Vlade u BiH su za to vrijeme nijemo posmatrale kako se gasi na hiljade radnih mjesta, investicije zamiru a strani investitori, kojih ionako u BiH nije bilo previše, u širokom luku zaobilaze BiH.

Za dosadašnju vlast u BiH ekonomska kriza bila je poput elementarne nepogode, nešto što je posljedica “više sile”, nepredvidivo i na koju obični smrtnici ne mogu uticati.

Tek kada je bankrot budžeta ugrozio i njihove plate, vlastodršci su posegnuli se za “spasonosnom” mjerom, kreditom od MMF-a za koji se ne zna ni da li će u cjelosti biti iskorišten, za šta, a pogotovu se ne zna ko će, kada i kako vratiti taj novac.

Na papiru jedina svijetla točka je rast izvoza koji je u periodu od januara do novembra povećan za 28,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je istovremeno uvoz porastao za 9,7 posto.

Jeftina nafta i hrana smanjili uvoz

Međutim kada se pogledaju apsolutni iznosi, vidi se da je izvoz porastao za 1,4 milijarde maraka ali je istovremeno uvoz porastao tek nešto manje, 1,09 milijardi maraka, tako da se čist “plus” tako sveo na nekih 300 miliona maraka za 11 mjeseci.

Sporiji rast uvoza na žalost nije rezultat pojačane domaće proizvodnje koja je svojim proizvodima zamijenila uvozne u prodavnicama u BiH.

Manje novca potrošenog na uvoz je rezultat prije svega činjenice da su početkom godine cijene nafte, koja čini značajnu stavku u ukupnom bh. uvozu, bile znatno niže nego u periodu prije početka krize, kao i cijene hrane koju i dalje uvozimo. Smanjenom uvozu doprinijelo je i zamiranje domaćih investicija pa je smanjen i uvoz opreme.

Loša vijest je da je jeftina nafta prošlost i njena cijena raste iz dana u dan a stručnjaci najavljuju i rast cijena hrane na svjetskom tržištu, tako da se u ovoj godini može očekivati dodatan rast vrijednosti uvoza, što je najava ponovnog rasta spoljnotrgovinskog deficita BiH.

Proteklu, 2010. godinu, građani BiH su nekako preživjeli ali su šanse da će im u ovoj godini biti znatno bolje praktično minimalne.

 Fotelje važnije od standarda građana

U proteklih stotinak dana, koliko je prošlo od oktobarskih izbora, od pretendenata na vlast u naredne četiri godine čuli smo sve šta misle o trećem entitetu, budućnosti OHR-a, daytonskim nadležnostima BiH i entiteta, Ustavu BiH.

Jedino što nismo čuli su konkretni prijedlozi, kako, kada, gdje i koliko će novih radnih mjesta biti otvoreno, hoće li i koliko porasti plate zaposlenih izvan administracije, koliko će iznositi najniža penzija, hoće li biti smanjenja broja zaposlenih u javnoj administraciji i koliko, šta će se dešavati sa našim izvozom i proizvodnjom hrane, šta će biti sa cijenama osnovnih životnih namirnica, za godinu, dvije ili četiri.

Fantomske “platforme” nude fraze o povećanju proizvodnje, investicijama bez konkretnih i mjerljivih rezultata, ali se zato zadnji atomi snage ulažu u borbu za svako ministarsko i premijersko mjesto, poziciju u nadzornim odborima javnih preduzeća i ostatak kadrovske križaljke.

Fraze ne otvaraju nova radna mjesta

Čekajući da se problemi nezaposlenosti, prekomjernog uvoza i neodrživih budžetskih troškova riješe sami od sebe neće imati nikakvog efekta. Podjednak rezultat postiže se i praznim frazama kako “treba otvarati nova radna mjesta i pokrenuti investicije, smanjiti javnu potrošnju i povećati izvoz”.

Protekle četiri godine u BiH protekle su u tapkanju u mjestu, ali “globalna kriza”, iz koje se ostatak svijeta brže ili sporije izvlači, za novu vlast više neće moći biti izgovor za dalje ekonomsko tonjenje BiH i pad životnog standarda njenih građana.

Jednostavno, vremena da se negativni trendovi preokrenu je sve manje a promjena na bolje neće se desiti sama od sebe, bez bolnih i nepopularnih reformi. Jedina nepoznanica je hoće li nove vlade biti spremne i sposobne za takve rezove.

(zurnal.info)

" />

BiH: Plate izgubile bitku sa cijenama

Kako pokazuju zvanični podaci Agencije za statistiku BiH, od januara pa do kraja oktobra prošđle broj prijavljenih na spiskovima zavoda za zapošljavanje u BiH povećao se za 13.224 imena, dok je istovremeno izgubljeno 4.712 radnih mjesta.

Tako je na kraju oktobra u BiH zvanično bilo zaposleno 681.332 radnika dok je istovremeno na posao čekalo više od pola miliona građana, njih 517.20 .

Raste samo administracija

Zvanična statistika prikazuje samo djelimičnu sliku, a stvarna situacija je puno lošija. Brojkama o nezaposlenosti nisu obuhvaćeni oni koji su odavno digli ruke od prijavljivanja na zavode za zapošljavanje, kao i hiljade radnika koji su prinuđeni raditi “na crno” a koji su među prvima gubili posao kada su se poslodavci našli na udaru krize.

I dok se broj zaposlenih u proizvodnji, od industrije do građevinarstva smanjivao tokom ove godine, prosjek su “spašavali” zaposleni u javnoj upravi, čiji se broj povećao.

Ni oni koji su zadržali radnja mjesta u prošloj godini nisu osjetili neki napredak jer su prosječne plate u BiH, sa 802 KM ,koliko su iznosile na početku godine, pale na 795 maraka u oktobru dok su istovremeno cijene u prosjeku porasle za 2,2 posto.

Naravno ovih 2,2 posto povećanja je statistički prosjek a u praksi svakodnevni troškovi života, od hrane do režija, porasli su znatno više nego što to pokazuje računica statističara.

Kriza ka elementarna nepogoda

Očekivani izgovor aktuelne vlasti za katastrofalnu 2010. godinu je “globalna kriza”. Kriza jeste pogodila i BiH ali suštinska razlika između BiH i normalnih država je što su vlade u ostatku svijeta tokom protekle dvije godine pokušavale sve što je u njihovoj moći da posljedice krize ublaže i omoguće svojim ekonomijama što brži oporavak, koristeći sva raspoloživa sredstva kako bi zadržali postojeća radna mjesta, pokrenuli proizvodnju i izvoz.

Vlade u BiH su za to vrijeme nijemo posmatrale kako se gasi na hiljade radnih mjesta, investicije zamiru a strani investitori, kojih ionako u BiH nije bilo previše, u širokom luku zaobilaze BiH.

Za dosadašnju vlast u BiH ekonomska kriza bila je poput elementarne nepogode, nešto što je posljedica “više sile”, nepredvidivo i na koju obični smrtnici ne mogu uticati.

Tek kada je bankrot budžeta ugrozio i njihove plate, vlastodršci su posegnuli se za “spasonosnom” mjerom, kreditom od MMF-a za koji se ne zna ni da li će u cjelosti biti iskorišten, za šta, a pogotovu se ne zna ko će, kada i kako vratiti taj novac.

Na papiru jedina svijetla točka je rast izvoza koji je u periodu od januara do novembra povećan za 28,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je istovremeno uvoz porastao za 9,7 posto.

Jeftina nafta i hrana smanjili uvoz

Međutim kada se pogledaju apsolutni iznosi, vidi se da je izvoz porastao za 1,4 milijarde maraka ali je istovremeno uvoz porastao tek nešto manje, 1,09 milijardi maraka, tako da se čist “plus” tako sveo na nekih 300 miliona maraka za 11 mjeseci.

Sporiji rast uvoza na žalost nije rezultat pojačane domaće proizvodnje koja je svojim proizvodima zamijenila uvozne u prodavnicama u BiH.

Manje novca potrošenog na uvoz je rezultat prije svega činjenice da su početkom godine cijene nafte, koja čini značajnu stavku u ukupnom bh. uvozu, bile znatno niže nego u periodu prije početka krize, kao i cijene hrane koju i dalje uvozimo. Smanjenom uvozu doprinijelo je i zamiranje domaćih investicija pa je smanjen i uvoz opreme.

Loša vijest je da je jeftina nafta prošlost i njena cijena raste iz dana u dan a stručnjaci najavljuju i rast cijena hrane na svjetskom tržištu, tako da se u ovoj godini može očekivati dodatan rast vrijednosti uvoza, što je najava ponovnog rasta spoljnotrgovinskog deficita BiH.

Proteklu, 2010. godinu, građani BiH su nekako preživjeli ali su šanse da će im u ovoj godini biti znatno bolje praktično minimalne.

 Fotelje važnije od standarda građana

U proteklih stotinak dana, koliko je prošlo od oktobarskih izbora, od pretendenata na vlast u naredne četiri godine čuli smo sve šta misle o trećem entitetu, budućnosti OHR-a, daytonskim nadležnostima BiH i entiteta, Ustavu BiH.

Jedino što nismo čuli su konkretni prijedlozi, kako, kada, gdje i koliko će novih radnih mjesta biti otvoreno, hoće li i koliko porasti plate zaposlenih izvan administracije, koliko će iznositi najniža penzija, hoće li biti smanjenja broja zaposlenih u javnoj administraciji i koliko, šta će se dešavati sa našim izvozom i proizvodnjom hrane, šta će biti sa cijenama osnovnih životnih namirnica, za godinu, dvije ili četiri.

Fantomske “platforme” nude fraze o povećanju proizvodnje, investicijama bez konkretnih i mjerljivih rezultata, ali se zato zadnji atomi snage ulažu u borbu za svako ministarsko i premijersko mjesto, poziciju u nadzornim odborima javnih preduzeća i ostatak kadrovske križaljke.

Fraze ne otvaraju nova radna mjesta

Čekajući da se problemi nezaposlenosti, prekomjernog uvoza i neodrživih budžetskih troškova riješe sami od sebe neće imati nikakvog efekta. Podjednak rezultat postiže se i praznim frazama kako “treba otvarati nova radna mjesta i pokrenuti investicije, smanjiti javnu potrošnju i povećati izvoz”.

Protekle četiri godine u BiH protekle su u tapkanju u mjestu, ali “globalna kriza”, iz koje se ostatak svijeta brže ili sporije izvlači, za novu vlast više neće moći biti izgovor za dalje ekonomsko tonjenje BiH i pad životnog standarda njenih građana.

Jednostavno, vremena da se negativni trendovi preokrenu je sve manje a promjena na bolje neće se desiti sama od sebe, bez bolnih i nepopularnih reformi. Jedina nepoznanica je hoće li nove vlade biti spremne i sposobne za takve rezove.

(zurnal.info)

Svođenje računa na kraju 2010 godine pakazalo je da je život za obične smrtnike postao još teži, prosječne plata je manja nego na početku godine, manje je i radnih mjesta dok su cijene veće kao i broj nezaposlenih. Loša vijest je da izgledi za ovu godinu nisu puno bolji.