Promocija

Brkata veličanstva iz Drine, upaljači i kačketi

Što se tiče jedinstvenih kulinarskih specijaliteta, posebno se izdvaja Njegovo brkato veličanstvo, neprikosnoveni vladar Drine – som. Bilo da je pečen, pržen ili kuvan jedinstven okus i kvalitet njegovog mesa ostaće u Vašem sjećanju —ne ispravljajući pravopisne greške prenosimo tek dio gastroturističke ponude sa stranica Turističkog udruženja Republike Srpske. U daljnjem tekstu navodi se da uz njegovo brkato veličanstvo najbolje pašu limun i peršun.

Činjenica da većina modernih, mladih turista, prije dolaska u neku zemlju informacije najprije traži na internetu, očito nije bila dovoljna da se djelatnici krovnih turističkih organizacija u BiH malo kvalitetnije pozabave takvom vrstom promocije. Kao ilustracija može poslužiti web stranica Turističke zajednice Federacije BiH. Zamislite se na trenutak u ulozi stranog turiste koji želi doći u BiH.

Krenimo od dolaska. Da li ćete se odlučiti za avion?

«Avio kompanije ne organizuju prijevoz do grada. Odnedavno je uvedena redovna autobusna linija Aerodrom-Bezistan, a tu je i dežurni taxi. Veći hoteli, pa čak i nekoliko manjih, organizuju prijevoz na i sa aerodroma, ali po različitim cijenama. S druge strane, ako uzmete taksi to će vas koštati koliko pokaže taksimetar ili ako unaprijed dogovorite fiksnu cijenu od 20 KM. Tokom zimskih mjeseci, rani jutarnji letovi mogu biti otkazani ili kasniti s obzirom da je cijelo područje prekriveno gustim slojem magle koja se zna zadržati do kasnih jutarnjih sati a katkad i duže. Ali obično, ovaj aerodrom je sasvim prijatan za sve odlaske i dolaske.» Možda bolje ne. Automobilom?

«Ceste u Bosni i Hercegovine su pune krivina pošto su pravljene u planinskim usjecima. Iako kroz Bosnu i Hercegovinu nećete moći voziti prosječnom brzinom kao u nekim dijelovima Evrope, vožnja ovom zemljom je prijatna koliko to vožnja može biti... Uvijek je potrebno imati sa sobom mapu. Putokazi su tačni i veoma česti, ali se zna desiti da na pojedinim dionicama jednostavno išceznu. Putokazi u Republici Srpskoj su na ćirilici. Veoma je lako pronaći rezervne dijelove za automobile, njemačke proizvodnje, dok za ostale to može predstavljati problem.»

Kad već odlučite kako ćete se prebaciti, poželite vidjeti da li je vaš napor vrijedio truda. U to kao da nisu sigurni ni sami turistički djelatnici:

Premda se ne može očekivati previše od jedne ovako male zemlje, Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao jedna od najnovijih i najuzbudljivijih turističkih destinacija u jugoistočnoj Evropi. Ili:

Bosna i Hercegovina je dugačko ime za zemlju koja se prostire samo na 50000 km2 — poručuje inspirisani autor.

Dalje će nam sa stranica poručiti da su dani olimpijade «već prošlost» ali su staze još uvijek tu.

U rubrici posjetite gradove navodi se samo Sarajevo. To što turisti u BiH ostaju tek nekoliko dana, na što se turistički radnici često žale, uopšte ne čudi, s obzirom da im tako nešto i sami sugerišemo:

«Ukoliko tražite novi brzi odmor preko vikenda, nemojte dugo da oklijevate – ovo je pravo odredište”, kaže se o Sarajevu.

S obzirom da u BiH ne postoji državna turistička organizacija, upitali smo entitetske kako se u BiH privlače turisti.

 Promocija turizma u Federaciji BiH

 “Zašto otići sad? Kad sve opet proradi, to više neće biti avantura”, preporučuje novinar Bob Payne posjetu Bosni i Hercegovini, u aprilskom izdanju poznatog američkog turističkog magazina Conde Nast Traveler. Putnici se namjernici, sve su prilike, ne moraju brinuti da će propustiti nezaboravnu “avanturu” ako pod hitno ne rezervišu karte za dolazak u našu zemlju – haotično stanje u ovdašnjem turizmu lako bi moglo dočekati i njihove unuke.

Dodajmo tome mišljenje Dževada Šabića, savjetnika za makroekonomski sustav u Vanjskotrgovinskoj komori BiH koje su, takođe u aprilu, prenijeli ovdašnji mediji, da će “loša predodžba o BiH u svijetu preduzetništva i biznisa, kao zemlji bezvlašća i time pravne i poslovne nesigurnosti, imati za posljedicu službeno odvraćanje od turističkih i ostalih poslovnih putovanja u BiH od strane nadležnih ministarstava vanjskih poslova brojnih zemalja” i postaće jasno kako se turisti, koji zalutaju na ove prostore, s pravom mnogu smatrati “avanturistima”. Takvih je, u protekloj godini, prema službenim podacima bilo 656.333 a “ostvarili su”, kako se to kaže, 1.416.691 noćenje. O tome koliko su novca pritom ostavili ne postoje egzaktni podaci.

Naš sugovornik, visokopozicionirani turistički djelatnik, kaže da se iznos kreće od oko 600 miliona maraka prema podacima Agencije za statistiku BiH, do oko milijardu i dvjesto miliona KM prema podacima Centralne banke.

- Iznos Agencije za statistiku je duplo niži, ali ako uzmemo da imamo oko 17.000 pravnih i fizičkih lica koja prodaju turističke robe i usluge u BiH, pomnožimo to sa prosječno 250 KM dnevnog pazara i 356 dana u godini, dodamo tome takozvanu “sivu zonu”, rad na crno i tome slično, doći ćemo do iznosa od oko milijardu i dvjesto miliona, što je oko 2,6 posto GDP-a – kaže naš sugovornik.

Brojni turistički djelatnici na svim nivoima uglas se, svi pod uvjetom anonimnosti, slažu da je situacija u turizmu haotična te da “u našoj zemlji ne postoji institucija koja prati prihode ostvarene od turizma na bazi relevantnih podataka”.

Zbog čega (možda je pravilnije: uprkos čemu) bi se turista odlučio posjetiti našu zemlju?

Na molbu da izdvoje najznačajnije projekte u proteklih pet godina, njihove efekte i iznos utrošenog novca, iz Turističke zajednice FBiH proslijedili su nam informaciju da je ova organizacija, u navedenom periodu, štampala preko 100 različitih višejezičnih prospekata (uključujući reprinte starih izdanja), da su sudjelovali na svim domaćim i 22 najznačajnija turistička sajma u svijetu, organizovali manifestacije otvaranja zimske i ljetnje turističke sezone, podržali brojne turističke i sportske manifestacije u funkciji promocije i prezentacije turističke ponude FBiH, organizovali posjete stranih tour-operatera i novinara, da izdaju časopis “Turist”, da su uradili 10 višejezičnih promotivnih filmova i učestvovali u izradi filma Enjoy Life Bosnia and Herzegovina...

O tom smo filmu te njegovim konkretnim pozitivnim efektima pitanja uputili u Agenciju za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA). U odgovoru koji nam je stigao navodi se kako su “prema određenim pokazateljima, rezultati ovih promotivnih napora doprinijeli povećanju kako stranih ulaganja u BiH, tako i broja dolazaka turista i broja noćenja”. Spotovi se, međutim, više ne objavljuju na inostranim TV-stanicama niti u printanim medijima “zbog izuzetno visokih troškova”. Filmovi Enjoy Life (2006.) i Enjoy Business (2008.) realizovani su te na CNN-u svojevremeno emitovani zahvaljujući najviše finansijskoj potpori Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Trenutno u FIPA-i ne pripremaju nove promotivne spotove, zbog nedostatka novca, ali izrađuju “različite promotivne brošure i materijale, u printanoj formi ili na elektronskim nosačima podataka, koji se na različite načine distribuiraju potencijalnim stranim investitorima”. Kažu da je, tokom prethodne godine, “fokus stavljen na promoviranje i izradu promotivnih materijala o energetskom, poljoprivrednom, turističkom sektoru i industriji auto-dijelova”.

Zorana Bibanovića, predsjednika Udruženja turističkih agencija u BiH, zamolili smo za komentar situacije u turizmu u našoj zemlji te priprema za ljetnu turističku sezonu:

-Niko nas nije pozvao, okupio, nema nikakve politike ili plana, ministri dolaze i prolaze... Priprema se svak za sebe, što se kaže “svako za se travu pase”. Ne očekujem da ću, u svom životnom vijeku, dočekati ikakvu promjenu nabolje – pesimističan je naš sagovornik.

 

Republika Srpska: sajmovi, bilteni, kačketi, upaljači...

Promocija turizma u Republici Srpskoj temelji se uglavnom na putovanjima po različitim sajmovima i štampanju promotivnih materijala. Tako su, primjera radi, 2007. godine djelatnici Turističke organizacije Republike Srpske promovisali entitet na sajmovima u Budvi, Utrehtu, Pragu, Berlinu, Ljubljani, Mostaru, Beogradu, Londonu... ali odgovor na pitanje o tome koliko koštaju ove ekskurzije iz Udruženja nismo dobili. Ne treba biti nepošten — u TORS-u ipak pružaju priliku i drugima da proputuju. Tako su iste godine za novinare, a sve u cilju promocije turizma, organizovana čak četiri studijska putovanja, i to u Šipovo, Ribnik, Kozarsku Dubicu, Knešpolje, Šekoviće, Zvornik, Srebrenicu, Žepu, Višegrad i Rogaticu.

Drugi vid promocije je štampanje promotivnih brošura. Neke od njih su Turistički mozaik Republike Srpske, Ljeto u Srpskoj, Karta pravoslavnih manastira BiH, Spakuj se i kreni, Eko-etno Republika Srpska, Hit the road...

Ako pak radoznalim turistima nisu dovoljne brošure TORS ima i adut u rukavu:

-Pored štampanog, za potrebe promocije se ukuljučuju i ostali promotivni materijali: rokovnici, upaljači, olovke, majice, kačketi, kišobrani i sl. - kaže Tihomir Ljubojević.

 Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku tokom 2010. RS je posjetilo 236.286 turista, koji su ostvarili 577.802 noćenja:

-Iako pokazatelji posjećenosti bilježe povećanje, još uvijek smatramo da imamo prostora za veće posjete našim turističkim destinacijama. Kao što se odrazilo na svjetski turizam uopšte, period svjetske krize je uticao na blagu stgnaciju turističkih kretanja, što se osjetilo i u RS-u. Međutim, u narednom periodu očekujemo normalizaciju događaja u turističkim kretanjima, čemu će doprinijieti mnogobrojne promotivne aktivnosti koje smo imali u prvom kvartalu 2011. – kaže Tihomir Ljubojević.

I sam Ljubojević svjestan je da promocija nije zadovoljavajuća:

- Svakako da bi turistička promocija Republike Srpske trebala biti jača, i ono što je važno – konstantna. S obzirom na mala sredstva koja se izdvajaju za turizam potrebno je ići na ciljana tržišta, gdje će promocija turizma dati efekte i sa kojih se može očekivati pojačana potražnja za našim turističkim destinacijama.

Za kraj podatak da je prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti BiH na turističkkom tržištu, BiH rangirana na pretposljednjem 41. mjestu.

Hrvatska od turizma zarađuje preko šest milijardi eura

Prihod od turizma, u protekloj godini, u Hrvatskoj je iznosio 6,24 milijardi eura. U ovoj sezoni očekuju se još povoljniji rezultati i rast prihoda od 4,4 posto, tako da bi zarada od turizma na kraju 2011. trebalo da bude veća za 274,56 miliona eura (2,02 milijardi kuna). Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, u februaru ove godine tu je zemlju posjetilo 131.700 turista, od kojih 67.000 domaćih i 64.400 inostranih turista koji su ostvarili 294,8 hiljade noćenja (godišnji prosjek je oko 60 miliona). Turizam u Hrvatskoj čini 15-20 posto nacionalnog proizvoda i zapošljava 15 posto radnika.

Srbija je 2009. godine, kada je usvojen i državni Zakon o turizmu, ostvarila 864 miliona dolara iz ove privredne grane. Naše komšije ističu da se Srbija našla u preko 50 brošura stranih organizatora putovanja i da je zemlju, od 2004. godine, posjetilo i o njoj pisalo preko 400 stranih novinara.

(zurnal.info)