Makarska

Ponovo bih napisao isti tekst

Branka Mrkić-Radević

-Ne mislim da sam napisao ili učinio ništa loše, niti da sam povrijedio nečija osjećanja. Govorio sam o stanju u turizmu, jednodnevnim turistima, i da mogu ponovo bih napisao isti tekst – kaže za Žurnal Ivo Ćurković, autor teksta Selidba Bosne na makarsko primorje: Turistička stvarnost koju moramo mijenjati, objavljenog 19.7. u sedmičniku Makarsko primorje. Tekst je u samo 24 sata otkako je javnosti skrenuta pažnja na njega izazvao brojne žestoke reakcije, od “običnih” građana do predsjednika države. Podsjećamo, u njemu Ćurković kritikuje turiste koji iz BiH dolaze vikendom u Hrvatsku, “smetaju” drugim turistima, zauzimaju plažu, jedu hranu koju su donijeli od kuće, mokre u more ili “opterećuju kanalizaciju”.

Inspiraciju za tekst Ćurković je, prema vlastitim riječima, dobio tokom putovanja autobusom jednog julskog vikenda:

    -Putovao sam dakle tim autobusom iz Bosne za Makarsku i, videći putnike i slušajući te razgovore, došao sam na ideju da napišem tekst. Nisam pritom imao nikakvih predrasuda ni prema kome već sam naveo primjer kako jednodnevni izletnici dolaze na plaže makarskog primorja. Ne vidim čime sam nekoga povrijedio, to je jednostavno stvarnost.

    Govoreći u svom tekstu o turistima koji vikendom dolaze na hrvatske plaže, Ćurković je napisao kako gosti koji dolaze vikendom “nisu sastavni do turizma”:

      Oni dođu tuđim prijevozom, donesu sve što im je potrebno za piti i jesti, ne idu niti na kakve zabavne ili kulturne događaje niti ih trebaju, opterećuju komunalni sustav od parkiranja pa do prometa i kanalizacije i to sve besplatno. Sve se svodi na to da su ovakvi gosti opterećenje bez ikakve koristi lokalnoj zajednici ili onima koji se bave turizmom. S druge strane problem je teško rješiv. Svatko može doći bilo autobusom, bilo osobnim automobilima i boraviti dio dana ili cijeli dan tamo gdje želi. Naravno da može koristiti sve javno dostupne sadržaje, kao što su to plaže, bez ikakve naknade. To što takvi posjetitelji smetaju gostima koji su u hotelima ili privatnom smještaju nije njihov problem. To je hrvatski problem i problem turizma uopće.”

      Upravo je jednoj od njegovih sagovornica u prethodnom razgovoru, rekao nam je, zasmetala njegova tvrdnja kako bh. gosti ne posjećuju kulturne manifestacije:

      -Šta je u tome uvredljivo? Pa kad će stići na njih? Kad se iskrcaju iz autobusa ispred hotela u Makarskoj imaju nekih desetak sati za ostanak, jedino što ih zanima je more i plaža, sunce. Kulturni sadržaji počinju iza 21 sat kada oni već odlaze kućama – objašnjava.

      Ćurković: Oni koji ovo nazivaju nacističkim tekstom su glupi

      Ćurković ipak nije očekivao ovakvu reakciju javnosti, pogotovo, kaže, što je tekst objavljen 19.7. a nakon njega je izašao još jedan broj. U međuvremenu nije bilo naznaka burnih reagovanja. Na reakcije koje pristižu iz BiH, u prvom redu onu u kojoj se njegov stav prema vikend Bosancima na hrvatskom moru poredi sa odnosom nacista prema Jevrejima, ima sljedeći komentar:

      -Šta da vam kažem – konstanta ljudskog postojanja nije napredak, nego glupost. Ljudi napreduju nekad brže, nekad sporije, ali je glupost ta koja je konstantna. Čitajući komentare vidim da 99% ljudi koji komentiraju nemaju veze s ovim slučajem i mrze sve oko sebe, počinje se sa vrijeđanjima na nacionalnoj osnovi. Ali ima i konstruktivnih kritika.

      Ali komentari o skoro nacističkim stavovima iz teksta stižu čak i iz Hrvatske, od samog predsjednika Ive Josipovića:

      Čitam, neki s prezirom i omalovažavanjem, gotovo rasistički, govore o turistima-gostima iz susjedne BiH. Svaki je gost dobrodošao u Hrvatsku, posebno prijatelji iz BiH.
      Uživajući u ljepotama Hrvatske, šire prijateljstvo, stvaraju nova poznanstva, ali i jačaju naše gospodarske rezultate. Ovdje većina ljudi ne mjeri goste samo po tome koliko im je debeo novčanik.
      Zato, dobro došli, dragi Bosanci i Hercegovci!
      - napisao je Josipović na svom facebook profilu.

      Ćurković pak kaže kako Ivu Josipovića “osobno poznaje”:

      -Tako da ćemo se imati priliku vjerojatno sresti u narednom periodu, kada ćemo, nadam se, raščistiti ovaj nesporazum.

      Inače, Ivo Ćurković živi u Makarskoj, tako da, kako kaže, nema potrebu ići na ljetovanje negdje drugo. Ponekad, kaže ode do Kupresa:

      -Prija mi zrak na Kupresu, tamo se osjećam jako dobro. U svojoj karijeri bio sam i dopisnik nekih hrvatskih medija iz BiH, prošao sam sve krajeve Bosne. Ovih dana zovu me prijatelji iz Bosne s nadom da će se sve uskoro raščistiti.

      A za turiste koji vikendom dolaze u Hrvatsku također, smatra, postoji rješenje:

      -Nisam ja stručan da dajem prijedloge, imaju ljudi koji se bave tim poslom. Ali evo, primjera radi, zašto ti autobusi ne plaćaju parking? Putnici se iskrcaju, vozila budu parkirana tokom dana a ne plaća parking. Zatim treba vidjeti može li se tim ljudima naplatiti boravišna taksa ili neka naknada za održavanje plaže. Nisam za to da se ti ljudi deru ali mislim da je i ovakvo stanje neprihvatljivo.

      Osim pitanja novinara magazina Žurnal, Ivo Ćurković želio je posebno istaknuti dio koji, kaže, svi žele prešutjeti. Smatra da je skandal krenuo kada je konkurencija odlučila podmetnuti nogu:

      -Jučer (27.7., op. aut.) u 11.30 je krenula sva priča – od ljudi sa t portala. Pod tekst je potpisan kolega Makaranin, čiji je brat uposlen kao grafičar u nama konkurentskom listu Makarskoj kronici. To dovodim u direktnu vezu sa podmetanjem kako bih ja i moj list bili diskvalificirani, tu zloupotrebu mog teksta koji govori o stanju u turizmu a ne vrijeđa nikoga.

       

      The best of Ivo Ćurković: Spavaju kod rođaka, žderu, krstare i bježe od policije

      Sporni tekst prenosimo u cjelosti, ali smo se za čitaoce Žurnala potrudili pa prelistali i starije brojeve Makarskog primorja. Ovo nije prvi put da Ćurković piše o bh. turistima na hrvatskim plažama. U ranijem tekstu o iznajmljivačima soba koji goste dočekuju na ulasku u grad, piše:

      Brza zarada, a najviše nepoznatih osoba

      Poznata je činjenica da pojedini ovakvi iznajmljivači tijekom dva mjeseca, srpnja i kolovoza, zarade da mogu dobro živjeti ostatak godine. Često se mogu vidjeti nepoznate osobe koje su se na more spustile samo tijekom ljeta kako bi odradile ovaj posao. Radi se o ljudima iz Zabiokovlja, često i iz Hercegovine, ali i iz Bosne pa i sa Kosova. Smješteni su kod rođaka ili na nekom drugom mjestu gdje su samo pod krovom. Hrane se na brzinu i stalno krstare na relaciji ulazak u grad i odredište sa slobodnim krevetima. Makarska ih ne zanima. Ona je samo sredstvo da se napune džepovi i što vještije pobjegne redarima i policiji kako bi se posao mogao nastaviti.

      U augustu prošle godine Ćurković je potpisao tekst Plaža se rezervira ručnikom ili prostirkom. Slijedi odlomak koji se odnosi na turiste iz BiH:

      Da se ne bi slučajno dogodilo da netko pomakne prostirku na plaži uvijek netko i spava i na taj način čuva mjesto. Ako dođete ranije i hoćete pomaknuti ležaljku, u najmanju ruku se morate posvađati pa čak i potući sa onima koji su sebi dali za pravo da se ovako bezobrazno ponašaju. Jedan od komunalnih redara kaže kako se radi o gostima iz BiH koji se ovako već godinama ponašaju bez ikakvih sankcija i kako je za njih ovako normalno ponašanje. Uz to što su na neprimjeren način zauzeli mjesto tijekom dana na njemu i ručaju. Vrlo često se može vidjeti kako iz različitih posuda vade pripremljena jela i jedu. Na plaži postoji poseban prostor predviđen upravo za goste koji se na ovaj način hrane. Međutim, oni taj prostor ne koriste i plažu pretvaraju u sve samo ne u ono što bi ona trebala biti. Tako imamo goste koji plaćaju smještaj, pitanje je jesu li prijavljeni, zauzeli su najbolja mjesta na plaži i uz to je zagađuju ponašanjem koje nije za plažu.

       

      SELIDBA BOSNE NA MAKARSKO PRIMORJE

      Turistička stvarnost koju moramo mijenjati

      Piše: Ivo Ćurković - Makarsko primorje

      Vikendi se ljetom pretvaraju u pohode stanovništva susjedne Bosne i Hercegovine na plaže Makarskog primorja. Deseci i stotine autobusa prevoze susjede kako bi se oni sunčali, kupali i osvježili na moru i na plažama. Sve to za vrlo mali novčani iznos. Cijeli dan, s prijevozom za 120 kuna. Od ovakvih gostiju nitko nema nikakve koristi, a stječe se i pogrešan dojam o punoj plaži i punim kapacitetima

      Nedjeljno jutro, između 6 i 6,30 sati uz jednu od najprometnijih bosanskohercegovačkih prometnica, onu koja iz središnje Bosne vodi prema GP Kamensko pokazala je gdje se nalazi makarski turizam. Samo u tih pola sata prema našim plažama otišlo je oko pedesetak autobusa punih jednodnevnih izletnika. Već sam izgled autobusa pokazivao je da se tu ne radi o gostima koji su spremni nešto i potrošiti na izletu. Njihov cilj je dočepati se dijela plaže, sunčati se i kupati te navečer natrag kući.

      Za 30 DEM cijeli dan

      Putujući jednim od tih autobusa, svašta se može saznati. Tako i podatak da ovakav jednodnevni izlet najviše košta 30 DEM ili oko 15 eura. Cijena povratne karte od Bugojna do Makarske je 17 DEM ili 8,5 eura. Ostatak se potroši za voće koje se u Bosni može kupiti za jednu marku, osim grožđa koje košta tri marke za kilogram. Naravno da se u Bosni kupuju i ledeni čajevi i mineralne ili obične vode koje su također vrlo jeftine. Sendviči se naprave u kućnoj radinosti kao i kava koja se donosi u termosicama. To sve košta desetak DEM ili pet eura što u konačnici daje cijenu od 25 do 30 DEM. Takvi gosti dođu, zauzmu mjesto na plaži, kupaju se i ugodno provedu dan. Eventualno se tuširaju što košta dvije kune u Makarskoj dok na našim ostalim plažama to je besplatno. Mokrenje obavljaju u moru, a WC koriste samo u krajnjoj potrebi. Vjerojatno nema jeftinijeg načina kako provesti ugodan dan na moru.

      U toj nepreglednoj koloni autobusa i vozila može se primijetiti da ih ima iz gotovo svih krajeva BiH, od Banjaluke i Bosanske Gradiške pa do Čitluka, Ljubuškog i Mostara.

      Pogrešna slika o turizmu

      Svatko neupućen mogao bi prema izgledu naših plaža tijekom vikenda zaključiti kako se radi o velikom broju gostiju i uspješnom turizmu. Situacija nije takva. Veliki broj gostiju koji dolaze vikendom nisu sastavni dio turizma. Oni dođu tuđim prijevozom, donesu sve što im je potrebno za piti i jesti, ne idu niti na kakve zabavne ili kulturne događaje niti ih trebaju, opterećuju komunalni sustav od parkiranja pa do prometa i kanalizacije i to sve besplatno. Sve se svodi na to da su ovakvi gosti opterećenje bez ikakve koristi lokalnoj zajednici ili onima koji se bave turizmom.

      S druge strane problem je teško rješiv. Svatko može doći bilo autobusom, bilo osobnim automobilima i boraviti dio dana ili cijeli dan tamo gdje želi. Naravno da može koristiti sve javno dostupne sadržaje, kao što su to plaže, bez ikakve naknade. To što takvi posjetitelji smetaju gostima koji su u hotelima ili privatnom smještaju nije njihov problem. To je hrvatski problem i problem turizma uopće. Takav turizam izgleda kada se mjeri samo brojem onih koji su došli ili brojem noćenja, a u zadnje vrijeme i dužinom kolona u Lučkom ili graničnim prijelazima. To su mali sastavni dijelovi turističke ponude. To sigurno nije turizam. Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili tisuća koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete.

      Mi ne znamo što s ovakvim gostima

      Teško da se za ovakvo stanje mogu optuživati gosti koji nam dolaze. Naš problem je bolja organizacija kojom bi se i od ovih gostiju naplatilo bar dio činjenice što koriste naše plaže i naše more. O kakvim mogućnostima se radi trebali bi odgovoriti sami turistički radnici. Ovakvo stanje sigurno nikome ne ide na ruku. Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati. Zato se moraju smisliti načini njihova prihvata i stavljanja u okvire gostiju koji su na dužem boravku.

       

      (Zurnal.info)