POTROŠILI SMO 14 MILIONA ZA VJERSKE INSTITUCIJE: Bogomolja po glavi stanovnika

Samo u prošloj godini poklonili smo najmanje 14 miliona maraka vjerskim institucijama. Ako se ovako nastavi uskoro ćemo imati jednu bogomolju po glavi stanovnika

Ako je suditi po novcu koji se svake godine izdvaja za izgradnju vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini, uskoro bi svaki Bosanac i Hercegovac mogao imati bogomolju samo za sebe. Zvučalo bogohulno ili ne, većini građana vjerovatno ne bi bilo pravo da znaju koliko svake godine u vidu grantova vjerskim zajednicama stiže od raznih nivoa vlasti. Opštine, kantoni, gradovi, Federacija i Republika Srpska, Vijeće ministara, na stotine ministarstava, Distrikt Brčko... daju svi, a o mjesnim zajednicama nismo smjeli ni razmišljati. Kako u Bosni i Hercegovini ne postoji tijelo ili komisija koja bi donosila procjene na državnom nivou, tačnih podataka i nema.

Opštine: od 50 do 300.000 KM

Zbog toga Žurnal donosi pregled samo najkrupnijih budžetskih izdvajanja. Govoreći samo o javnom novcu, stiže se do brojke od najmanje 14 miliona KM. I to ne računajući pojedinačne, manje grantove.

Krenimo redom. U Bosni i Hercegovini postoje 62 opštine. Ne računajući sarajevske i “istočnosarajevske” koje dijele mnogo više, ostale svake godine u prosjeku izdvajaju 50-80 hiljada KM na stavku – Grant vjerskim zajednicama, što je skoro tri miliona KM godišnje.

U 2010. godini Opština Istočna Ilidža izdvojila je 150.000, Istočno Novo Sarajevo 150.000, Općina Centar 200.000, Novi Grad 200.000, Stari Grad 67.000, a Novo Sarajevo 120.000. Zanimljivo je da je Opština Ilidža, na čijem se području nalazi deset džamija, izdvojila 100.000 KM za izgradnju džamije ove godine, a 250.000 KM pomoći vjerskim zajednicama. Dakle, više od milion I 200 hiljada KM! Samo za pet sarajevskih I dvije istočnosarajevske opštine!

Kantoni i entiteti: milionska izdvajanja

Sve vlade u Federaciji također izdvajaju sredstva iz budžeta. U prosjeku 100 do 150 hiljada KM, s tim što je Vlada USK u zadnje tri godine za finansiranje vjerskih zajednica izdvojila skoro milion konvertibilnih maraka!

Vlada Kantona Sarajevo u 2010. dala je grant vjerskim zajednicama u iznosu od 350.000 KM. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i izgradnju vjerskih objekata izdvojilo je 600.000 KM prošle godine.

Vlada Tuzlanskog kantona osim 100.000 granta dala je i 150.000 za sanaciju i rekonstrukciju vjerskih objekata. Zbirka cifra kantonalnih nivoa prelazi dva miliona KM!

Treba napomenuti da osim Kantona novac izdvaja i Grad Sarajevo. U prošloj godini 150.000. Grad Banja Luka za pomoć vjerskim zajednicama u 2010. izdvojio je milion I 300.000 KM.

Darežljivost pri budžetskom gazdovanju odlično se ogleda i u primjeru Distrikta Brčko. Samo u 2010. godini iz budžeta Distrikta izdvojeno je milion i 560.000 KM.

Iako u 2010. nije, Vijeće Ministara je ranijih godina redovno izdvajalo na stotine hiljada KM grantova vjerskim zajednicama.

Vlada Republike Srpske ove godine je budžetom za Republički seketarijat za vjere izdvojila milion i 618.000, od čega milion i 300.000 KM pomoći vjerskim zajednicama.

Zanimljivo je kako je rad upravo ovog tijela već nekolliko puta bio negativno ocijenjen u revizorskom izvještaju. Tako je Republički sekretarijat za vjere u 2008. prekoračio dodijeljena sredstva i umjesto planiranih 4,6 miliona KM za pomoć vjerskim zajednicama izdvojio više od 7 miliona KM. U revizorskom izvještaju iz iste godine navedeno je kako su i ministarstva u čijoj nadležnosti nije pomaganje vjerskim zajednicama izdvojilo gotovo milion KM grantova za te namjene. U 2009. godini Republički sekretarijat za vjere potrošio je skoro šest miliona KM za pomoć vjerskim zajednicama, što je za 1,5 miliona KM više od planiranog.

Izbjeglice donirale dva i po miliona

Ako se uzme u obzir da je izdvajanje Vijeća ministara, Vlade RS-a i nekih ministarstava bilo manje u 2010. nego u godinama prije, sa sigurnošću se može utvrditi da se iz javnog novca i budžeta koji se pune i doprinosima građana godišnje vjerskim institucijama daruje najmanje 15 miliona konvertibilnih maraka. Riječ je, dakle, samo o javnom budžetskom novcu, a ne donacijama iz zemlje i inostranstva ili bilo kojim drugim vrstama prihoda koje vjerske zajednice u BiH ostvaruju.

Također treba napomenuti da je, o čemu je Žurnal već pisao, Komisija za izbjegla i raseljena lica u 2010. godini izdvojila dva i po miliona KM povratničkog novca za obnavljanje vjerskih objekata.

 


Ko bi platio odštetu Islamskoj zajednici?


Poznato je da trenuto nema konačne odluke u predmetu Islamske zajednice BiH protiv Grada Banje Luke. Još 2009, Osnovni sud u Banja Luci naložio je RS-u i gradu Banja Luka da plati 64 miliona KM za nadoknadu štete Islamskoj zajednici BiH za rušenje 16 džamija za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U martu 2009. godine, glavni tužilac RS-a podnio je žalbu na presudu suda prve instance, I tada je Okružni sud u Banjoj Luci preinačio presudu banjalučkog Osnovnog suda. Presuda je preinačena uz obrazloženje da je prvostepena odluka u korist IZ nepravilna u dijelu koji se odnosi na osnovanost prigovora zastarjelosti potraživanja. U novoj presudi se navodi da je sad Islamska zajednica obavezna da tuženima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 48.375 KM.

Nakon toga je Islamska zajednica BiH pokrenula dva postupka. Tražili su reviziju pred Vrhovnim sudom RS i pokrenuli su apelaciju pred Ustavnim sudom BiH. Ustavni sud BiH je donio zaključak da se obustavi postupak koji je Islamska zajednica pokrenula protiv RS sve dok se ne riješi postupak o apelaciji pred Vrhovnim sudom RS.

Ukoliko Grad Banja Luka ipak bude morao platiti odštetu Islamskoj zajednici BiH postavlja se pitanje da li će i taj vrtoglavi iznos biti osiguran od javnog, budžetskog, novca građana BiH?


(zurnal.info)