Istovremeno, kako pokazuju podaci Centralne banke BiH, prosječna kamata na oročenu štednju u KM u domaćim bankama u aprilu je iznosila tek 2,75 posto i već treći mjesec zaredom bilježi pad.

Tako se došlo u paradoksalnu situaciju da dok inflacija u BiH raste, kamate na oročenu štednju padaju. U teoriji, kamata koju banke plaćaju građanima trebala bi biti barem malo veća od stope inflacije, jer u suprotnom štednja u bankama gubi svaki smisao.

Oročeno 3,9 milijardi maraka

Bez obzira na krizu, građani su u domaćim bankama na kraju aprila držali oročenih 3,9 milijardi maraka, što je za 270 miliona maraka više nego u aprilu prošle godine, ali zbog rasta inflacije od početka ove godine realna vrijednost ovog novca se svakodnevno smanjuje.

I dok bankari već najavljuju da bi kamate na novac koji oni pozajmljuju građanima i preduzećima do kraja godine mogle porasti, eventualni rast kamata na novac koji građani drže u bankama, bankari ne pominju.

Skok inflacije iznad visine kamata na oročenu štednju teško da je kratkoročna anomalija imajući u vidu najavljeno poskupljenje struje kao i očekivani rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, što lančano dovodi do novih poskupljenja i većih životnih troškova, što znači i dalji rast inflacije.

Građani su se tako našli u pat poziciji da u svakoj varijanti gube. Zbog niskih kamata gube držeći novac u banci, a ukoliko novac prebace u “dušeke”, zbog inflacije gube još i više. Štediše sa viškom novca na raspolaganju tako nemaju previše alternativa za ulaganje novca.

Ulaganje u dionice domaćih kompanija i u otvorene investicijske fondove, u situaciji kada domaće berze tavore, nije alternativa onima koji preferiraju sigurnost ulaganja naspram neizvjesne zarade.

{fusionchart id="87" inflacija 0411}

Inflacija smanjuje plate

Sretni vlasnici 3,9 milijardi maraka oročenih u domaćim bankama već će se nekako snaći, ali ceh rastuće inflacije platiće većina građana koji ionako sa postojećim primanjima jedva uspjevaju preživjeti mjesec dana.

Plate u BiH, a pogotovu penzije, ne prate rast troškova života i izuzimajući zaposlene koji plate primaju iz budžeta, ostali zaposleni se mogu smatrati sretnim ukoliko i postojeće plate dobijaju na vrijeme a o njihovom povećanju poslodavci i ne razmišljaju.

Trenutna stopa godišnje inflacije od četiri posto, ukoliko se zadrži na ovom nivou , značila bi da svakom zaposlenom sa prosječnom platom od 800 maraka inflacija mjesečno “pojede” 32 marke mjesečno, odnosno 384 marke godišnje.

Iako bankarima nikada nije bio problem pronaći opravdanje za povećanje kamata na kredite koje daju građanima i preduzećima, rast inflacije je sasvim dobar i logičan povod za novo povećanje aktivnih kamata. Rezultat je da bi u tom slučaju teret otplate postojećih kredita, već ionako prezaduženih građana, bio dodatno povećan.

Tako bi životni standard građana, pogotovu onim sa najmanjim primanjima, koji kredite uzimaju da bi pokrili svakodnevne troškove, bio dvostruko ugrožen. Veće rate kredita ostavile bi manje novca za ostale potrebe a i ta preostala suma zbog inflacije bi izgubila dio svoje dosadašnje relne vrijednosti.

Bogati se štite kamatom

Najbolje čemu se štediše mogu nadati je da do kraja godine stopa inflacije zabilježi barem blaži pad kako bi se izjednačila sa trenutnim kamatama na oročenu štednju.

Istina, i u tom slučaju štediše ne bi ništa zaradile ali barem ne bi bili ni na gubitku, jer bi im zarada u vidu kamate barem pokrila dio koji je tokom godine pojela inflacija.

Ostatak građana, koji nema tu sreću da ima od čega uštedjeti, nižoj stopi inflacije trebali bi se radovati isključivo zbog činjenice da bi u tom slučaju mogli samo da se tješe da su “još dobro i prošli”, te da su im primanja realno manja “samo” tri posto.

(zurnal.info)

" />

Inflacija “jede” štednju građana

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija u BiH je u aprilu iznosila četiri posto na godišnjem nivou i to je treći mjesec zaredom kako inflacija bilježi kontinuirani rast.

Istovremeno, kako pokazuju podaci Centralne banke BiH, prosječna kamata na oročenu štednju u KM u domaćim bankama u aprilu je iznosila tek 2,75 posto i već treći mjesec zaredom bilježi pad.

Tako se došlo u paradoksalnu situaciju da dok inflacija u BiH raste, kamate na oročenu štednju padaju. U teoriji, kamata koju banke plaćaju građanima trebala bi biti barem malo veća od stope inflacije, jer u suprotnom štednja u bankama gubi svaki smisao.

Oročeno 3,9 milijardi maraka

Bez obzira na krizu, građani su u domaćim bankama na kraju aprila držali oročenih 3,9 milijardi maraka, što je za 270 miliona maraka više nego u aprilu prošle godine, ali zbog rasta inflacije od početka ove godine realna vrijednost ovog novca se svakodnevno smanjuje.

I dok bankari već najavljuju da bi kamate na novac koji oni pozajmljuju građanima i preduzećima do kraja godine mogle porasti, eventualni rast kamata na novac koji građani drže u bankama, bankari ne pominju.

Skok inflacije iznad visine kamata na oročenu štednju teško da je kratkoročna anomalija imajući u vidu najavljeno poskupljenje struje kao i očekivani rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, što lančano dovodi do novih poskupljenja i većih životnih troškova, što znači i dalji rast inflacije.

Građani su se tako našli u pat poziciji da u svakoj varijanti gube. Zbog niskih kamata gube držeći novac u banci, a ukoliko novac prebace u “dušeke”, zbog inflacije gube još i više. Štediše sa viškom novca na raspolaganju tako nemaju previše alternativa za ulaganje novca.

Ulaganje u dionice domaćih kompanija i u otvorene investicijske fondove, u situaciji kada domaće berze tavore, nije alternativa onima koji preferiraju sigurnost ulaganja naspram neizvjesne zarade.

{fusionchart id="87" inflacija 0411}

Inflacija smanjuje plate

Sretni vlasnici 3,9 milijardi maraka oročenih u domaćim bankama već će se nekako snaći, ali ceh rastuće inflacije platiće većina građana koji ionako sa postojećim primanjima jedva uspjevaju preživjeti mjesec dana.

Plate u BiH, a pogotovu penzije, ne prate rast troškova života i izuzimajući zaposlene koji plate primaju iz budžeta, ostali zaposleni se mogu smatrati sretnim ukoliko i postojeće plate dobijaju na vrijeme a o njihovom povećanju poslodavci i ne razmišljaju.

Trenutna stopa godišnje inflacije od četiri posto, ukoliko se zadrži na ovom nivou , značila bi da svakom zaposlenom sa prosječnom platom od 800 maraka inflacija mjesečno “pojede” 32 marke mjesečno, odnosno 384 marke godišnje.

Iako bankarima nikada nije bio problem pronaći opravdanje za povećanje kamata na kredite koje daju građanima i preduzećima, rast inflacije je sasvim dobar i logičan povod za novo povećanje aktivnih kamata. Rezultat je da bi u tom slučaju teret otplate postojećih kredita, već ionako prezaduženih građana, bio dodatno povećan.

Tako bi životni standard građana, pogotovu onim sa najmanjim primanjima, koji kredite uzimaju da bi pokrili svakodnevne troškove, bio dvostruko ugrožen. Veće rate kredita ostavile bi manje novca za ostale potrebe a i ta preostala suma zbog inflacije bi izgubila dio svoje dosadašnje relne vrijednosti.

Bogati se štite kamatom

Najbolje čemu se štediše mogu nadati je da do kraja godine stopa inflacije zabilježi barem blaži pad kako bi se izjednačila sa trenutnim kamatama na oročenu štednju.

Istina, i u tom slučaju štediše ne bi ništa zaradile ali barem ne bi bili ni na gubitku, jer bi im zarada u vidu kamate barem pokrila dio koji je tokom godine pojela inflacija.

Ostatak građana, koji nema tu sreću da ima od čega uštedjeti, nižoj stopi inflacije trebali bi se radovati isključivo zbog činjenice da bi u tom slučaju mogli samo da se tješe da su “još dobro i prošli”, te da su im primanja realno manja “samo” tri posto.

(zurnal.info)

Štediše u domaćim bankama od početka ove godine su na čistom gubitku. Stopa inflacija na godišnjem nivou veća je od kamate koju banke plaćaju na oročenu štednju u markama, pa tako građani na svakih 100 maraka oročenih u banci realno gube 1,25 maraka.