Dok političari u BiH sabiraju glasove osvojene na izborima, investitori na Sarajevskoj berzi (SASE) sabiraju gubitke. Optimizam je odavno napustio investitore na SASE pa im pad dionica i nije neko iznenađenje jer se radi o trendu koji je uz male oscilacije prisutan od početka godine, bez vidljivih naznaka da bi se situacija mogla promijeniti do kraja godine.

Od početka januara pa do kraja septembra tržišne cijene dionica u prosjeku su pale za 15 posto, za koliko je niža vrijednost indeksa SASX-10 koji obuhvata 10 najlikvidnijih dionica na Sarajevskoj berzi.

Najveći pad zabilježila je dionica Energoinvesta čija je cijena na kraju septembra bila za 27 posto niža nego na početku godine, pa je očigledno da investitori gube povjerenje i nadu da bi se državni kapital u ovoj kompaniji u bližoj budućnosti mogao privatizovati.

Energoinvest i HT Mostar najveći gubitnici

Najozbiljni konkurent dionicama Energoinvesta za titulu najvećeg gubitnika u ovoj godini je dionica HT Mostar . Iako bi dionice telekoma trebale biti jedno od perspektivnijih ulaganja, HT Mostar je suprotan primjer.

Čudna poslovna politika ove kompanije u kojoj je država još uvijek većinski vlasnik, sapunica sa izborom nove uprave i debela upletenost politike u poslovanje ove kompanije, rezultirali se nevjerovatno malim iskazanim profitom u branši koja je generalno, izuzetno profitabilna.

Neizvjesnost oko buduće vlasničke strukture ove kompanije usljed mogućeg skorog preuzimanja Telekoma Srbije od strane Deutsche Telekoma , čime bi DT mogao biti prinuđen da bira da li će u BiH zadržati u svojim rukama banjalučki Telekom srpske ili mostarski HT, u kombinaciji sa poslovičnom konfuzijom u Vladi FBiH oko pitanja treba li ili ne treba prodavati državni kapital u telekomima, na kraju su doveli investitore do zaključka da je nabolje, za sada, dići ruke od dionica HT Mostar.

Potonuća nije pošteđena niti dionica Sarajevo osiguranja, iako je riječ o jednoj od tri dionice koje se nalaze na zvaničnoj kotaciji SASE, njena cijena od početka godine pala je gotovo četvrtinu, 24 posto.

Strateška kompanija” na rubu bankrota

Tek nešto manji pad, 21 posto, uknjižila je dionica sarajevske Hidrogradnje, ali ovaj pad teško da se može nazvati iznenađenjem. Nekadašnji građevinski gigant takođe je žrtva političara koji su najprije već raspisani tender za privatizaciju državnog kapitala u ovoj kompaniji poništili u “minut do dvanaest” uz obrazloženje da je riječ o “strateškoj kompaniji”, da bi potom ova kompanija bila prepuštena sama sebi čime je njen put ka bankrotu samo ubrzan.

Bez šanse za dobijanje velikih građevinskih poslova u samoj BiH, koje na volšeban način redovno dobijaju slovenačke i druge inostrane građevinske kompanije, budućnost ove kompanije je prilično mračna, što su zaključili i investitori.

{fusionchart id="62" SASE I-IX 2010}

Ni druge dvije “strateške kompanije”, sarajevska Elektrioprivreda BiH i mostarska Elektroprivreda HZ HB nisu usrećile svoje dioničare jer je cijena i njihovih dionica potonula od početka godine. Kod Elektroprivrede BiH taj pad je iznosio 15 posto a kod Elektroprivrede HZ HB još i više, 18 posto.

Višegodišnja “sapunica” sa izborom strateških partnera za gradnju novih hidro i termo elektrana, eufemistično nazivanih “poslom stoljeća u BiH”, pri čemu je krajnje nejasno kakav bi to bio konkretan aranžaman i kakvu bi finansijsku korist od toga imale elektroprivrede i njihovi dioničari, samo je dodatno obeshrabrila investitore koji su izgubili i strpljenje i nadu.

Na gubitku i dioničari BH telecoma

Gubitka nisu bili pošteđeni niti dioničari najprofitabilnije kompanije u BiH, sarajevskog BH telecoma čija se dionica na kraju septembra prodavala po cijeni koja je bila za pet posto manja nego na početku godine.

Na gubitku su i dioničari Bosnalijaka, koji su na kraju septembra za svoje dionice na tržištu mogli dobiti 8,8 posto manje novca nego na početku godine. I u ovom slučaju dobar dio “zasluga” za pad cijena ove dionice snosi Vlada FBiH sa svojim “igrama bez granica” oko prodaje svojih 19 posto kapitala u ovoj kompaniji.

U svom poznatom maniru da “do podne prodaje, a poslije podne ne prodaje” preostali državni kapital u preduzećima, Vlada FBiH svojski se trudi unese što je moguće više konfuzije i neizvjesnosti na tržište kapitala.

A jedina stvar koju ozbiljni investitori mrze je neizvjesnost i nepredvidivost, što je za njih gore od bilo kakve loše vijesti.

Budisti na berzi

Jedina dobra vijest za investitore je da su ovo još uvijek “papirnati gubici”. Bez obzira na saldo na papiru, na berzi niko nije ni zaradio niti izgubio na dionicama sve dok ih ne proda, a trgovina na SASE je na simboličnom nivou, što je dokaz da većina investitora ćuti i sabira “papirnate gubitke”, nadajući se boljim vremenima i rastu cijena dionica.

Tokom prvih devet mjeseci ove godine ukupan promet na SASE iznosio je tek 73,4 miliona maraka. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine ukupan promet bio je 139 miliona maraka a pretprošle, 2008.godine, 319 miliona maraka.
{fusionchart id="61" SASE_promet_I_IX_10}

Dolazak “boljih vremena” na SASE i ponovni rast cijena dionica, kao i na svakoj drugoj pijaci, uslijediće onog trenutka kada potražnja nadmaši ponudu robe, odnosno kada se pojave kupci sa svježim novcem. A velikih ozbiljnih investitora na SASE još uvijek nema na vidiku.

Institucionalnih domaćih investitora, koji bi dali stabilnost i likvidnost tržištu, poput investicionih i penzionih fondova, osiguravajućih kuća jednostavno nema ili raspolažu zanemarljivim novcem. Stranim investitorima, koji se još oporavljaju od finansijskog sloma, berze u BiH su na dnu liste prioriteta, u rangu sa Zimbabveom i Avganistanom.

Trenutnim vlasnicima dionica domaćih kompanija ostaje samo da aktivno prakticiraju zen budizam i da uporno ponavljaju da su napravili dobar izbor jer se tu radi o “dugoročnom ulaganju”.

Da li su bili u pravu ili ne, saznat će onog dana kada se konačno odluče da prodaju svoje dionice i kada iznos dobijenog novca uporede sa sumom koju su dali za kupovinu tih dionica.

(zurnal.info)

 

" />

SASE: Političarima glasovi, investitorima gubici

Dok političari u BiH sabiraju glasove osvojene na izborima, investitori na Sarajevskoj berzi (SASE) sabiraju gubitke. Optimizam je odavno napustio investitore na SASE pa im pad dionica i nije neko iznenađenje jer se radi o trendu koji je uz male oscilacije prisutan od početka godine, bez vidljivih naznaka da bi se situacija mogla promijeniti do kraja godine.

Od početka januara pa do kraja septembra tržišne cijene dionica u prosjeku su pale za 15 posto, za koliko je niža vrijednost indeksa SASX-10 koji obuhvata 10 najlikvidnijih dionica na Sarajevskoj berzi.

Najveći pad zabilježila je dionica Energoinvesta čija je cijena na kraju septembra bila za 27 posto niža nego na početku godine, pa je očigledno da investitori gube povjerenje i nadu da bi se državni kapital u ovoj kompaniji u bližoj budućnosti mogao privatizovati.

Energoinvest i HT Mostar najveći gubitnici

Najozbiljni konkurent dionicama Energoinvesta za titulu najvećeg gubitnika u ovoj godini je dionica HT Mostar . Iako bi dionice telekoma trebale biti jedno od perspektivnijih ulaganja, HT Mostar je suprotan primjer.

Čudna poslovna politika ove kompanije u kojoj je država još uvijek većinski vlasnik, sapunica sa izborom nove uprave i debela upletenost politike u poslovanje ove kompanije, rezultirali se nevjerovatno malim iskazanim profitom u branši koja je generalno, izuzetno profitabilna.

Neizvjesnost oko buduće vlasničke strukture ove kompanije usljed mogućeg skorog preuzimanja Telekoma Srbije od strane Deutsche Telekoma , čime bi DT mogao biti prinuđen da bira da li će u BiH zadržati u svojim rukama banjalučki Telekom srpske ili mostarski HT, u kombinaciji sa poslovičnom konfuzijom u Vladi FBiH oko pitanja treba li ili ne treba prodavati državni kapital u telekomima, na kraju su doveli investitore do zaključka da je nabolje, za sada, dići ruke od dionica HT Mostar.

Potonuća nije pošteđena niti dionica Sarajevo osiguranja, iako je riječ o jednoj od tri dionice koje se nalaze na zvaničnoj kotaciji SASE, njena cijena od početka godine pala je gotovo četvrtinu, 24 posto.

Strateška kompanija” na rubu bankrota

Tek nešto manji pad, 21 posto, uknjižila je dionica sarajevske Hidrogradnje, ali ovaj pad teško da se može nazvati iznenađenjem. Nekadašnji građevinski gigant takođe je žrtva političara koji su najprije već raspisani tender za privatizaciju državnog kapitala u ovoj kompaniji poništili u “minut do dvanaest” uz obrazloženje da je riječ o “strateškoj kompaniji”, da bi potom ova kompanija bila prepuštena sama sebi čime je njen put ka bankrotu samo ubrzan.

Bez šanse za dobijanje velikih građevinskih poslova u samoj BiH, koje na volšeban način redovno dobijaju slovenačke i druge inostrane građevinske kompanije, budućnost ove kompanije je prilično mračna, što su zaključili i investitori.

{fusionchart id="62" SASE I-IX 2010}

Ni druge dvije “strateške kompanije”, sarajevska Elektrioprivreda BiH i mostarska Elektroprivreda HZ HB nisu usrećile svoje dioničare jer je cijena i njihovih dionica potonula od početka godine. Kod Elektroprivrede BiH taj pad je iznosio 15 posto a kod Elektroprivrede HZ HB još i više, 18 posto.

Višegodišnja “sapunica” sa izborom strateških partnera za gradnju novih hidro i termo elektrana, eufemistično nazivanih “poslom stoljeća u BiH”, pri čemu je krajnje nejasno kakav bi to bio konkretan aranžaman i kakvu bi finansijsku korist od toga imale elektroprivrede i njihovi dioničari, samo je dodatno obeshrabrila investitore koji su izgubili i strpljenje i nadu.

Na gubitku i dioničari BH telecoma

Gubitka nisu bili pošteđeni niti dioničari najprofitabilnije kompanije u BiH, sarajevskog BH telecoma čija se dionica na kraju septembra prodavala po cijeni koja je bila za pet posto manja nego na početku godine.

Na gubitku su i dioničari Bosnalijaka, koji su na kraju septembra za svoje dionice na tržištu mogli dobiti 8,8 posto manje novca nego na početku godine. I u ovom slučaju dobar dio “zasluga” za pad cijena ove dionice snosi Vlada FBiH sa svojim “igrama bez granica” oko prodaje svojih 19 posto kapitala u ovoj kompaniji.

U svom poznatom maniru da “do podne prodaje, a poslije podne ne prodaje” preostali državni kapital u preduzećima, Vlada FBiH svojski se trudi unese što je moguće više konfuzije i neizvjesnosti na tržište kapitala.

A jedina stvar koju ozbiljni investitori mrze je neizvjesnost i nepredvidivost, što je za njih gore od bilo kakve loše vijesti.

Budisti na berzi

Jedina dobra vijest za investitore je da su ovo još uvijek “papirnati gubici”. Bez obzira na saldo na papiru, na berzi niko nije ni zaradio niti izgubio na dionicama sve dok ih ne proda, a trgovina na SASE je na simboličnom nivou, što je dokaz da većina investitora ćuti i sabira “papirnate gubitke”, nadajući se boljim vremenima i rastu cijena dionica.

Tokom prvih devet mjeseci ove godine ukupan promet na SASE iznosio je tek 73,4 miliona maraka. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine ukupan promet bio je 139 miliona maraka a pretprošle, 2008.godine, 319 miliona maraka.
{fusionchart id="61" SASE_promet_I_IX_10}

Dolazak “boljih vremena” na SASE i ponovni rast cijena dionica, kao i na svakoj drugoj pijaci, uslijediće onog trenutka kada potražnja nadmaši ponudu robe, odnosno kada se pojave kupci sa svježim novcem. A velikih ozbiljnih investitora na SASE još uvijek nema na vidiku.

Institucionalnih domaćih investitora, koji bi dali stabilnost i likvidnost tržištu, poput investicionih i penzionih fondova, osiguravajućih kuća jednostavno nema ili raspolažu zanemarljivim novcem. Stranim investitorima, koji se još oporavljaju od finansijskog sloma, berze u BiH su na dnu liste prioriteta, u rangu sa Zimbabveom i Avganistanom.

Trenutnim vlasnicima dionica domaćih kompanija ostaje samo da aktivno prakticiraju zen budizam i da uporno ponavljaju da su napravili dobar izbor jer se tu radi o “dugoročnom ulaganju”.

Da li su bili u pravu ili ne, saznat će onog dana kada se konačno odluče da prodaju svoje dionice i kada iznos dobijenog novca uporede sa sumom koju su dali za kupovinu tih dionica.

(zurnal.info)

 

Dok političari u BiH sabiraju glasove osvojene na izborima, investitori na Sarajevskoj berzi sabiraju gubitke. Od početka januara pa do kraja septembra cijene dionica u prosjeku su pale za 15 posto, dok je ukupan promet manji od četvrtine prometa u istom periodu prošle godine.