Aktuelna vlast tako je tokom svoje četvorogodišnje vladavine raspoloživi novac u budžetima trošila poput pijanog milionera, a kad je uslijedilo otrežnjenje i suočavanje sa praznom kasom, jedino čega su se dosjetili je 2,4 milijarde maraka kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, kako bi se do oktobarskih izbora očuvao kakav-takav socijalni mir.

To što je zaduženost BiH povećana za gotovo dvije milijarde maraka u poslednje dvije godine i nije toliko problematično, već kako je taj novac utrošen.

Novac potrošen, investicija nema

Druge zemlje u regiji zadužene su puno više od BiH, poput Hrvatske, ali barem je rezultat tog zaduživanja vidljiv građanima, prije svega mreža autoputeva kroz Hrvatsku, od čega je direktne i indirektne koristi imala čitava privreda.

U BiH su novi krediti iskorišteni za krpljenje starih budžetskih rupa, čijem je nastajanju nemjerljiv doprinos dala javna administracija, što kroz svoje plate, što kroz davanje nerealnih obećanja o naknadama demobilisanim borcima i ratnim vojnim invalidima.

Da su novi krediti iskorišteni za investicije u BiH i zapošljavanje domaćih radnika i kompanija, aktuelna vlast bi povećani ino dug mogla uknjižiti i kao svoj uspjeh. Ovako, jedini efekat dodatnog zaduživanja biće ogromno breme otplate kredita MMF-u koji niti teoretski ne može biti vraćen za tri godine.

Jedina šansa je da BiH, iako nam je MMF odobrio 2,4 milijarde maraka kredita, prestane povlačiti ova sredstva, ali do kraja juna ove godine već je potrošeno 717 miliona maraka i nema vidljivih znakova da bi se vlast mogla odreći preostalih 1,5 milijardi maraka.

Svaki građanin dužan 1.543 marke

Trenutno, svaki građanin BiH u prosjeku dužan je 1.543 marke ino povjeriocima, sa dobrim izgledima da se u narednu godinu-dvije ovaj dug dodatno uveća. Iako nisu svi podjednako osjetili blagodeti ovog pozajmljenog novca, svi ćemo ga vraćati.

Prema podacima Centralne banke BiH, ove godine će BiH na ime otplate ranije uzetih kredita morati platiti 325 miliona maraka, od čega su 96 miliona maraka kamate, a ovaj iznos godišnje rate će u narednim godinama dodatno porasti.

BiH do sada nije imala većih problema sa vraćanjem prispjelih rata ino kredita, ali isto tako BiH do prije dvije godine nije imala problema niti sa punjenjem budžeta.

Čak iako bi BiH, nakon povlačenja poslednje ovogodišnje tranše, odustala daljeg korištenja kredita MMF-a, ipak bi tokom tri godine trebalo vratiti oko 750 miliona maraka što bi ukupan teret godišnje otplate duga povećalo na gotovo 600 miliona maraka, kojih jednostavno nema u budžetima.

Neiskorišteno 1,7 milijardi maraka

I dok se najnepovoljniji mogući kredit sa rokom vraćanja od tri godine nemilosrdno troši, zvuči nevjerovatno da u isto vrijeme BiH ne koristi 1,7 milijardi maraka odavno odobrenih kredita za infrastrukturne projekte poput autoputa.

Najveći dio neiskorištenog novca odnosi ne kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na čijim računima 665 miliona maraka čeka da se vlast u BiH smiluje i isjkoristi ovaj novac. U Evropskoj investicijskoj banci (EIB) na čekanju je tek nešto malo manje novca, 665 miliona maraka, dok 217 miliona maraka čeka u Svjetskoj banci.

Rješenje misterije zašto zemlja kojoj je na raspolaganju 1,7 milijardi maraka ovaj novac ne koristi, ali se zato ekspresno zadužuje za 2,4 milijarde maraka kod MMF-a, je jednostavno.

Novac od MMF-a stiže direktno u budžet dok bi pare namjenjene za infrastrukturene projekte direktno išle kompanijama koje bi na tenderu dobile posao izgradnje ovih objekata. A logika domaćih vlasti je jasna, ako pare ne dolaze direktno njima u ruke onda ih i ne zanimaju.

(zurnal.info)

 

 

 

" />

KAKO SU NAS ZADUŽILI: Za dvije godine dug povećan 1,6 milijardi maraka

Na kraju juna ove godine BiH je dugovala inostranim povjeriocima 5,65 milijardi maraka. U odnosu na kraj 2006. godine spoljni dug BiH porastao je za 1,86 milijardi maraka, a naglo povećanje zaduženosti BiH uslijedilo je tokom poslednje dvije godine jer se BiH samo u tom periodu zadužila za dodatnih 1,69 milijardi maraka.

Aktuelna vlast tako je tokom svoje četvorogodišnje vladavine raspoloživi novac u budžetima trošila poput pijanog milionera, a kad je uslijedilo otrežnjenje i suočavanje sa praznom kasom, jedino čega su se dosjetili je 2,4 milijarde maraka kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, kako bi se do oktobarskih izbora očuvao kakav-takav socijalni mir.

To što je zaduženost BiH povećana za gotovo dvije milijarde maraka u poslednje dvije godine i nije toliko problematično, već kako je taj novac utrošen.

Novac potrošen, investicija nema

Druge zemlje u regiji zadužene su puno više od BiH, poput Hrvatske, ali barem je rezultat tog zaduživanja vidljiv građanima, prije svega mreža autoputeva kroz Hrvatsku, od čega je direktne i indirektne koristi imala čitava privreda.

U BiH su novi krediti iskorišteni za krpljenje starih budžetskih rupa, čijem je nastajanju nemjerljiv doprinos dala javna administracija, što kroz svoje plate, što kroz davanje nerealnih obećanja o naknadama demobilisanim borcima i ratnim vojnim invalidima.

Da su novi krediti iskorišteni za investicije u BiH i zapošljavanje domaćih radnika i kompanija, aktuelna vlast bi povećani ino dug mogla uknjižiti i kao svoj uspjeh. Ovako, jedini efekat dodatnog zaduživanja biće ogromno breme otplate kredita MMF-u koji niti teoretski ne može biti vraćen za tri godine.

Jedina šansa je da BiH, iako nam je MMF odobrio 2,4 milijarde maraka kredita, prestane povlačiti ova sredstva, ali do kraja juna ove godine već je potrošeno 717 miliona maraka i nema vidljivih znakova da bi se vlast mogla odreći preostalih 1,5 milijardi maraka.

Svaki građanin dužan 1.543 marke

Trenutno, svaki građanin BiH u prosjeku dužan je 1.543 marke ino povjeriocima, sa dobrim izgledima da se u narednu godinu-dvije ovaj dug dodatno uveća. Iako nisu svi podjednako osjetili blagodeti ovog pozajmljenog novca, svi ćemo ga vraćati.

Prema podacima Centralne banke BiH, ove godine će BiH na ime otplate ranije uzetih kredita morati platiti 325 miliona maraka, od čega su 96 miliona maraka kamate, a ovaj iznos godišnje rate će u narednim godinama dodatno porasti.

BiH do sada nije imala većih problema sa vraćanjem prispjelih rata ino kredita, ali isto tako BiH do prije dvije godine nije imala problema niti sa punjenjem budžeta.

Čak iako bi BiH, nakon povlačenja poslednje ovogodišnje tranše, odustala daljeg korištenja kredita MMF-a, ipak bi tokom tri godine trebalo vratiti oko 750 miliona maraka što bi ukupan teret godišnje otplate duga povećalo na gotovo 600 miliona maraka, kojih jednostavno nema u budžetima.

Neiskorišteno 1,7 milijardi maraka

I dok se najnepovoljniji mogući kredit sa rokom vraćanja od tri godine nemilosrdno troši, zvuči nevjerovatno da u isto vrijeme BiH ne koristi 1,7 milijardi maraka odavno odobrenih kredita za infrastrukturne projekte poput autoputa.

Najveći dio neiskorištenog novca odnosi ne kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na čijim računima 665 miliona maraka čeka da se vlast u BiH smiluje i isjkoristi ovaj novac. U Evropskoj investicijskoj banci (EIB) na čekanju je tek nešto malo manje novca, 665 miliona maraka, dok 217 miliona maraka čeka u Svjetskoj banci.

Rješenje misterije zašto zemlja kojoj je na raspolaganju 1,7 milijardi maraka ovaj novac ne koristi, ali se zato ekspresno zadužuje za 2,4 milijarde maraka kod MMF-a, je jednostavno.

Novac od MMF-a stiže direktno u budžet dok bi pare namjenjene za infrastrukturene projekte direktno išle kompanijama koje bi na tenderu dobile posao izgradnje ovih objekata. A logika domaćih vlasti je jasna, ako pare ne dolaze direktno njima u ruke onda ih i ne zanimaju.

(zurnal.info)

 

 

 

Na kraju juna ove godine BiH je dugovala inostranim povjeriocima 5,65 milijardi maraka. U odnosu na kraj 2006. godine spoljni dug BiH porastao je za 1,86 milijardi maraka.