ANALIZA Šta nam je obećao SDP (Ekonomija): Otpuštanje radnika u javnom sektoru i smanjenje plata (3)

SDP je na proteklim izborima dobio dugo željenu priliku da utječe na živote Bosanaca i Hercegovaca. Magazin Žurnal je napravio veliko istraživanje pet politika na kojima je ova stranka dobila preko 300.000 glasova. U prvom od pet dijelova priče analizirali smo ekonomsku politiku SDP-a. Ova stranka želi smanjiti PDV, poreze na platu, izgraditi 80 kilometara autoputa za četiri godine, iskorijeniti korupciju u javnim nabavkama... Ekonomski stručnjaci analiziraju šta sve to znači za živote ljudi i je li obećanja moguće ispuniti

 

NAUKA: 150 miliona za istraživanja


Ulaganja u naučna istraživanja u Evropskoj Uniji već su premašila dva posto bruto društvenog proizvoda. U BiH je taj procenat zakucan na 0,05 posto BDP-a. U Federaciji je to tek nešto više od sedam miliona maraka od 15 milijardi BDP-a u prošloj godini. Već u prvog godini mandata SDP želi ovu cifru povećati na 23 miliona a do narednih izbora ta bi cifra godišnje trebala iznositi oko 150 miliona maraka.
- Radimo na novoj strategiji tehnološkog razvoja Federacije. Oko 150 miliona sredstava treba za te namjene. Ta sredstva ne osigurava vlada nego privreda i vlada - odnos je pola pola. Javna potrošnja koja ide na plaće mora se smanjivati a ona koja ide na investicije i razvoj treba da se poveća – objašnjava Anto Domazet, ekonomski stručnjak.

Teško da bi se u BiH našao neko ko ne bi podržao ovaj plan. Ekonomistica Svetlana Cenić, međutim, smatra da će biti teže nego što SDP predviđa pronaći novac.
- Ja se slažem da se tim apsolutno. Treba ići ali neka neko da rešenje kako to sprovesti. Fina je namera ali je pitanje kako. EU standard je već povećan, veći je od dva posto jer je to jedini način da se izađe iz krize.

 

MONETARNA POLITIKA: Igranje kursom za povećanje izvoza

currency-exchange-480

Konvertibilna marka je trenutno vezana za euro i mnogi stručnjaci bi se složili da je stabilnost naše valute jedna od najbolje urađenih stvari u posljednjih 15 godina. Čvrst kurs domaće valute često je bio jedini koji je čuvao domaću ekonomiju od potpunog raspada. SDP smatra da tako treba i nastaviti ali uz male promjene. Određenim smanjenjem vrijednosti naše valute proizvodi koje izvozimo postali bi jeftiniji pa time i traženiji. Ali, kako i sami pišu u svom planu, pitanje je da li bi taj profit pokrio razliku moguće inflacije, poznate po svojoj nepredvidivosti i razornosti.

Ovo opredjeljenje i u našim redovima ima kritičare. Ni oni nisu u krivu. Ubijeđeni smo, međutim, da ovakva organizacija države i temeljna uloga Centralne banke jednostavno ovo rješenje čine jedino mogućim. S ekonomskog stajališta argumenti su još snažniji. Jasno je da se politikom kursa naše valute može uticati, u određenoj mjeri i pod određenim uslovima, na smanjenje trgovinskog deficita, kao jednog od najkrupnijih problema naše ekonomije, piše u SDP-ovom planu.

Sa svim prednostima koje bi mogla nositi, ova SDP-ova mjera mogla bi biti i najrizičnija.
- Tačno je to, treba stimulisati izvoz. Ako kurs pliva malo, pa se obori kurs pa naše robe izgledaju povoljno. Ali otpustiti kurs sa ovakvom strukturom? Ne treba ići na budalaštine, ovde se ne mogu dogovoriti ni o jednoj jedinoj politici. Igranje monetarnom politikom ne bi trebalo da se dešava. Treba videti koje su to naše komparativne prednosti i onda videti smemo li dirati u monetarnu politiku – objašnjava Cenić.

 

ADMINISTRACIJA I POTROŠNJA: Otkazi i smanjenje plata

DSC_0226_copy

Ne treba biti nikakav stručnjak da bi se zaključilo da imamo preveliku administraciju za tako malu i siromašnu zemlju. Plate uposlenika u javnom sektoru odavno su premašile bosanskohercegovački prosjek a u posljednjih nekoliko godina i svaki osjećaj za stvarnost u kojoj žive poreski obveznici.

Domazet je u ime svoje stranke obećao ono što domaći političari godinama izbjegavaju reći: morat ćemo otpuštati radniku u javnom sektoru i smanjiti im plate!
- Ne može se reći da je administracija parazitski dio društva. Ona obavlja vrlo važne poslove ali valja osigurati efikasnost u tome – kaže Domazet i dodaje da ušteđeni novac treba otići u investicije.

BiH i dalje ima jednu od najnižih stopa ulaganja u odnosu na ostale zemlje u razvoju. Sa svojih 20 posto udjela BDP-a u investicijama, to je više nego duplo manje od Vijetnama, naprimjer.

Zbog toga Domazet smatra da je potrebno reorganizovati razvojne banke i dati im više novca.
- Važno je povećati njen potencijal. Ona mora da se fokusira na prioritetne oblasti razvoja: proizvodnju, turizam i poljoprivredu. Sektor malih i srednjih preduzeća mora imati bolji pristup kapitalu. Želim posebno da istaknem, treba stimulirati ulaganja u tehnologiju i opremu. Ulaganja u nekretnine ne nose brze rezultate, oni ovoj zemlji nisu prioritet. Tehnologija i oprema daje nove proizvode za izvoz.

On navodi primjer zakona o prezu na dobit koji investicije veće od 20 miliona oslobađa poreza na dobit od deset posto.
- To znači poticanje investicija u zgrade, poslovne banke, a jedan mali poduzetnik koji ulaže 500 hiljada u tehnologiju ne može očekivati nikakvu podršku tih stimulativnih mjera – smatra Domazet.

Cenić smatra da SDP ipak nije bio jasan u svojoj strategiji i da je trebao preciznije reći kako smanjiti javnu potrošnju.
- Ako mislimo smanjivati administraciju prvo moramo smanjiti plate a onda i broj zaposlenih. Investicije su smanjene, socijala je smanjena, izdvajanje za mlade... Samo administracija i njihove plate nisu – kaže Cenić.

 

STRATEGIJA: Hitno donijeti strategiju ekonomskog razvoja BiH i industrijske politike

214353_3574

SDP želi donijeti strategiju na državnom nivou prije nego što počne raditi bilo šta konkretno. Ova bi se strategija odnosila i na entitete i na ključni način bi trebala odrediti kako izvući zemlju iz duboke recesije. Domazet kaže da se kriza produbila pa je potrebno prilagoditi novu strategiju težim ekonomskim stanjem u državi.
- Ta bi strategija trebala biti osnov za kreiranje ekonomskih politika na državnom nivou. Međutim, i po samom Ustavu veliki dio nadležnosti je na entitetima. Važno je da se na državnom nivou rješava monetarna politika, da se rješavaju komunikacije, pitanje vanjske trgovine, deviznog režima – objašnjava Domazet i dodaje da prije svega treba napraviti analizu stanja: Htio bih da istaknem da je za novu vlast ključno pitanje da se da dijagnoza stanja. Ona nikada nije data, čak ni onda kada je počela recesija. Sjećate se da je Vijeće ministara reklo da kod nas nema recesije.

Samo od 2008. godine BiH je izgubila oko 70.000 radnih mjesta. Domazet smatra da problem nije bila samo javna potrošnja.
- Problemi su duboke strukturalne prirode, niske konkurentnosti, nerazvijenog realnog sektora koji stvara prije svega proizvodnju. Zato smo imali visoke deficite u razmjeni, deficit tekućeg računa, potrošnja se temeljila na kreditima. To su duboki strukturalni problemi i BiH ima tu specifičnost da ona ne može očekivati izlazak iz krize dok se ne poveća zaposlenost i investicije – kaže Domazet i dodaje da su investicije u 2009. godini dramatične pale za oko 30 posto pa bi bilo “pretenciozno govoriti o jednom kompletnom rješenju jer je propušteno vrijeme u protekle dvije godine”.

Ono što je izvjesno, objašnjava Domazet, jeste da ne možemo očekivati nova zaduživanja jer je pristup kapitalu smanjen a rizici investiranja u našoj državi postali su previsoki.
- Nikada političke odluke nisu vrijedile toliko kao danas. Dobre odluke mogle bi da rezultiraju dobrim ekonomskim efektima. To bi mogao biti pokušaj da se učini nešto na obnovi jedinstvenog ekonomskog prostora.

Iskustva Svetlane Cenić govore da strategije ne rješavaju životne probleme ljudi te smatra da SDP tome ne treba pridavati preveliki značaj.
- Protiv sam priče da će nam stategije rešiti sve. Imali smo milion strategija. To se pretvori u studiju koja nikome ništa ne služi. Ako hoćemo da budemo zaista efikasni to možemo napisati na dve stranice: šta to mi hoćemo od BiH i u kojim pravcima da se razvija a onda dalje to razvijati. Sve strategije koje se pretvore u radne grupe znamo i sami do čega su vodile – smatra Cenić koja na ovu stavku ekonomskog plana SDP-a ima zamjerku što govori o nečemu za šta država nije nadležna: Sve te politike su na nivou entiteta. Šta su time mislili? Nije mi jasno? Kako uraditi industrijske politike kada su one na entitetskom nivou? To ministarstvo na državnom nivou je za koordinaciju ali što se tiče industrijskih poltika one su na entitetskom nivou.

(zurnal.info)