, koji s obzirom na brojnost administracije nisu zanemarljivi. Koliko dugo je ovakva praksa održiva, da budžetski potrošači zarađuju duplo više od onih koji pune budžet, drugo je pitanje, ali svi planovi aktuelne vlasti ionako sežu samo do 3. oktobra, a poslije, šta bude.

Statistička idila

BiH tako dolazi u paradoksalnu situaciju da kako se smanjuje broj zaposolenih u proizvodnji i raste broj onih kojima isplata plata kasni, na papiru, nam je sve bolje i bolje jer prosječne plate nastavljaju da rastu zahvaljujući platama administracije koja nema problema ni sa kašnjenjem plata niti sa smanjenjem broja zaposlenih.

Jedini problem sa ovom idilom je što na kraju ipak nećemo svi moći da se zaposlimo u javnoj administraciji, jer budžete, iz kojih se činovnici finasiraju po principu “prvo nama a za ostalo šta ostane” neko ipak mora da napuni novcem koji prije toga treba zaraditi.

(zurnal.info)

 


Tokom protekle četiri godine više su rasle plate zaposlenih u javnoj administraciji nego zaposlenih u proizvodnji. Prosječna plata činovnika je sa 832 marke narasla je na 1.100 maraka, dok je građevincima sa 428 maraka povećana na 521 marku.