Na žalost, umjesto ozbiljne analize dokument je više spisak lijepih želja bez puno veze sa surovom stvarnošću koja nas okružuje.

Posebno je zanimljivo na osnovu čega su analitičari iz Direkcije za ekonomsko planiranje došli do svojih bajkovitih očekivanja za ovu godinu.

Ključna pretpostavka koju u DEP-u uzimaju kao gotovu činjenicu je da nas u 2011. godini očekuje pojeftinjenje hrane i manje povećanje cijena nafte u odnosu na 2010. godinu

Koliko su predviđanja o jeftinijoj hrani tačna, znaju najbolje građani koje trgovci svakodnevno obraduju novim, većim cijenama, osnovnih životnih namirnica, hljeba, ulja, šećera, koje su u poslednjih mjesec i pol porasle i za tridesetak posto, dok cijene ovih proizvoda na svjetskom tržištu bilježe rekordne vrijednosti i zabrinjavajući trend daljeg rasta.

Slična je situacija i sa naftom čija se cijena takođe nalazi na uzlaznoj putanji, pa je više nego upitno koliko je realna procjena da će ovogodišnja inflacija u BiH iznositi samo 2,4 posto.

Puno važnije pitanje od samo statističke stope inflacije je posljedice koje će na životni standard građana, pogotovu onih najugroženijih, penzionera i nezaposlenih, imati ovo divljanje cijena hrane i nafte.

Šta zna dijete gdje je Kazahstan

Neviđen optimizam Vijeće ministara BiH i njegovi ekonomski stručnjaci pokazuju i kada je riječ o prilivu direktnih stranih investicija, računajući prije svega na ulaganja u energetski sektor.

Izuzimajuću termo elektranu “Stanari” koju na bazi koncesije već gradi kompanija EFT u vlasništvu srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, većina ostalih projekata u ovoj oblasti još uvijek je “na dugom štapu”.

Poebno je zanimljiv slučaj termoelektrane u Zenicu za koju se u dokumentu kaže da će “ KaztransGas“ iz Kazahstana kao strani partner (75% ulaganja) sa Opštinom Zenica (35% ulaganja) trebao uložiti oko 500 miliona KM u roku od 5 godina. Time bi u prosjeku godišnja direktna strana ulaganja, u zavisnosti prema dinamici gradnje) u TE Zenica bila oko 100 mil. KM “.

Da elementarna matematika nije jača strana ni ministrima ni njihovim ekonomskim ekspertima vidi se već na prvi pogled.

Kada se sabere navedenih 75 posto vlasništva stranog partnera i 35 posto vlasništva opštine, zbir je 110 posto, što je zanimljivo matematičko otkriće.

Ako se ovaj nelogičan omjer ulaganja možda može objasniti štamparskom greškom, nije jasno kako su autori dokumenta zaključili da je riječ o kazahstanskom ulaganju.

Kao partner zeničkoj opštini u ovom projektu naizmjenično su se pojavljivale firme “Kaztansgas” i KTG, koje osim imena nemaju nikakve veze sa Kaztransgasom iz Kazahstana, pošto je riječ o firmama iz Švajcarske gdje se kao vlasnik pojavljuje Branko Montenegro (rođen kao Branko Crnogorac) te njegova uža rodbina i prijatelji.

Ako Vijeće ministara i njegovi stručnjaci ne znaju elementarnu stvar, ko stoji iza investicije koja bi trebala donijeti pola milijarde maraka, postavlja se pitanje realnosti i ostatka njihovih ekonomskih procjena.

Veći porezi i doprinosi trebaju privući investitore

Sve ove “sitnice” nisu pokolebale proroke iz Vijeća ministara BiH niti uzdrmale njihovu euforiju kada se radi o prilivu stranih investicija u BiH u ovoj godini.

Finansiranje iz direktnih stranih ulaganja će se povećavati ne samo zbog kupovine preduzeća kroz proces privatizacije, nego i uslijed poboljšanja poslovne klime sve više će se pojavljivati i greenfield ulaganja”, navodi se u dokumentu.

Zahvaljući paranoralnim i vizionarskim sposobnostima nedostupnim običnim smrtnicima, ministri u Vijeću ministara BiH očigledno vide nešto, ali neće da nam kažu, poput jednostavne stvari, u čemu se to ogleda poboljšanje poslovne klime u BiH u ovoj godini.

Novogodišnja “čestitka” koju je Vlada RS uputila domaćim i stranim investitorima u vidu povećanja poreza na dohodak te većim stopama doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje teško da spada u poboljšanje poslovne klime.

Biće više zaposlenih, ali u administraciji

Da se armija nezaposlenih radnika u BiH ne bi previše obradovala najavom povećanja brojka zaposlenih u ovoj godini za 1,2 posto, ovaj scenatij podrazumjeva da ponovo dođe do procvata u građevinarstvu zasnovanog na prilivu neizvjesnih stranih investicija, pokretanju velikih projekata i rastu izvoza domaćih proizvoda.

Ipak, nisu sva očekivana nova radna mjesta potpuno neizvjesna, jer se predviđa da broj zaposlenih u javnim službama u ovoj godini poraste za jedan posto u odnosu na postojeći broj. U ovom slučaju procjene Vijeća ministara treba uzeti ozbiljno, jer kako se do sada pokazalo, strane investicije, privatizacija, rast kredita su nešto što može biti ali i ne mora, dok je povećanje broja zapolenih u administraciji konstanta sa kojom se može sigurno računati svake godine, bez obzira bila kriza ili ne.

(zurnal.info)

" />

PROROCI IZ VIJEĆA MINISTARA: Očekuje nas neviđeni prosperitet

Idiličnu sliku BiH u ovoj godini, koju ima Vijeće ministara BiH, kvare samo procjene drugih ekonomskih analitičara. Tako je prema procjenama analitičara Unicredit Bank, BiH u ovoj godini može očekivati rast od 1,8 posto, dok su analitičari Hypo Alpe Adria Bank malo optimističniji predviđajući rast od 2,5 posto.

Dokument koji je zvanično usvojilo Vijeće ministara BiH, mada se čini da se ministri nisu zamarali čitanjem njegovog sadražaja, pripremljen je u Direkciji za ekonomsko planiranje, koja bi trebala predstavljati domaći “trust mozgova”.

Na žalost, umjesto ozbiljne analize dokument je više spisak lijepih želja bez puno veze sa surovom stvarnošću koja nas okružuje.

Posebno je zanimljivo na osnovu čega su analitičari iz Direkcije za ekonomsko planiranje došli do svojih bajkovitih očekivanja za ovu godinu.

Ključna pretpostavka koju u DEP-u uzimaju kao gotovu činjenicu je da nas u 2011. godini očekuje pojeftinjenje hrane i manje povećanje cijena nafte u odnosu na 2010. godinu

Koliko su predviđanja o jeftinijoj hrani tačna, znaju najbolje građani koje trgovci svakodnevno obraduju novim, većim cijenama, osnovnih životnih namirnica, hljeba, ulja, šećera, koje su u poslednjih mjesec i pol porasle i za tridesetak posto, dok cijene ovih proizvoda na svjetskom tržištu bilježe rekordne vrijednosti i zabrinjavajući trend daljeg rasta.

Slična je situacija i sa naftom čija se cijena takođe nalazi na uzlaznoj putanji, pa je više nego upitno koliko je realna procjena da će ovogodišnja inflacija u BiH iznositi samo 2,4 posto.

Puno važnije pitanje od samo statističke stope inflacije je posljedice koje će na životni standard građana, pogotovu onih najugroženijih, penzionera i nezaposlenih, imati ovo divljanje cijena hrane i nafte.

Šta zna dijete gdje je Kazahstan

Neviđen optimizam Vijeće ministara BiH i njegovi ekonomski stručnjaci pokazuju i kada je riječ o prilivu direktnih stranih investicija, računajući prije svega na ulaganja u energetski sektor.

Izuzimajuću termo elektranu “Stanari” koju na bazi koncesije već gradi kompanija EFT u vlasništvu srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, većina ostalih projekata u ovoj oblasti još uvijek je “na dugom štapu”.

Poebno je zanimljiv slučaj termoelektrane u Zenicu za koju se u dokumentu kaže da će “ KaztransGas“ iz Kazahstana kao strani partner (75% ulaganja) sa Opštinom Zenica (35% ulaganja) trebao uložiti oko 500 miliona KM u roku od 5 godina. Time bi u prosjeku godišnja direktna strana ulaganja, u zavisnosti prema dinamici gradnje) u TE Zenica bila oko 100 mil. KM “.

Da elementarna matematika nije jača strana ni ministrima ni njihovim ekonomskim ekspertima vidi se već na prvi pogled.

Kada se sabere navedenih 75 posto vlasništva stranog partnera i 35 posto vlasništva opštine, zbir je 110 posto, što je zanimljivo matematičko otkriće.

Ako se ovaj nelogičan omjer ulaganja možda može objasniti štamparskom greškom, nije jasno kako su autori dokumenta zaključili da je riječ o kazahstanskom ulaganju.

Kao partner zeničkoj opštini u ovom projektu naizmjenično su se pojavljivale firme “Kaztansgas” i KTG, koje osim imena nemaju nikakve veze sa Kaztransgasom iz Kazahstana, pošto je riječ o firmama iz Švajcarske gdje se kao vlasnik pojavljuje Branko Montenegro (rođen kao Branko Crnogorac) te njegova uža rodbina i prijatelji.

Ako Vijeće ministara i njegovi stručnjaci ne znaju elementarnu stvar, ko stoji iza investicije koja bi trebala donijeti pola milijarde maraka, postavlja se pitanje realnosti i ostatka njihovih ekonomskih procjena.

Veći porezi i doprinosi trebaju privući investitore

Sve ove “sitnice” nisu pokolebale proroke iz Vijeća ministara BiH niti uzdrmale njihovu euforiju kada se radi o prilivu stranih investicija u BiH u ovoj godini.

Finansiranje iz direktnih stranih ulaganja će se povećavati ne samo zbog kupovine preduzeća kroz proces privatizacije, nego i uslijed poboljšanja poslovne klime sve više će se pojavljivati i greenfield ulaganja”, navodi se u dokumentu.

Zahvaljući paranoralnim i vizionarskim sposobnostima nedostupnim običnim smrtnicima, ministri u Vijeću ministara BiH očigledno vide nešto, ali neće da nam kažu, poput jednostavne stvari, u čemu se to ogleda poboljšanje poslovne klime u BiH u ovoj godini.

Novogodišnja “čestitka” koju je Vlada RS uputila domaćim i stranim investitorima u vidu povećanja poreza na dohodak te većim stopama doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje teško da spada u poboljšanje poslovne klime.

Biće više zaposlenih, ali u administraciji

Da se armija nezaposlenih radnika u BiH ne bi previše obradovala najavom povećanja brojka zaposlenih u ovoj godini za 1,2 posto, ovaj scenatij podrazumjeva da ponovo dođe do procvata u građevinarstvu zasnovanog na prilivu neizvjesnih stranih investicija, pokretanju velikih projekata i rastu izvoza domaćih proizvoda.

Ipak, nisu sva očekivana nova radna mjesta potpuno neizvjesna, jer se predviđa da broj zaposlenih u javnim službama u ovoj godini poraste za jedan posto u odnosu na postojeći broj. U ovom slučaju procjene Vijeća ministara treba uzeti ozbiljno, jer kako se do sada pokazalo, strane investicije, privatizacija, rast kredita su nešto što može biti ali i ne mora, dok je povećanje broja zapolenih u administraciji konstanta sa kojom se može sigurno računati svake godine, bez obzira bila kriza ili ne.

(zurnal.info)


Građane BiH u ovoj godini očekuje neviđeni prosperitet, ako je vjerovati Vijeću ministara BiH. Prema dokumentu “Ekonomski i fiskalni program BiH 2011-2013” koji je u januaru usvojilo Vijeće ministara, BiH bi u ovoj godini trebala imati realan rast bruto društvenog proizvoda od 3,2 posto, broj zaposlenih bi se povećao za jedan posto, dok će neto plate porasti za 2,9 posto, uz godišnju inflaciju od 2,4 posto.