Društvo

Bitka za imovinu, radnike niko ne želi

Iako bi moglo biti najprofitabilnija firma u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Javno preduzeće Šume Herceg Bosne nalazi se u teškom i nepovoljnom položaju zbog niza odluka donošenih godinama unatrag. Krivac za takvo stanje je bivši saziv Federalne vlade koji je godinama imao maćehinski odnos prema preduzeću. Trideset i dva uposlenika već 33 mjeseca nisu primili plate, skoro šest godina ne uplaćuje im se penziono i zdravstveno osiguranje a pred njima je dugačak put u borbi za naplatu dugovanja i nastavak rada. Iz Sindikata kažu kako su sada sve oči uprte u novog federalnog premijera Nermina Nikšića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerka Ivankovića-Lijanovića.

Šume Herceg Bosne u sto postotnom su vlasništvu Federacije, a sada se planira predaja imovine novom preduzeću osnovanom u Mostaru – Šumskom gospodarskom društvu (ŠGD) Šume hercegovačko-neretvanske. Iako je u septembru prošle godine Nadzorni odbor Šuma Herceg Bosne usvojio plan reorganizacije po kojem je predloženo da se zatečeni radnici sa svom imovinom predaju ŠGD-u, iz ove firme sada najavljuju raspisivanje konkursa za zapošljavanje.

No, ono što upućeniji smatraju naproblematičnijim jeste činjenica da ŠGD, iako preuzima imovinu firme, neće preuzeti i njena dugovanja – prema radnicima, ali i spor sa kompanijom Eurobenz vrijedan oko 300.000 KM:

-Uslovi za to stvoreni su 2005. godine, kada je Kanton osnovao nova preduzeća a nije izvršio transformaciju starih. To se desilo jer se vjerovatno nekim fiktivnim fakturama htjelo poklopiti imovinu i razdijeliti je. Tužilaštvo treba ispitati te radnje. Imovina je knjigovodstveno strahovito obezvrijeđena i njena vrijednost koja iznosi više od 30 miliona KM svedena je na 2,5 miliona – kaže Ljubo Rezo, predsjednik Samostalnog sindikata JP Šume Herceg Bosne. Objašnjava i da je tada Statutom predviđeno da se godišnje može prodati 33% imovine, što je još jedan katastrofalan potez.

Ko će ugrabiti odmarališta i mehanizaciju

JP Šume Herceg Bosne raspolaže veoma vrijednom imovinom. Samo zgrada direkcije u Mostaru vrijedi nekoliko miliona maraka, rasadnik od deset hektara u Čapljini raspolaže kompletnom opremom, mehanizacijom, objektima i infrastrukturom. Tu je i odmaralište u Neumu, te imovina u Rodoču-Mostar u bivšem Šipadovom kompleksu, imovina u šumarijama Prozor, Rama, Jablanica, Mostar, Čapljina, Stolac-Rotimlja, Ravno... Iako potencijalno vrlo profitabilan, rasadnik već tri godine nije u funkciji, iako se u njemu proizvodilo više od 200 vrsta sadnog materijala a njegovim stavljanjem u funkciju preduzeće bi moglo ostvariti godišnji prihod od minimalno milion KM dobiti.

Nekadašnji saziv Federalne vlade i Ministrstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva prema ovom preduzeću ponašali su se kao da ga žele namjenski uništiti. Samostalni sindikat od Vlade je više puta tražio i kompletnu reviziju poslovanja kako bi se uvidjelo ko je i kada napravio dugovanja ali i gdje su utrošena ta sredstva. Zanimljivo je kako je reviziju za 2008. i 2009. godinu radila revizorska kuća Džaferović. I u novom statutu i u revizorskom izvještaju prikazana je manja imovina preduzeća, a dio imovine čak nije popisan ni u inventurnim listama.

Upućeniji upozoravaju kako je dio imovine nezakonito isknjižen, dio neopravdano otpisan a dijelu je previše umanjena vrijednost. Sve se radilo, zaključuju, kako bi se prikazala što manja vrijednost imovine tako da je zainteresovane strane mogu cjelokupnu preuzeti. Također, preduzeću je u tri prethodne godine zabranjena i sječa. Bivša vlada tako je konstantno ponavljala tvrdnju kako je preuzeće neproduktivno, kako nema od čega poslovati, zanemarujući činjenicu da ga je upravo ona svojim odlukama dovela u takav položaj:

-Federacija nas je ovdje i dovela i ona sada mora riješiti naš problem. Zabranili su nam sječu, onemogućili poslovanje i sada su dužni da pokriju naš minus – kaže Mirjana Zovko, predsjednica Skupštine Sindikata:

-Mi radnici hoćemo da radimo, a sad se postavlja pitanje hoće li nas uopće primiti ŠGD. Navodno će raspisati konkurs i pitanje je koga će primiti, sigurno će zavisiti i od starosne dobi radnika. ŠGD hoće da gospodari našom imovinom ali ne želi preuzeti radnike i dugovanja.

Direktor ŠGD-a koje preuzima Šume Herceg-Bosne od prvog aprila je Trpimir Jelić. Prilikom stupanja na dužnost najavio je da će uskoro biti raspisan konkurs za prijem radnika

-Trebali bismo uskoro i raspisati natječaj za primanje ljudi za rad na terenu. Radi se o 97 radnih mjesta. Vjerojatno ćemo preuzeti dio radnika Šuma Herceg Bosne, a eventualno i sve njih, ovisno o mogućnostima i potrebama, kazao je Jelić. Kad su u pitanju dugovanja koja potražuju djelatnici Šuma Herceg Bosne, Jelić je kazao kako Šume hercegovačko-neretvanske ne mogu preuzeti te obveze jer se radi o dva pravna subjekta koji pravno nemaju veze jedni s drugim.

O tome koliko je bivšem sastavu Federalnog resornog ministarstva bilo prioritetno riješiti status radnika i preduzeća svjedoči i činjenica da nije reagovalo na zaključke koje je još u julu prošle godine donijela Federalna vlada. Tada je Ministarstvu naloženo da na osnovu zatečenog stanja i preporuka revizorskog izvješća naloži i obaveže Nadzorni odbor i Upravu društva da sačine Program mjera i aktivnosti i da se iskazano stanje u periodu sa 31.12.2009. godine dovede u sklad sa međunarodnim računovodstvenim standardima i pozitivnim zakonskim propisima. Također, imali su obavezu da, u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima i Zakonom o javnim poduzećima, naloži i obveže Nadzorni odbor i Upravu društva da pokrene proceduru kojom će izvršiti pripajanje zaposlenika i imovine J.P.Šume Herceg Bosne Mostar sa kantonalnim šumskogospodarskim društvom JP ŠGD Šume Hercegovačko-neretvanske Mostar, zakonskim korisnikom šuma i iznađe mogućnosti i predloži organima uprave Društva, prodaju nestrateškog dijela imovine J.P. Šume Herceg-Bosne Mostar, radi uvezivanja staža i podmirenja neisplaćenih plaća, poreza i doprinosa zaposlenicima Društva.

Ugovor sa ŠGD Šume Hercegovačko-neretvanske i Federalnog ministarstva potpisan je još 18. avgusta prošle godine, ali tada su riješeni samo poslovi gospodarenja nad svim državnim šumama i šumskim zemljištima u administrativnim granicama HNK. U ovom preduzeću trenutno je zaposleno četvero ljudi, koji, kako kaže jedan od sagovornika, nisu iz te oblasti a “gospodarili bi šumama od Konjica do Neuma”.

Rasprava na Vladi

Predstavnike sindikata u aprilu je primio i novi federalni premijer Nermin Nikšić i ministar Jerko Ivanković-Lijanović. Tada im je data usmena garancija kako će se na sljedećoj sjednici Vlade raspravljati o statusu preduzeća:

-Čini mi se da je premijer Nikšić dao neke prijedloge koji idu u pravcu rješavanja statusa radnika. Rečeno je da će biti pokrenuta inicijativa za dodjelu jednokartne pomoći radnicima, ali i dati odobrenje za sječu, kako bismo ponovo mogli raditi. Razmotrit će se i početak rada plastenika.

Kako je sjednica Vlade zakazana za četvrtak, 27. aprila otkazana, rasparava se očekuje na narednoj.

 

Radnici na cjedilu

Zdenko Laštro, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore Federacije BiH za Žurnal kaže kako je u BiH generalni problem neimplementacija Zakona o šumama:

-Moguće je da je u slučaju kompanije Šume Herceg-Bosne riječ o pokušaju da se neko namiri a radnici su ostavljeni bez prihoda na cjedilu. Sve je kod nas moguće i izvodivo. Generalni problem je, ipak, neimplementacija Zakona o šumama, pa je zbog toga i vrlo teško ulaziti u sve te rasprave o imovini.

 (zurnal.info)