Novac

Bankari najavljuju povećanje kamata na kredite

Dobra vijest za građane i kompanije u BiH je da su kamate od početka godine u padu. Loša vijest je da bankari ponovo najavljuju njihov rast i da je sve manje novca za kredite građanima.

Suočeni sa zakonom tržišta da cijenu robe određuje odnos ponude i potražnje bankari u BiH od početka godine počeli su stidljivo obarati cijenu svoje “robe”, odnosno kamate na kredite koje plasiraju građanima i domaćim firmama.

Kako pokazuju podaci Centralne banke BiH, u martu se prosječna kamata na dugoročne kredite preduzećima spustila na 7,45 posto godišnje sa 8,25 posto koliko je iznosila u decembru.

Blagodeti snižavanja kamata na dugoročne kredite nešto manje su osjetili građani kojima su kamate sa prosječnih decembarskih 9,1 posto u martu pale na 8,15 posto godišnje.

Kredit za preživljavanje

Kod kratkoročnih kredita pad kamata je bio znatno manji. Tako su u martu preduzeća plaćala 7,5 posto kamate godišnje na kratkoročne kredite koji se uglavnom koriste za pokriće troškova dok ne stignu zarađene pare, dok su na kraju prošle godine ove kamate iznosile 7,8 posto, tako da ovo sniženje i nije nego značajnije finansijsko olakšanje.

Za razliku kamate na kratkoročne kredite preduzećima, koja simbolično ali kontinuirano pada od početka ove godine, građani nisu bili te sreće. Nakon skoka sa 9,67 posto u decembru na više od 10 posto godišnje sa u januaru i februaru, u martu su kamate na kratkoročne kredite građanima skliznule na 9,86 posto, tako da su i nakon ovog pada i dalje veće nego što su bile na kraju prošle godine.

Sniženje kamata nije rezultat saosjećanja bankara sa građanima i domaćim kompanijama. Zainteresovanih za kredite ne manjka, ni među građanima ni među preduzećima, ali je sve manje kvalitetnih klijenata, onih koji su u stanju da dobiveni kredit i vrate.

Ovo se posebno odnosi na građane koji suočeni sa borbom za golo preživljavanje posežu i za bankarskim kreditima, ne samo zbog “kapitalnih investicija” poput kupovine stana, automobila, namještaja, već i da bi platili nagomilane račune za režije kao i da bi otplaćivali ranije uzete kredite.

Banke ne vjeruju građanima

Bankari su se tako našli u procjepu između neophodnosti da plasiraju novac kojim raspolažu, jer banka zarađuje samo kada se novac “vrti” i straha da im klijenti neće biti u stanju vratiti pozajmljeni novac.

Strah bankara od gubitka ipak je prevladao nad željom za zaradom, pa je na kraju marta ukupna suma novca koju su banke u BiH pozajmile građanima bila manja za 52 miliona maraka nego na kraju prošle godine kada su ukupni krediti građanima iznosili 6,31 miliajrdu maraka.

S druge strane, kada se radi o kreditiranju privatnih preduzeća situacija je nešto bolja. Ukupan iznos odobrenih kredita na kraju marta bio je za 276 miliona maraka veći nego na kraju prošle godine kada je iznosio 6,93 milijarde maraka. Ipak, u odnosu na ukupnu masu kredita i ovo povećanje kredita za preduzeća je skromno. 3,9 posto ali barem daje tračak nade domaćoj privredi da se mogu nadati boljim danima, pogotovu kada je riječ o novim investicijama.

Za razliku od preduzeća građani nemaju razlog za takav optimizam jer ako se trend od početka godine nastavi to će značiti da će biti sve teže dobiti kredit jer će novca za kreditiranje građana biti sve manje, a oni koji ipak dobiju kredit plaćat će više kamate nego sada.

Da se ne bi unaprijed previše obradovali, domaće kompanije i njihovi direktori trebali bi ozbiljno shvatiti upozorenje bankara da bi kamate do kraja godine ponovo mogle porasti, dijelom zbog rasta cijene novca na svjetskom tržištu a dijelom i zbog smanjenog kreditnog rejtinga BiH.

Ceh političkih igara platiće građani

Kada se radi o pozajmljivanju na svjetskom tržištu, cijena novca, odnosno kamata, nije ista za sve. Što lošiji rejting i veći rizik, to veća i kamata. Tako kada Njemačka pozajmljuje pare kamata je oko četiri posto godišnje a kada ga pozajmljuje Grčka, za njih je kamata već nagurala na 16 posto godišnje. Situacija u BiH čiji je i dosadašnji kreditni rejting bio u rangu rizičnog ulaganja, po ocjeni analitičara rejting agencije Moody's, dodatno se pogoršala, pa je ocjena dugoročnih izgleda za BiH preinačena u ocjenu “negativan”, prvenstveno zbog političke nestabilnosti i višemjesečnog kašnjenja u formiranju državne vlade.

Iako je većina građana BiH ne vidi neku bitnu promjenu u svom životu sa ili bez državne vlade, ceh politikantskih igara bez granica domaćih lidera ipak bi građani mogli direktno platiti, prije svega kroz veće mjesečne rate za ranije uzete kredite te teže dobijanje novih kredita, ukoliko se ostvare najave bankara o rastu kamata.

(zurnal.info)