Između štednje u bankama, ulaganja u dionice i otvorene fondove, građani BiH sa viškom novca ubjedljivu prednost daju oročenoj štednji. Na kraju avgusta u domaćim bankama građani su na oročenoj štednji imali impresivnih 3,79 milijardi maraka.

Hroničan manjak novca u novčaniku je patnja ali i višak novca predstavlja problem. Od početka ovih godine pa do kraja septembra zaradu je donio samo novac oročen u bankama, dok su ulaganja u dionice kao i u otvorene fondove u BiH rezultirale gubitkom za investitore.

Iako je ogromna većina građana BiH osuđena da svu svoju kreativnost, znanje i sposobnost usmjeri na preživljavanje od prvog do poslednjeg dana u mjesecu, ima i onih koji imaju savim drugačiji problem sa novcem.

Samo je kamata sigurna

Prema podacima Centralne banke BiH, u domaćim bankama na kraju avgusta građani su držali na knjižicama oročenih 3,79 milijardi maraka, što samo potvrđuje da u BiH nisu baš svi siromašni.

Ove štediše mogu računati na sigurnu zaradu od 3,5 posto u ovoj godini, koliko su iznosile prosječne kamatne stope na oročenu štednju u domaćim bankama, ukoliko su novac oročili tokom januara.

Zarada i nije nešto impresivna ali kao i kod svakog drugog ulaganja zarada je obrnuto proporcionalna riziku, što veći rizik to i veća potencijalna zarada. Kako oročena štednja nosi i najmanji rizik logično je da i zarada bude minimalna.

Oni koji su višak novca na početku godine u uložili u dionice kompanija na sarajevskoj berzi (SASE) nakon devet mjeseci mogu samo zaključiti da su u prosjeku na svakih uloženih 100 maraka izgubili 15,8 maraka. Vrijednost indeksa SASX-10, koji obuhvata 10 najlikvidnijih dionica na SASE, na kraju septembra bila 15,8 posto manja nego na početku godine. Koliko je svaki pojedinačni investitor izgubio zavisi od konkretne dionice u koju je ulagao.

Gubitak na dionicama

Tako su najgore prošli kupci dionica HT Mostar čija se cijena tokom devet mjeseci srozala za 26 posto, dok su u puno boljoj situaciji kupci dionica BH Telecoma jer je njihov gubitak od početka godine do kraja septembra iznosio pet posto.

Naravno suštinska razlika između onih koji su na početku godine višak novca oročili u banci i onih koji su ga uložili u dionice na SASE je što su ovi drugi po pravilu skloniji većem riziku.

Osim toga, svaki investitor na SASE u ovoj godini i nije očekivao neku zaradu na brzinu, već se tu radi o dugoročnom ulaganju sa nadom, da će prije ili kasnije, i SASE ponovo oživjeti. Tako da je ovaj devetomjesečni gubitak uglavnom tek “na papiru” a pravi gubitak ili zarada biće poznati tek kada se dionice prodaju.

Kako je na SASE već mjesecima dnevni promet sveden na nivo osrednje samoposluge , time se ulaganje u dionice čini još manje privlačnim jer je uvijek pitanje da li će biti zainteresovanih kupaca ako trenutnom vlasniku dionica iznenada zatreba novac.

Sudeći po ostvarenom prometu na SASE od početka ove godine, zanemarljiv broj domaćih bogataša se odlučuje na dugoročno ulaganje u dionice domaćih kompanija.

U minusu i fondovi

Alternativno rješenje, koja garantuje brzu isplatu ulaganja u novcu u svakom trenutku, ulaganje u otvorene investicijske fondove, također u nije donijelo zaradu investitorima.

U prosjeku vrijednost udjela u otvorenim investicijskim fondovima, kojih u BiH ima ukupno osam, na kraju septembra bila je manja za 4,3 posto u odnosu na početak godine.

I dok je među otvorenim fondovima najlošiji rezultat imala Ilirika Global, sa padom od 8,9 posto, vrijednost udjela fonda Mikrofin Plus zabilježila je rast, istina skroman, od 0,4 posto.

I kod otvorenih fondova važi isto pravilo kao i za ulaganje u dionice kompanija, da je prvenstveno riječ o dugoročnom ulaganju.

Kako novac ulagača otvoreni fondovi najvećim dijelom plasiraju u dionice domaćih kompanija nije logično očekivati da vrijednost udjela bilježi značajniji rast dok vrijednost dionica pada. Onog trenutka kada počne oporavak na domaćim berzama na svoje će doći i ulagači u otvorene fondove.

Kamate padaju, štednja raste

Onim sumnjičavim i sa manjkom strpljenja, tako ostaje oročena štednja kao najsigurnije utočište za njihove viškove novca. Toga su svjesni i bankari pa su tako pale i kamate na oročenu štednju .

Za razliku od prosječnih 3,5 posto godišnje, koliko su namkari nudili u januaru, u avgustu su štedišama nudili u prosjeku tek 2,89 posto kamata na godišnjem nivou.

Ipak i minimalne kamate na oročenu štednju ne obeshrabruju domaće štediše. Iako od početka godine kamate koje bankari plaćaju štedišama padaju, oročena štednja raste. U odnosu na decembar prošle godine, na kraju avgusta ukupan iznos porastao za 280 miliona maraka, što samo potvrđuje da kriza ne pogađa svakoga podjednako, jer za neke krize nije ni bilo.

(zurnal.info)

 

" />

ŠTEDNJA U BiH: U "prasici" imamo 3,8 milijardi maraka

Između štednje u bankama, ulaganja u dionice i otvorene fondove, građani BiH sa viškom novca ubjedljivu prednost daju oročenoj štednji. Na kraju avgusta u domaćim bankama građani su na oročenoj štednji imali impresivnih 3,79 milijardi maraka.

Hroničan manjak novca u novčaniku je patnja ali i višak novca predstavlja problem. Od početka ovih godine pa do kraja septembra zaradu je donio samo novac oročen u bankama, dok su ulaganja u dionice kao i u otvorene fondove u BiH rezultirale gubitkom za investitore.

Iako je ogromna većina građana BiH osuđena da svu svoju kreativnost, znanje i sposobnost usmjeri na preživljavanje od prvog do poslednjeg dana u mjesecu, ima i onih koji imaju savim drugačiji problem sa novcem.

Samo je kamata sigurna

Prema podacima Centralne banke BiH, u domaćim bankama na kraju avgusta građani su držali na knjižicama oročenih 3,79 milijardi maraka, što samo potvrđuje da u BiH nisu baš svi siromašni.

Ove štediše mogu računati na sigurnu zaradu od 3,5 posto u ovoj godini, koliko su iznosile prosječne kamatne stope na oročenu štednju u domaćim bankama, ukoliko su novac oročili tokom januara.

Zarada i nije nešto impresivna ali kao i kod svakog drugog ulaganja zarada je obrnuto proporcionalna riziku, što veći rizik to i veća potencijalna zarada. Kako oročena štednja nosi i najmanji rizik logično je da i zarada bude minimalna.

Oni koji su višak novca na početku godine u uložili u dionice kompanija na sarajevskoj berzi (SASE) nakon devet mjeseci mogu samo zaključiti da su u prosjeku na svakih uloženih 100 maraka izgubili 15,8 maraka. Vrijednost indeksa SASX-10, koji obuhvata 10 najlikvidnijih dionica na SASE, na kraju septembra bila 15,8 posto manja nego na početku godine. Koliko je svaki pojedinačni investitor izgubio zavisi od konkretne dionice u koju je ulagao.

Gubitak na dionicama

Tako su najgore prošli kupci dionica HT Mostar čija se cijena tokom devet mjeseci srozala za 26 posto, dok su u puno boljoj situaciji kupci dionica BH Telecoma jer je njihov gubitak od početka godine do kraja septembra iznosio pet posto.

Naravno suštinska razlika između onih koji su na početku godine višak novca oročili u banci i onih koji su ga uložili u dionice na SASE je što su ovi drugi po pravilu skloniji većem riziku.

Osim toga, svaki investitor na SASE u ovoj godini i nije očekivao neku zaradu na brzinu, već se tu radi o dugoročnom ulaganju sa nadom, da će prije ili kasnije, i SASE ponovo oživjeti. Tako da je ovaj devetomjesečni gubitak uglavnom tek “na papiru” a pravi gubitak ili zarada biće poznati tek kada se dionice prodaju.

Kako je na SASE već mjesecima dnevni promet sveden na nivo osrednje samoposluge , time se ulaganje u dionice čini još manje privlačnim jer je uvijek pitanje da li će biti zainteresovanih kupaca ako trenutnom vlasniku dionica iznenada zatreba novac.

Sudeći po ostvarenom prometu na SASE od početka ove godine, zanemarljiv broj domaćih bogataša se odlučuje na dugoročno ulaganje u dionice domaćih kompanija.

U minusu i fondovi

Alternativno rješenje, koja garantuje brzu isplatu ulaganja u novcu u svakom trenutku, ulaganje u otvorene investicijske fondove, također u nije donijelo zaradu investitorima.

U prosjeku vrijednost udjela u otvorenim investicijskim fondovima, kojih u BiH ima ukupno osam, na kraju septembra bila je manja za 4,3 posto u odnosu na početak godine.

I dok je među otvorenim fondovima najlošiji rezultat imala Ilirika Global, sa padom od 8,9 posto, vrijednost udjela fonda Mikrofin Plus zabilježila je rast, istina skroman, od 0,4 posto.

I kod otvorenih fondova važi isto pravilo kao i za ulaganje u dionice kompanija, da je prvenstveno riječ o dugoročnom ulaganju.

Kako novac ulagača otvoreni fondovi najvećim dijelom plasiraju u dionice domaćih kompanija nije logično očekivati da vrijednost udjela bilježi značajniji rast dok vrijednost dionica pada. Onog trenutka kada počne oporavak na domaćim berzama na svoje će doći i ulagači u otvorene fondove.

Kamate padaju, štednja raste

Onim sumnjičavim i sa manjkom strpljenja, tako ostaje oročena štednja kao najsigurnije utočište za njihove viškove novca. Toga su svjesni i bankari pa su tako pale i kamate na oročenu štednju .

Za razliku od prosječnih 3,5 posto godišnje, koliko su namkari nudili u januaru, u avgustu su štedišama nudili u prosjeku tek 2,89 posto kamata na godišnjem nivou.

Ipak i minimalne kamate na oročenu štednju ne obeshrabruju domaće štediše. Iako od početka godine kamate koje bankari plaćaju štedišama padaju, oročena štednja raste. U odnosu na decembar prošle godine, na kraju avgusta ukupan iznos porastao za 280 miliona maraka, što samo potvrđuje da kriza ne pogađa svakoga podjednako, jer za neke krize nije ni bilo.

(zurnal.info)

 

Između štednje u bankama, ulaganja u dionice i otvorene fondove, građani BiH sa viškom novca ubjedljivu prednost daju oročenoj štednji. Na kraju avgusta u domaćim bankama građani su na oročenoj štednji imali impresivnih 3,79 milijardi maraka.