{xtypo_dropcap}G{/xtypo_dropcap}lobalna ekonomska kriza žestoko je pogodila BiH iako su domaći političari, predvođeni Nikolom Špirićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, prije godina dana samouvjereno tvrdili da će kriza zaobići BiH. Najveća cijena plaćena je kroz gubitak postojećih radnih mjesta a samo je neizvjesno da li je bez posla ostalo nešto više od 15 hiljada radnika u BiH, kako to pokazuje zvanična statistika ili više od 50 hiljada, kako tvrde predstavnici sindikata.

{xtypo_quote_right}Optimizam bez pokrića domaćih političara splasnuo je tek kada su iznenađeno otkrili da je i novca u budžetima sve manje, pa samim tim i za njihove plate{/xtypo_quote_right}

Optimizam bez pokrića domaćih političara splasnuo je tek kada su iznenađeno otkrili da je i novca u budžetima sve manje, pa samim tim i za njihove plate.

Kada se uporede najsvježije dostupne brojke, iz avgusta, sa stanjem u ina kraju ljeta prošle prošle godine, postaje vidljiva dubina ponora u koji je gurnuta domaća ekonomija.

Na kraju avgusta u BiH je ukupno bilo 690.772 zaposlenih, što znači da je za 12 mjeseci izgubljeno 15.245 radnih mjesta manje ili 2,2 posto. Ovo je još i optimističnija varijanta, jer predstavnici sindikata procjenjuju da je bez posla u BiH u ovom periodu ostalo više od 50.000 ljudi.

Ima li se u vidu široko rasprostranjeni rad na crno u BiH, nije teško zaključiti koga su se poslodavci suočeni sa ekonomskom krizom prvo rješavali. Nekoliko desetina hiljada radnih mjesta, na žalost, nije izgubljeno u administraciji i među budžetskim korisnicima, već prvenstveno u u proizvodnji.

Očekivano, istovremeno je povećan i broj nezaposlenih za 16.721 u odnosu na avgust prošle godine, pa je na kraju avgusta ove godine na spiskovima zavoda za zapošljavanje bilo 497.034 imena, gotovo pola miliona.

Izvoz manji za petinu

Gubitak radnih mjesta u BiH dobrim dijelom je posljedica pada ionako skromnog bh.izvoza. Za prvih osam mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvoza iz BiH iznosila je tek 3,5 milijardi maraka, što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 22,1.

Posljedice globalne krize naročito bolno su osjetili u tekstilnoj i industriji obuće, gdje se uglavnom rade “lohn” poslovi, gdje je domaći samo rad a amaterijal i dizajn stižu od naručioca posla, a kriza na tržištima bogatih zapadnih zemalja za posljedicu imala i otkazivanje novih narudžbi.

S druge strane, drastičnio je opao i uvoz u BiH. Ne zato što su domaći proizvodi zamijenili uvozne već zbog zaustavljanja investicija u nova postrojenja i opremu i smanjenja realne kupovne moći građana. Pored toga, rekordno nizak kurs dolara značio je da BiH troši nešto manje novca na uvoz nafte nego ranije.

Od januara do kraja avgusta na uvoz različitih roba i usluga iz svijeta BiH je potrošila 8,01 milijardi maraka, što je za 26,2 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Jedina dobra vijest u čitavoj priči je da je kao rezultat smanjenog uvoza i izvoza u oovm periodu smanjen i “minus” BiH u trgovini sa svijetom, na 4,5 milijardi, što je čak za 29,2 posto manje nego tokom prvih osam mjeseci prošle godine.

Loša vijest je da i pored drastičnog pada uvoza, i dalje prodajom vlastitih proizvoda zaradimo manje od polovine vrijednosti uvoza.

Spas iz dijaspore

I dok su domaći političari vijesti iz svijeta o psoljedicama najveće krize u zadnjih 60 godina slušali nezainteresovano, obični smrtnici u BiH bili su puno više zabrinuti za posljedice koje kriza ostavlja u SAD, zapadnoj Europi, Australiji, i to sa razlogom.

Godinama BiH uspjeva da manjak novca zarađenog prodajom vlastitih proizvoda i usluga na inostranom tržištu dijelom nadoknađuje doznakama od dijaspore.

Godišnje u BiH iz dijaspore stigne oko dvije milijarde eura, što je gotovo polovica vrijednosti ukupnog izvoza iz BiH ili više od jedne petine godišnjeg BDP-a.

Uprkos bojazni da bi zbog posljedica krize u zemljama gdje je bh. dijaspora najbrojnija, zapadna Evropa i SAD, ovaj izvor novca mogao presušiti, na koncu se pokazalo da je ova bojazan bila bez osnova.

Prema procjenama Svjetske banke, BiH bi u ovoj godini mogla zabilježiti pad deviznih doznaka od dijaspore od podnošljivih sedam posto što bi u apsolutnom iznosu bilo oko 140 milijuna eura.

Sve banke preživjele krizu

Udare globalne ekonomske krize u BiH je najbezbolnije podnio bankarski sektor. Sve banke u BiH ostale su na nogama a država nije morala ulagati svjež novac poreznih obveznika da bi ih održala u životu.

Istine radi, čak i da se došlo u takvu situaciju, novca u budžetima za takve intervencije nema. Nije se moglo posegnuti niti za štampanjem novca jer Centralna banka BiH funkcionira kao “currency board” bez mogućnosti da štampa novac ili daje kredite državi.

Panika koje zavladala u oktobru prošle godine među štedišama nije rezultirala totalnim povlačenjem depozita i gubitkom povjerenja u banke, čega su se bankari najviše plašili.

Ipak i u bankarskom sektoru kriza je uzela svoj danak, pa su ukupni kreditni plasmani za prvih osam mjeseci ove godine, samo u FBiH, u odnosu na isti period prošle godine, smanjeni za četiri posto, odnosno 229 milijuna eura.

A taj nedostatk novca se ipak osjeti, posebno u domaćim komapnijama koje vape za obratnim kapitalom.

Bankari se i dalje rađe odlučuju na kreditiranje građana nego poduzeća pa je čak 71 posto od ukupno odobrenih kredita namjenjeno kupovini potrošnih dobara, koji se ionako najvećim dijelom uvoze, pa domaći proizvođači i nemaju velike koristi od ove potrošnje.

Čekajući oporavak

Konačan iznos štete koju je BiH pretrpjela usled direktnih i indirektnih posljedica globalne ekonomske krize, znaće se tek kada BiH konačno izađe iz krize.

Procjene međunarodnih finansijskih institucija govore da bi BiH u ovoj godini mogla zabiljhežiti pad društvenog bruto proizvoda između tri i četiri posto, dok bi do kraja sledeće godine mogla zabilježiti simboličan rast od 0,5 posto. Dok optimisti vjeruju da ekonomski oporavak u BiH samo što nije počeo, pesimisti upozoravaju da bi nam moglo biti još gore nego što je sada, prije nego li nam postane bolje.

(zurnal.info)

" />

Koliko je ekonomska kriza koštala BiH

 

{xtypo_dropcap}G{/xtypo_dropcap}lobalna ekonomska kriza žestoko je pogodila BiH iako su domaći političari, predvođeni Nikolom Špirićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, prije godina dana samouvjereno tvrdili da će kriza zaobići BiH. Najveća cijena plaćena je kroz gubitak postojećih radnih mjesta a samo je neizvjesno da li je bez posla ostalo nešto više od 15 hiljada radnika u BiH, kako to pokazuje zvanična statistika ili više od 50 hiljada, kako tvrde predstavnici sindikata.

{xtypo_quote_right}Optimizam bez pokrića domaćih političara splasnuo je tek kada su iznenađeno otkrili da je i novca u budžetima sve manje, pa samim tim i za njihove plate{/xtypo_quote_right}

Optimizam bez pokrića domaćih političara splasnuo je tek kada su iznenađeno otkrili da je i novca u budžetima sve manje, pa samim tim i za njihove plate.

Kada se uporede najsvježije dostupne brojke, iz avgusta, sa stanjem u ina kraju ljeta prošle prošle godine, postaje vidljiva dubina ponora u koji je gurnuta domaća ekonomija.

Na kraju avgusta u BiH je ukupno bilo 690.772 zaposlenih, što znači da je za 12 mjeseci izgubljeno 15.245 radnih mjesta manje ili 2,2 posto. Ovo je još i optimističnija varijanta, jer predstavnici sindikata procjenjuju da je bez posla u BiH u ovom periodu ostalo više od 50.000 ljudi.

Ima li se u vidu široko rasprostranjeni rad na crno u BiH, nije teško zaključiti koga su se poslodavci suočeni sa ekonomskom krizom prvo rješavali. Nekoliko desetina hiljada radnih mjesta, na žalost, nije izgubljeno u administraciji i među budžetskim korisnicima, već prvenstveno u u proizvodnji.

Očekivano, istovremeno je povećan i broj nezaposlenih za 16.721 u odnosu na avgust prošle godine, pa je na kraju avgusta ove godine na spiskovima zavoda za zapošljavanje bilo 497.034 imena, gotovo pola miliona.

Izvoz manji za petinu

Gubitak radnih mjesta u BiH dobrim dijelom je posljedica pada ionako skromnog bh.izvoza. Za prvih osam mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvoza iz BiH iznosila je tek 3,5 milijardi maraka, što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 22,1.

Posljedice globalne krize naročito bolno su osjetili u tekstilnoj i industriji obuće, gdje se uglavnom rade “lohn” poslovi, gdje je domaći samo rad a amaterijal i dizajn stižu od naručioca posla, a kriza na tržištima bogatih zapadnih zemalja za posljedicu imala i otkazivanje novih narudžbi.

S druge strane, drastičnio je opao i uvoz u BiH. Ne zato što su domaći proizvodi zamijenili uvozne već zbog zaustavljanja investicija u nova postrojenja i opremu i smanjenja realne kupovne moći građana. Pored toga, rekordno nizak kurs dolara značio je da BiH troši nešto manje novca na uvoz nafte nego ranije.

Od januara do kraja avgusta na uvoz različitih roba i usluga iz svijeta BiH je potrošila 8,01 milijardi maraka, što je za 26,2 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Jedina dobra vijest u čitavoj priči je da je kao rezultat smanjenog uvoza i izvoza u oovm periodu smanjen i “minus” BiH u trgovini sa svijetom, na 4,5 milijardi, što je čak za 29,2 posto manje nego tokom prvih osam mjeseci prošle godine.

Loša vijest je da i pored drastičnog pada uvoza, i dalje prodajom vlastitih proizvoda zaradimo manje od polovine vrijednosti uvoza.

Spas iz dijaspore

I dok su domaći političari vijesti iz svijeta o psoljedicama najveće krize u zadnjih 60 godina slušali nezainteresovano, obični smrtnici u BiH bili su puno više zabrinuti za posljedice koje kriza ostavlja u SAD, zapadnoj Europi, Australiji, i to sa razlogom.

Godinama BiH uspjeva da manjak novca zarađenog prodajom vlastitih proizvoda i usluga na inostranom tržištu dijelom nadoknađuje doznakama od dijaspore.

Godišnje u BiH iz dijaspore stigne oko dvije milijarde eura, što je gotovo polovica vrijednosti ukupnog izvoza iz BiH ili više od jedne petine godišnjeg BDP-a.

Uprkos bojazni da bi zbog posljedica krize u zemljama gdje je bh. dijaspora najbrojnija, zapadna Evropa i SAD, ovaj izvor novca mogao presušiti, na koncu se pokazalo da je ova bojazan bila bez osnova.

Prema procjenama Svjetske banke, BiH bi u ovoj godini mogla zabilježiti pad deviznih doznaka od dijaspore od podnošljivih sedam posto što bi u apsolutnom iznosu bilo oko 140 milijuna eura.

Sve banke preživjele krizu

Udare globalne ekonomske krize u BiH je najbezbolnije podnio bankarski sektor. Sve banke u BiH ostale su na nogama a država nije morala ulagati svjež novac poreznih obveznika da bi ih održala u životu.

Istine radi, čak i da se došlo u takvu situaciju, novca u budžetima za takve intervencije nema. Nije se moglo posegnuti niti za štampanjem novca jer Centralna banka BiH funkcionira kao “currency board” bez mogućnosti da štampa novac ili daje kredite državi.

Panika koje zavladala u oktobru prošle godine među štedišama nije rezultirala totalnim povlačenjem depozita i gubitkom povjerenja u banke, čega su se bankari najviše plašili.

Ipak i u bankarskom sektoru kriza je uzela svoj danak, pa su ukupni kreditni plasmani za prvih osam mjeseci ove godine, samo u FBiH, u odnosu na isti period prošle godine, smanjeni za četiri posto, odnosno 229 milijuna eura.

A taj nedostatk novca se ipak osjeti, posebno u domaćim komapnijama koje vape za obratnim kapitalom.

Bankari se i dalje rađe odlučuju na kreditiranje građana nego poduzeća pa je čak 71 posto od ukupno odobrenih kredita namjenjeno kupovini potrošnih dobara, koji se ionako najvećim dijelom uvoze, pa domaći proizvođači i nemaju velike koristi od ove potrošnje.

Čekajući oporavak

Konačan iznos štete koju je BiH pretrpjela usled direktnih i indirektnih posljedica globalne ekonomske krize, znaće se tek kada BiH konačno izađe iz krize.

Procjene međunarodnih finansijskih institucija govore da bi BiH u ovoj godini mogla zabiljhežiti pad društvenog bruto proizvoda između tri i četiri posto, dok bi do kraja sledeće godine mogla zabilježiti simboličan rast od 0,5 posto. Dok optimisti vjeruju da ekonomski oporavak u BiH samo što nije počeo, pesimisti upozoravaju da bi nam moglo biti još gore nego što je sada, prije nego li nam postane bolje.

(zurnal.info)

Izgubljenih 50.000 radnih mjesta, izvoz manji za petinu, sve skuplji i sve teže dostupni krediti, očekivani pad BDP od tri posto, cijena je koju BiH plaća kao posljedicu globalne ekonomske krize i nesposobnosti domaćih političara da barem ublaže njene posljedice građanima BiH.