Smanjenje ekstremno visokog minusa BiH u trgovini sa svijetom tokom poslednje dvije godine, nije rezultat nagle izvozne ekspanzije domaćih proizvoda na svjetskom tržištu, već je posljedica drastičnog pada uvoza.

Tako je na kraju prošle godine u trgovini sa svijetom BiH zabilježila “minus” od 6,8 milijardi maraka što je gotovo za 600 miliona maraka više nego u 2006. godini.

Iako zvanična statistika pokazuje da je za prvih sedam mjeseci ove godine izvoz zabilježio rast od impresivnih 30,7 posto, podaci Agencije za statistiku BiH, takođe pokazuju da je u prošloj godini, u odnosu na 2008. godinu, izvoz pao za 17,6 posto a uvoz za 24,2 posto.

Deficit povećan za 593 miliona maraka

Iza poigravanja sa procentima je jednostavna činjenica da je izvoz BiH u prošloj godini bio tek za 366 miliona maraka veći nego u 2006. godini, dok je u istom periodu uvoz porastao za 959 miliona maraka, a spoljnotrgovinski deficit povećan za 593 miliona maraka.


{fusionchart id="8" SPOLJNA TRGOVINA 2006:2010}

Ovakav rezultat je logična posljedica odsustva bilo kakve suvisle koncepcije za pomoć domaćim izvoznicima koji su se našli pod udarom globalne ekonomske krize.

Baviti se proizvodnjom za izvoz u BiH je prije kazna nego prednost, jer je državi od očuvanja radnih mjesta u proizvodnji puno važnije iscijediti svaku paru iz privrede kako bi se namakao novac u budžetu za danas, a šta će biti sutra, nikoga u vlasti pretjerano ne zanima.

Kriza zakočila uvoz

Pad uvoza u prošloj godini takođe nije rezultat osmišljene politike zamjene uvoznih domaćim proizvodima, već je prije svega posljedica činjenice da su domaće investicije, nakon što je kriza pogodila BiH, praktično zamrznute pa je zaustavljena i nabavka novih mašina i opreme, što nije nikako dobra vijest.

Prvi znaci ekonomskog oporavka u BiH u vidu blagog rasta bruto društvenog proizvoda u ovoj godini najavljuju takođe ponovni rast uvoza, prije svega mašina i opreme , dok istovremeno nije sigurno da će domaći proizvođači uspjeti drastično povećati prodaju svojih proizvoda u inostranstvu.

U tom slučaju može se očekivati dalji rast spoljnotrgovinskog deficita BiH koji je i do sada bio jedan od ključnih ekonomskih problema i za koji je jedino rješenje snažan i stabilan rast domaćeg izvoza što sami izvoznici neće moći napraviti samostalno bez podrške države.

Ogroman spoljnotrgovinski deficit koji BiH u trgovini sa svijetom uredno knjiži iz godine u godinu, nije tek statistička kategorija već jednostavan pokazatelj da vlastitim izvozom ne zaradimo dovoljno da bi mogli uvesti ono što nam zaista treba.

Doznakama dijaspore i kreditima ovaj minus se godinama nekako krpi ,ali ni to neće moći beskrajno da traje.

Izvoznici političare ne zanimaju

Rast izvoza i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita tako ostaje još jedno neispunjeno obećanje aktuelne vlasti koja je na početku svog mandata slavodobitno najavljivala doba ekonomskog prosperiteta, beskrajan priliv stranih investicija, koje su navodno, trebale kreirati desetine hiljada novih radnih mjesta, povećati izvoz i smanjiti vanjskotrgovionski deficit.

Ono što zvanične brojke neumitno pokazuju, da je rezultat nerada i nezainteresovanosti vlasti u protekle četiri godine za bilo kakvu proizvodnju, izvoz i nova radna mjesta, još veći uvoz i spoljnitrgovinski deficit.

Kako promijeniti ovaj trend, i to što je brže moguće, tek je jedno od niza pitanja na koje ovih dana u finišu predizborne kampanje nećemo dobiti suvisli i logičan odgovor od pretendenata na vlast tokom naredne četiri godine.

(zurnal.info)

 

 

 

" />

BiH: Nakon četiri godine trgovinski deficit veći za 600 miliona maraka

Smanjenje ekstremno visokog minusa BiH u trgovini sa svijetom tokom poslednje dvije godine, nije rezultat nagle izvozne ekspanzije domaćih proizvoda na svjetskom tržištu, već je posljedica drastičnog pada uvoza.

Tako je na kraju prošle godine u trgovini sa svijetom BiH zabilježila “minus” od 6,8 milijardi maraka što je gotovo za 600 miliona maraka više nego u 2006. godini.

Iako zvanična statistika pokazuje da je za prvih sedam mjeseci ove godine izvoz zabilježio rast od impresivnih 30,7 posto, podaci Agencije za statistiku BiH, takođe pokazuju da je u prošloj godini, u odnosu na 2008. godinu, izvoz pao za 17,6 posto a uvoz za 24,2 posto.

Deficit povećan za 593 miliona maraka

Iza poigravanja sa procentima je jednostavna činjenica da je izvoz BiH u prošloj godini bio tek za 366 miliona maraka veći nego u 2006. godini, dok je u istom periodu uvoz porastao za 959 miliona maraka, a spoljnotrgovinski deficit povećan za 593 miliona maraka.


{fusionchart id="8" SPOLJNA TRGOVINA 2006:2010}

Ovakav rezultat je logična posljedica odsustva bilo kakve suvisle koncepcije za pomoć domaćim izvoznicima koji su se našli pod udarom globalne ekonomske krize.

Baviti se proizvodnjom za izvoz u BiH je prije kazna nego prednost, jer je državi od očuvanja radnih mjesta u proizvodnji puno važnije iscijediti svaku paru iz privrede kako bi se namakao novac u budžetu za danas, a šta će biti sutra, nikoga u vlasti pretjerano ne zanima.

Kriza zakočila uvoz

Pad uvoza u prošloj godini takođe nije rezultat osmišljene politike zamjene uvoznih domaćim proizvodima, već je prije svega posljedica činjenice da su domaće investicije, nakon što je kriza pogodila BiH, praktično zamrznute pa je zaustavljena i nabavka novih mašina i opreme, što nije nikako dobra vijest.

Prvi znaci ekonomskog oporavka u BiH u vidu blagog rasta bruto društvenog proizvoda u ovoj godini najavljuju takođe ponovni rast uvoza, prije svega mašina i opreme , dok istovremeno nije sigurno da će domaći proizvođači uspjeti drastično povećati prodaju svojih proizvoda u inostranstvu.

U tom slučaju može se očekivati dalji rast spoljnotrgovinskog deficita BiH koji je i do sada bio jedan od ključnih ekonomskih problema i za koji je jedino rješenje snažan i stabilan rast domaćeg izvoza što sami izvoznici neće moći napraviti samostalno bez podrške države.

Ogroman spoljnotrgovinski deficit koji BiH u trgovini sa svijetom uredno knjiži iz godine u godinu, nije tek statistička kategorija već jednostavan pokazatelj da vlastitim izvozom ne zaradimo dovoljno da bi mogli uvesti ono što nam zaista treba.

Doznakama dijaspore i kreditima ovaj minus se godinama nekako krpi ,ali ni to neće moći beskrajno da traje.

Izvoznici političare ne zanimaju

Rast izvoza i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita tako ostaje još jedno neispunjeno obećanje aktuelne vlasti koja je na početku svog mandata slavodobitno najavljivala doba ekonomskog prosperiteta, beskrajan priliv stranih investicija, koje su navodno, trebale kreirati desetine hiljada novih radnih mjesta, povećati izvoz i smanjiti vanjskotrgovionski deficit.

Ono što zvanične brojke neumitno pokazuju, da je rezultat nerada i nezainteresovanosti vlasti u protekle četiri godine za bilo kakvu proizvodnju, izvoz i nova radna mjesta, još veći uvoz i spoljnitrgovinski deficit.

Kako promijeniti ovaj trend, i to što je brže moguće, tek je jedno od niza pitanja na koje ovih dana u finišu predizborne kampanje nećemo dobiti suvisli i logičan odgovor od pretendenata na vlast tokom naredne četiri godine.

(zurnal.info)

 

 

 

Na kraju prošle godine u trgovini sa svijetom BiH zabilježila “minus” od 6,8 milijardi maraka što je za 600 miliona maraka više nego u 2006. godini. Kako promijeniti ovaj trend, tek je jedno od niza pitanja na koje ovih dana u finišu predizborne kampanje nećemo dobiti suvisli odgovor od pretendenata na vlast .