Na svjetskom prvenstvu u konkurenciji 139 reprezentacija BiH je zauzela odlično 102 mjesto. Ovako bi sportskim rječnikom izgledao rezultat koji je BiH zabilježila na najnovijoj rang listi konkurentnosti koju je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF).

Dobra vijest je da smo prošle godine bili još gori, na 109. mjestu, pa je ovogodišnji rezultat ipak neki napredak, ali tu je dobrim vijestima kraj.

Sve zemlje iz našeg bližeg i daljeg okruženja, kao i sa čitavog kontinenta su ispred nas, a mi se grčevito nadmećemo sa ekonomskim velesilama i prosperitetnim državama poput Senegala, Bangladeša ili Zimbabvea.

Bolji smo od Zimbabvea

Da ne ne bude zabune, većina afričkih i azijskih zemalja je na listi konkurentnosti ispred BiH tako da nema mjesta samozavaravanju “kako smo mi ipak Evropa, a ne divlja Afrika”.

Od zemalja iz našpeg okruženja, očekivano, najbolje je plasirana Slovenija, koja je na 45. mjestu i koja je u odnosu na prethodnu godinu pala za osam mjesta.

Ako najbolji plasman Slovenije od zemalja u regiji nije iznenađenje, svakako jeste da se na 49. mjestu našla Crna Gora koaj je za godinu dana napravila skok od osam mjesta pa ne bi bilo preveliko iznenađenje ukoliko naredne godine pretekne i Sloveniju.

Visok plasman Crne Gore negira stereotip o “lijenim Crnogorcima”, barem kada je riječ o naporima države da kreira poslovno okruženje privlačno za strana ulaganja, dok o drugom stereotipu, “glupim Bosancima”, izgleda se može raspravljati.

Hrvatska, koja je na pragu EU, našla se na 77. mjestu i takođe je zabilježila pad u odnosu na prethodnu godinu kada je bila na 72. mjestu globalne rang liste.

Makedonija je također napredovala u odnosu na prošlu godinu, za pet mjesta, i ove godine zauzela je 79. poziciju na rang listi.

Albanija se našla na 88. mjestu i u odnosu na prošlu godinu napredovala je za osam mjesta, dok je Srbija na 96. mjestu, što je pad od tri mjesta u odnosu na rangiranje iz prošle godine.

Odlično 102. mjesto

Već je na prvi pogled jasno da BiH i pored simboličnog napretka tone ka dnu ljestvice, jer ostale zemlje napreduju puno brže. U uslovima globalne ekonomske krize, čije će se posljedice još osjećati, imati ekonomiju konkurentniju od ostalih, još je bitnije nego u doba sveopšteg blagostanja, jer je raspoloživog novca za investicije manje pa investitori mogu birati.

Konkurentnost je ujedno i indikator privlačnost za strane investicije, a sam plasman BiH na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti govori dovoljno, svaki potencijalni investitor ima najmanje 101 zemlju prije BiH za ulaganje svog novca, a kada BiH dođe na red, para obično nestane.

Kod ocjenjivanja konkurentnosti svake pojedine zemlje u obzir se uzimalo više kriterija, pravni okvir, izgrađenost i efikasnost institucija, uticaj vlada na poslovanje kompanija, infrastruktura, zdravstvena zaštita, kvalitet visokog obrazovanja, efikasnost tržišta rada, tehnološka spremnost, razvijenost finansijskog tržišta.

Kako sustići Albaniju

U slučaju BiH čak i na prvi pogled jasno je da BiH zaista pripada tamo gdje se i našla na listi, pri samom dnu. Poslove vrijedne milijarde eura vlade pokušavaju dodijelitzi ne najboljim kompanijama nego podobnim.

Rješavanje privrenih sporova na sudovima traje dovoljno dugo da na kraju svi zaborave i ko koga i zbog čega tuži a efikasnost državne adminsitracije kod izdavanja različitih odobrenja i saglasnosti je takva da je u poređenju sa njima sovjetska birokratija u doba Staljina pojam efikasnosti i konstruktivan partner privatnom biznisu.

O saobraćajnoj infrastrukturi u BiH postaje besmisleno raspravljati. Tridesetak kilometara autoputa, za čiju je izgradnju trebalo 10 godina, služi samo za ubiranje političkih poena, ali na izborima u Albaniji, kako bi tamošnji političari imali sa kime da se porede u svoju korist.

Željeznice u BiH su materijalni dokaz da je putovanje u prošlost moguće, ma šta o tome mislio Einstein. Jednostavno, istu dionicu prije 30 godina vozovi kroz BiH su prelazili duplo brže nego danas a brzina na željeznicama u doba Kraljevine Jugoslavije još uvijek izgleda je nedostižan cilj.

Ništa nam bolje nije niti u avio sabraćaju, gdje od četiri aerodroma, u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banja Luci, redovno radi samo onaj sarajevski, Preostala tri aerodroma uživo vide avion svake četiri godine, tokom predizborne kampanje, a u međuvremenu su se pokazali kao odlična lokacija za ispašu stoke.

Nije sve u malim platama i niskim porezima

I dok se na dnu tabele vodi grčevita borba, na vrhu liste situacija je nepromjenjena. I ove godine, kao i prošle, na vrhu liste najkonkurentnijih država svijeta je Švajcarska. Na drugom mjestu je Švedska a na trećem Singapur. Prošlogodišnji nosilac “srebrene medalje”, SAD, ove godine su se našle na četvrtom mjestu.

Vrhom liste dominiraju skandinavske zemlje, što je ključni dokaz da konkurentnost jedne države ne čini samo jeftina radna snaga i niski porezi. Skandinavske zemlje imaju najviše prosječne plate i visoke poreze, ali isto tako imaju kvalitetno zdravstvo, odličnu infrastrukturu, prvoklasnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, efikasno sudstvo i administraciju.

To ih u očima potencijalnih investitora čini puno poželjnijim odredištima za ulaganje od BiH ili dijela afričkih zemalja, gdje je radna snaga gotovo pa besplatna a porezi skoro nepostojeći.

Pobjednici na izborima 3. oktobra, za početak bi mogli uzeti nekoliko časova o podizanju konkurentnosti od kolega iz Crne Gore. Nije daleko, ne treba vam prevodilac a izgleda da ljudi znaju kako se to radi.

(zurnal.info)

 

 

" />

KONKURENTNOST : BiH poslednja u Evropi

 Na svjetskom prvenstvu u konkurenciji 139 reprezentacija BiH je zauzela odlično 102 mjesto. Ovako bi sportskim rječnikom izgledao rezultat koji je BiH zabilježila na najnovijoj rang listi konkurentnosti koju je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF).

Dobra vijest je da smo prošle godine bili još gori, na 109. mjestu, pa je ovogodišnji rezultat ipak neki napredak, ali tu je dobrim vijestima kraj.

Sve zemlje iz našeg bližeg i daljeg okruženja, kao i sa čitavog kontinenta su ispred nas, a mi se grčevito nadmećemo sa ekonomskim velesilama i prosperitetnim državama poput Senegala, Bangladeša ili Zimbabvea.

Bolji smo od Zimbabvea

Da ne ne bude zabune, većina afričkih i azijskih zemalja je na listi konkurentnosti ispred BiH tako da nema mjesta samozavaravanju “kako smo mi ipak Evropa, a ne divlja Afrika”.

Od zemalja iz našpeg okruženja, očekivano, najbolje je plasirana Slovenija, koja je na 45. mjestu i koja je u odnosu na prethodnu godinu pala za osam mjesta.

Ako najbolji plasman Slovenije od zemalja u regiji nije iznenađenje, svakako jeste da se na 49. mjestu našla Crna Gora koaj je za godinu dana napravila skok od osam mjesta pa ne bi bilo preveliko iznenađenje ukoliko naredne godine pretekne i Sloveniju.

Visok plasman Crne Gore negira stereotip o “lijenim Crnogorcima”, barem kada je riječ o naporima države da kreira poslovno okruženje privlačno za strana ulaganja, dok o drugom stereotipu, “glupim Bosancima”, izgleda se može raspravljati.

Hrvatska, koja je na pragu EU, našla se na 77. mjestu i takođe je zabilježila pad u odnosu na prethodnu godinu kada je bila na 72. mjestu globalne rang liste.

Makedonija je također napredovala u odnosu na prošlu godinu, za pet mjesta, i ove godine zauzela je 79. poziciju na rang listi.

Albanija se našla na 88. mjestu i u odnosu na prošlu godinu napredovala je za osam mjesta, dok je Srbija na 96. mjestu, što je pad od tri mjesta u odnosu na rangiranje iz prošle godine.

Odlično 102. mjesto

Već je na prvi pogled jasno da BiH i pored simboličnog napretka tone ka dnu ljestvice, jer ostale zemlje napreduju puno brže. U uslovima globalne ekonomske krize, čije će se posljedice još osjećati, imati ekonomiju konkurentniju od ostalih, još je bitnije nego u doba sveopšteg blagostanja, jer je raspoloživog novca za investicije manje pa investitori mogu birati.

Konkurentnost je ujedno i indikator privlačnost za strane investicije, a sam plasman BiH na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti govori dovoljno, svaki potencijalni investitor ima najmanje 101 zemlju prije BiH za ulaganje svog novca, a kada BiH dođe na red, para obično nestane.

Kod ocjenjivanja konkurentnosti svake pojedine zemlje u obzir se uzimalo više kriterija, pravni okvir, izgrađenost i efikasnost institucija, uticaj vlada na poslovanje kompanija, infrastruktura, zdravstvena zaštita, kvalitet visokog obrazovanja, efikasnost tržišta rada, tehnološka spremnost, razvijenost finansijskog tržišta.

Kako sustići Albaniju

U slučaju BiH čak i na prvi pogled jasno je da BiH zaista pripada tamo gdje se i našla na listi, pri samom dnu. Poslove vrijedne milijarde eura vlade pokušavaju dodijelitzi ne najboljim kompanijama nego podobnim.

Rješavanje privrenih sporova na sudovima traje dovoljno dugo da na kraju svi zaborave i ko koga i zbog čega tuži a efikasnost državne adminsitracije kod izdavanja različitih odobrenja i saglasnosti je takva da je u poređenju sa njima sovjetska birokratija u doba Staljina pojam efikasnosti i konstruktivan partner privatnom biznisu.

O saobraćajnoj infrastrukturi u BiH postaje besmisleno raspravljati. Tridesetak kilometara autoputa, za čiju je izgradnju trebalo 10 godina, služi samo za ubiranje političkih poena, ali na izborima u Albaniji, kako bi tamošnji političari imali sa kime da se porede u svoju korist.

Željeznice u BiH su materijalni dokaz da je putovanje u prošlost moguće, ma šta o tome mislio Einstein. Jednostavno, istu dionicu prije 30 godina vozovi kroz BiH su prelazili duplo brže nego danas a brzina na željeznicama u doba Kraljevine Jugoslavije još uvijek izgleda je nedostižan cilj.

Ništa nam bolje nije niti u avio sabraćaju, gdje od četiri aerodroma, u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banja Luci, redovno radi samo onaj sarajevski, Preostala tri aerodroma uživo vide avion svake četiri godine, tokom predizborne kampanje, a u međuvremenu su se pokazali kao odlična lokacija za ispašu stoke.

Nije sve u malim platama i niskim porezima

I dok se na dnu tabele vodi grčevita borba, na vrhu liste situacija je nepromjenjena. I ove godine, kao i prošle, na vrhu liste najkonkurentnijih država svijeta je Švajcarska. Na drugom mjestu je Švedska a na trećem Singapur. Prošlogodišnji nosilac “srebrene medalje”, SAD, ove godine su se našle na četvrtom mjestu.

Vrhom liste dominiraju skandinavske zemlje, što je ključni dokaz da konkurentnost jedne države ne čini samo jeftina radna snaga i niski porezi. Skandinavske zemlje imaju najviše prosječne plate i visoke poreze, ali isto tako imaju kvalitetno zdravstvo, odličnu infrastrukturu, prvoklasnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, efikasno sudstvo i administraciju.

To ih u očima potencijalnih investitora čini puno poželjnijim odredištima za ulaganje od BiH ili dijela afričkih zemalja, gdje je radna snaga gotovo pa besplatna a porezi skoro nepostojeći.

Pobjednici na izborima 3. oktobra, za početak bi mogli uzeti nekoliko časova o podizanju konkurentnosti od kolega iz Crne Gore. Nije daleko, ne treba vam prevodilac a izgleda da ljudi znaju kako se to radi.

(zurnal.info)

 

 

Na svjetskom prvenstvu u konkurenciji 139 reprezentacija BiH je zauzela odlično 102 mjesto. Ovako bi sportskim rječnikom izgledao rezultat koji je BiH zabilježila na najnovijoj rang listi konkurentnosti koju je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF).