Tako se ponovo dolazi do zanimljivog paradoksa, da u prosjeku, svaki građanim BiH u banci ima 1.733 marke od kojih je 1.039 maraka oročena štednja, što znači da, u prosjeku, banke više duguju građanima nego građani bankama.

Jedini problem sa ovom računicom je da je ona matematički tačna, ali da nema blage veze sa stvarnošću. Oni sa viškom novca za oročavanje u bankama, imaju na knjižicama puno više od prosječnih 1.039 maraka dok istovremeno oni koji su podizali kredite bankama duguju puno više od prosječnih 1.655 maraka, a broj “štediša” u BiH, u odnosu na broj dužnika gotovo je zanemarljiv.

Loša vijest je da će ukupna zaduženost građana nastaviti da raste dok je značajniji rast plata, a pogotovu penzija, više nego upitan. Svi najavljeni veliki infrastrukturni projekti, poput gradnje autoputa i sličnih projekata, podrazumjevaju dalje zaduživanje BiH kroz uzimanje novih kredita koje će također trebati vraćati.

Kredit za svakodnevno preživljanje

U stvarnom životu, građani BiH su već u dužničkom ropstvu kod banaka jer se krediti ne uzimaju samo za kapitalne nabavke, poput kupovine stanova ili automobila, već za svakodnevno preživljanje, pri čemu se novim kreditima pokušavaju otplatiti stari, već potrošeni krediti čije je uredno vraćanje postalo pretežak teret.

Nije problem visina zaduženosti građana već što su njihova primanja niska. Banke se za sada ponašaju prilično nonšalantno, prevaljujući po automatizmu teret otplate kredita na žirante u slučajevima kada dužnik više ne može da plaća, ali je pitanje šta će se desiti kada ni žiranti ne budu više mogli plaćati dugove bankama. Cinici su odavno zaključili da “kada dugujete banci hiljadu maraka to je vaš problem, a kada dugujete milion onda je to problem banke”. Za sada ni bankari ni domaća vlast nisu shvatili da su dugovi građana, koji sve teže sastavljaju kraj sa krajem, bez posla i redovnih pristojnih prihoda, podjednako i njihov problem.

(zurnal.info)

" />

Svaka porodica u BiH duguje 13 hiljada maraka

Svako ko vjeruje da je vanjski dug države, “tamo nečiji” i da nema veze sa običnim smrtnicima, neka pita Grke, Irce i Portugalce, kako to izgleda kad ovi dugovi dospiju na naplatu i ko ih na kraju otplaćuje.

U prosjeku, svaki građanim BiH od novorođene bebe do najstarijeg penzionera, dužan je bankama i stranim povjeriocima 3.277 maraka. Kako pokazuju podaci Centralne banke BiH dugoročni i kratkoročni krediti koje su domaće banke odobrile građanima, na kraju maja su iznosili impresivnih 6,36 milijardi maraka od čega 5,5 milijardi maraka čine dugoročni krediti.

Dug bankama osam prosječnih plata

Domaćim bankama tako svaki građanin BiH u prosjeku duguje 1.655 maraka a prosječna porodica 6.621 marku. Za vraćanje duga bankama prosječnoj porodici trebalo bi više od osam prosječnih plata koje trenutno u BiH iznose 800 maraka. Naravno, ovdje se radi samo o glavnici a kada se dodaju kamate, onda će za vraćanje pozajmljenog novca bankama trebati još više novca, pogotovu što glavninu duga bankama čine dugoročni krediti.

Ako se iznosu duga bankama doda i vanjski dug BiH, koji je na kraju marta iznosio 6,23 milijarde maraka, onda se ukupan dug prosječne podrodice udvostručuje, pa bi im trebalo 16 prosječnih mjesečnih zarada da otplate ovaj dug.

Štednja veća od kredita

Druga strana priče je da građani BiH u domaćim bankama, od kojih su pozajmili 6,3 milijarde, istovremeno u tim istim bankama imaju 6,6 milijardi. Kao oročenu štednju, građani su u bankama pohranili 3,99 milijardi maraka dok na ostalim računima, kao sredstva po viđenju, imaju dodatnih 2,6 milijardi maraka.

Tako se ponovo dolazi do zanimljivog paradoksa, da u prosjeku, svaki građanim BiH u banci ima 1.733 marke od kojih je 1.039 maraka oročena štednja, što znači da, u prosjeku, banke više duguju građanima nego građani bankama.

Jedini problem sa ovom računicom je da je ona matematički tačna, ali da nema blage veze sa stvarnošću. Oni sa viškom novca za oročavanje u bankama, imaju na knjižicama puno više od prosječnih 1.039 maraka dok istovremeno oni koji su podizali kredite bankama duguju puno više od prosječnih 1.655 maraka, a broj “štediša” u BiH, u odnosu na broj dužnika gotovo je zanemarljiv.

Loša vijest je da će ukupna zaduženost građana nastaviti da raste dok je značajniji rast plata, a pogotovu penzija, više nego upitan. Svi najavljeni veliki infrastrukturni projekti, poput gradnje autoputa i sličnih projekata, podrazumjevaju dalje zaduživanje BiH kroz uzimanje novih kredita koje će također trebati vraćati.

Kredit za svakodnevno preživljanje

U stvarnom životu, građani BiH su već u dužničkom ropstvu kod banaka jer se krediti ne uzimaju samo za kapitalne nabavke, poput kupovine stanova ili automobila, već za svakodnevno preživljanje, pri čemu se novim kreditima pokušavaju otplatiti stari, već potrošeni krediti čije je uredno vraćanje postalo pretežak teret.

Nije problem visina zaduženosti građana već što su njihova primanja niska. Banke se za sada ponašaju prilično nonšalantno, prevaljujući po automatizmu teret otplate kredita na žirante u slučajevima kada dužnik više ne može da plaća, ali je pitanje šta će se desiti kada ni žiranti ne budu više mogli plaćati dugove bankama. Cinici su odavno zaključili da “kada dugujete banci hiljadu maraka to je vaš problem, a kada dugujete milion onda je to problem banke”. Za sada ni bankari ni domaća vlast nisu shvatili da su dugovi građana, koji sve teže sastavljaju kraj sa krajem, bez posla i redovnih pristojnih prihoda, podjednako i njihov problem.

(zurnal.info)

Prosječna četvoročlana porodica u BiH duguje 13.107 maraka, polovinu domaćim bankama za uzete kredite, a drugu polovinu stranim povjeriocima za dosadašnje kredite odobrene državi, jer na koncu, dug države otplaćuju građani koji svojim novcem i pune budžete.