Analiza

Dok se svijet borio, premijer Mujezinović je lagao

nermina šunj

Kada su ozbiljne vlasti u ozbiljnim zemljama 2008. godine zasukale rukave i krenuli u bitku s prvim naletima svjetske ekonomske krize, i Bosna i Hercegovina, odnosno i Vlada Federacije te Sindikati, Udruženje poslodavaca i Ekonomsko-socijalno vijeće, osmislili su plan šta bi trebali raditi. No, već nakon izvjesnog vremena pokazalo se da „papir trpi“ a u BiH najčešće lažna obećanja potpisnika dokumenta. Jer, godinu i četiri mjeseca nakon plana „antirecesijskih“ mjera za Federaciju, nije urađeno ništa. A evidencije nezaposlenih sve su duže, duži su i spiskovi firmi čiji su vlasnici morali staviti ključ u bravu a sve više ljudi "dnevnu dozu" hljeba čeka pred vratima javnih kuhinja.

VLADAJUĆE STRANKE OPSTRUIRALE REFORME

Program mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize i poboljšanje poslovnog ambijenta, potpisan je u decembru 2008. godine i sadržava ukupno 48 zadataka na koje su se obvezali federalna Vlada, Sindikat, Ekonomsko-socijalno vijeće za teritorij Federacije i Udruženje poslodavaca FBiH. Konačni učinak nakon provođenja mjera je, u najkraćem, trebao biti rast proizvodnje, osiguranje novih investicija, jačanje robnih rezervi, racionalizacija javne uprave. Rječju, bolji životni standard za sve nas. Međutim, jedino što je urađeno je smanjenje doprinosa za zdravstvo za jedan posto, smanjenje turističkih taksi te izmjene Zakona o šumama čime su poslodavci rasterećeni "manjih" nameta!

Edhem Biber, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) za teritorij Federacije kaže kako nije bilo političke volje da se uradi više.

- Nažalost, tokom realizacije Programa nailazili smo na opstrukcije političkih stranaka koje su tada činile vlast u Federaciji, SDA, Stranke za BiH i HDZ-a Bosne i Hercegovine i HDZ-a 1990. Politika nije podržala reforme koje smo pokrenuli.

Stoga, u ESV-u nemaju nimalo optimistične prognoze za privredu BiH, odnosno privredu Federacije. Zbog, ionako oslabljene privrede, a nakon posljedica recesije, ova će godina za građane Federacije biti jednako teška kao prošla, a moguće i teža, kaže Biber.

- Vidjet ćemo tek, kako ćemo se nositi s ekonomskom situcijom naredne godine kada i prve rate kredita od MMF-a pristignu na naplatu.

Do tada će ko zna koliko još firmi prestati s radom, a samim tim biti ugašeno još stotine radnih mjesta. Stalno opada i kupovna moć građana...i taj je lančani proces sunovrata domaće privrede trebao biti prekinut novim investicijama.

Planom "antirecesionih" mjera bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala Razvojne banke FBiH iz budžeta ili drugih izvora, za 100 miliona maraka. Obećana je i milijarda maraka, koja bi se, također, kroz Razvojnu banku plasirala za nove kreditne linije u privredi uz kamatnu stopu ne višu od 6 posto. Jedan od naših sagovornika tvrdi kako je milijarda trebala da stigne iz dvije "prijateljske zemlje", koje su se, međutim, zbog nesigurnog poslovnog okruženja u našoj zemlji, ubrzo povukle iz priče. U to vrijeme se, međutim, spekuliralo i kako je milijarda zapravo optimistično obećavana iz krugova koji su zagovarali prodaju BH Telecoma.

Bilo kako bilo, investicije su izostale a i Vladine garancije Razvojnoj banci koja naravno kredite ne želi plasirati u nesigurne firme, firme na granici likvidnosti. A kako koji od poduzetnika, pretežno manjih i srednjih, prestaje s radom, i spisak nezaposlenih u Zavodu za zapošljavanje Federacije BiH sve je duži.

LAŽI PREMIJERA MUJEZINOVIĆA

Prema mjerenjima Zavoda za zapošljavanje FBiH u januaru ove godine, radi se već o 367.180 nezaposlenih osoba. ( U cijeloj BiH je taj broj već premašio pola miliona). Uprkos svemu, u federalnom Zavodu, kaže portparol Haris Čuljević, u prošloj godini nisu imali niti jedan projekat koji bi pratio Program mjera za ublažavanje posljedica recesije, niti je za njihove projekte bilo posebnih novčanih stimulacija iz federalnog budžeta ili drugih izvora. Petnaest miliona s kojima ove godine raspolažu, njihova su redovna sredstva koja ubiru iz doprinosa za nezaposlene i s tim novcem, planiraju u 2011. godini zaposliti oko 4.000 ljudi.

Riječ je, međutim, o projektima zapošljavanja koji traju najduže godinu dana. S druge strane svakim danom u Zavodu imaju i novoprijavljene na evidenciji nezaposlenih.

- Privreda grca u problemima. Jer, ništa, ama baš ništa od planiranog nije urađeno, kaže Nihad Imamović predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH. Da se na vrijeme počelo realizirati bilo šta iz Programa, izbjegla bi se ova situacija...

Ovaj bosanskohercegovački privrednik podsjeća i na to da Program zapravo nikada nije bio prihvaćen u Parlamentu Federacije BiH. Dakle, i oko samog sadržaja dokumenta bilo je spora između izvršne i zakonodavne vlasti. No, bez obzira na tadašnji stav federalnih parlamentaraca, kaže Imamović, Vlada je bila obavezna za provođenje mjera koje su i inače u njenoj nadležnosti. A pomenimo samo mjere iz Programa koje se u ovo vrijeme čine nužnim: jačanje robnih rezervi te pojačana kontrola cijena životnih namirnica i energenata...

Međutim, Vladin "trud" da kontrolira cijene hljeba, iskazan na sjednicama 7. i 9. marta, više sliči sceni iz Nadrealista nego ozbiljnom radu ministara.

Vlada (tek) na sjednici 7. marta zadužuje ministre poljoprivrede i trgovine te Upravu za inspekcijske poslove da joj za narednu sjednicu pripreme plan izračunavanja cijene hljeba. Potom, 9. marta "na tragu zaključaka sa prethodne sjednice", Vlada iste ministre i Upravu za inspekcijske poslove zadužuje da organizuju sastanak sa predstavnicima mlinsko-pekarske industrije kako bi zajednički iznašli formulu za izračunavanje cijene hljeba?!

I tako će računanje vjerovatno nastaviti neki novi ministri a premijer Mujezinović, kratko nam je usmeno preneseno iz njegovog kabineta, nije želio razgovarati o Programu mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize. Vrlo moguć razlog za njegov stav je i naše pitanje zašto je u martu 2010. godine, građanima Federacije javno poručio da zbog recesije ne treba da brinu jer su skoro sve "antirecesijske" mjere provedene?!

Sjetimo se, Mujezinović je tada poručio: Veći broj mjera iz Operativnog plana za implementaciju Socijalnog sporazuma 2009-2010. godina i Programa mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize je u potpunosti reliziran, jedan dio je u završnoj fazi realizacije, a manji dio mjera, koji se tiču poslovanja banaka i ustavnih promjena nije u nadležnosti Vlade Federacije.

Na Mujezinovićevu izjavu je tada reagirao jedino Ismet Bajramović, predsjednik Saveza Sindikata BiH i upozorio na neistinitost premijerovih tvrdnji. A Sindikat je, također, Vladin partner u provođenju mjera iz Programa.

Danas već nema potrebe da bilo ko dokazuje neistinitost Mujezinovićevih izjava jer ga već odavno dovoljno demantiraju spiskovi Zavoda za zapošljavanje, spiskovi firmi koje se gase te "divlje" cijene osnovnih životnih namirnica koje jedva da može podnijeti i kućni budžet zaposlenih osoba.

PRODAVANJE ILUZIJA

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže kako je još 2008. godine sumnjao u ozbiljne namjere federalnih vlasti da se Program mjera za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize zaista realizira. Takav je utisak imao već nakon prvog čitanja ovog, kao i sličnih programa usvojenih na nivou Bosne i Hercegovine (Vijeća ministara BiH) i Republike Srpske.

- To uopšte nije konkretan i adekvatan program mjera, već tek neodređen spisak želja i namjera, očito sačinjen bez stvarne namjere i sposobnosti da se bio šta konkretno učini. To pokazuje i njihov (pretjerani) broj i njihov sadržaj. Ipak, čak i ovakav nerealan dokument, da je realiziran njegov sadržaj, mogao je dati određene pozitivne efekte (nikako ne i dovoljne za prevladavanje krize). Nažalost, potvrdilo se da mu je primarna funkcija bila stvaranje iluzije antirecesijskog djelovanja nadležnih vlasti, jer je jedina stvarna i konkretna poduzeta mjera (nakon katastrofalne odluke o privremenom zaduživanju Federacije BiH kod komercijalnih banaka) bilo zaključivanje stand-by aranžmana s MMF-om, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

(zurnal.info)