Raspravljati da li su u pravu analitičari agencija Moody's ili Standard & Poors je besmisleno, pošto  ocjene obje agencije kreditni rejting države BiH   svrstavaju u “smeće”,  a razlika je samo u nijansama, što znači da niti jedan ozbiljan investitor niti hoće niti smije pozajmiti novac BiH  jer je rizik da se izgubi uloženo jednostavno preveliki. Izuzetak su investitori sa izraženim kockarskim genima voljni da se upuste u veliki rizik ako je on praćen adekvatnom zaradom.

U odnosu na zemlje regije BiH ima ubjedljivo najgori rejting. Kreditni rejting Srbije, Makedonije i Crne Gore , po ocjeni agencije Standard & Poors,  je dvije stepenice iznad rejtinga BiH, mada se i njihov rejting svrstava u “smeće”. Pozajmljivanje novca ovim državama ocijenjuje se kao “nesigurno ulaganje”, što zanči da je rizik ipak manji nego kod eventualnog pozajmljivanja novca BiH.

Susjedna Hrvatska je ipak u drugoj kategoriji, iznad magične crte koja odvaja “smeće” od  država kojima pozajmljivanje novca nosi prihvatljiv rizik, sa ocjenom  rejtinga kod agencije Standard & Poors,  BBB-  čime se  Hrvatska svrstava u katgoriju zemalja s “niskim kreditnim rejtingom”. U odnosu na BiH Hrvatska je po rejtingu četiri stepenice iznad, kao i u mnogim drugim stvarima.

Najbolji kreditni rejting u regiji, očekivano, ima Slovenija, koju su analitičari  iz agencija  Standard & Poor  i Moody's svrstali u zemlje sa “visokim rejtingom” uz ocjenu AA, odnosno Aa2. Sloveniju od prvoklasnog rejtinga i ocjene AAA dijele samo dvije stepenice, dok je između Slovenije i BiH razlika 11 stepenica.

Najgore plasirana država po rejtingu u regiji i Evropi je Grčka, koja se i bukvalno nalazi na dnu tabele sa ocjenom CC odnosno Ca, te se i službeno smatra bankrotiranom državom,  pa se pozajmljivanje novca Grčkoj  tretira kao “ekstremno špekulativno ulaganje”. BiH sa svojim rejtingom i nije previše daleko jer je između nas i Grka razlika pet stepenica.

Niži rejting, više kamate


Konkretna posljedica ove igre “brojki i slova” svodi se na vrlo jednostavnu stvar, visinu kamate koju pojedina zemlja plaća na svjetskom tržištu na pozajmljeni novac. Pravilo je jednostavno, veći rejting rejting znači manji rizik za investitora pa su i kamate manje.

Trenutno, na svjetskom finansijskom tržištu kada novac pozajmljuje jedna Njemačka ili SAD, godišnja kamata je ispod tri posto. Za nesretnu Grčku, ta je cijena novca puno veća i kreće se oko 15 posto godišnje, što je kamata koju niti jedna normalna država ne može podnijeti. Zbog toga Grčka i vapi za solidarnom pozajmicom od ostalih članica EU kojima Grčka plaća nešto više od pet posto kamate godišnje.

Za razliku od vlada u ostatku svijeta, od SAD, Italije, Francuske, Velike Britanije, Španije, koje se lavovski bore za očuvanje i poboljšanje  kreditnog rejtinga svojih zemalja, naši političari ne pokazuju ni najmanji interes za kreditni rejting države kojom vladaju.

Sudeći po našem kreditnom rejtingu, koji je puno bliži Grčkoj nego Njemačkoj, ako bi BiH danas pokušala da se zaduži na svjetskom tržištu kockari sa viškom novca najvjerovatnije bi tražili  kamatu od 10-12 posto godišnje, što bi vraćanje takvih kredita učinilo nemogućom misijom.

Zaduživanje moguće samo uz lihvarske kamate


Srećom po domaće vlastodršce, BiH do sada nije ni pokušavala pozajmljivati novac na svjetskom tržištu već smo se provlačili sa “sadakom” u vidu kredita od Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i MMF-a, “švercujući se” u kategoriji najsiromašnijih zemalja na svijetu kojima se naplaćuju tek simbolične kamate.

BiH još nije primorana da pozajmljuje novac na svjetskom finansijskom tržištu pod komercijalnim uslovima, gdje presudnu ulogu igra upravo kreditni rejting, mada se postavlja logično pitanje kako domaće vlade u narednim godinama namjeravaju pokrivati manjak para u budžetima. Protekle dvije godine rupe su krpljene kreditom MMF-a, ali je nakon gotovo jednogodišnjeg cirkusa sa (ne)formiranjem državne vlade i MMF odlučio da do daljnjeg “zavrne slavinu”. 

Zbog mizernog kreditnog rejtinga BiH ipak  plaća visoku cijenu, iako država direktno ne pozajmljuje novac na svjetskom tržištu. Svaki ozbiljan investitor koji razmišlja o direktnom investiranju u BiH, prije svega pogleda kakav je kreditni rejting zemlje i već letimičan pogled na rang listu pokazuje mu da je investiranje u bilo koju drugu zemlju u regiji puno pametniji i sigurniji potez, od ulaganja u BiH.

Konačan rezultat je da je u  prošloj godini u BiH registrovano  simboličnih 135 miliona maraka direktnih stranih ulaganja, što samo potvrđuje da strani  investitori BiH zaobilaze u širokom luku.

Kreditni rejting  koji su BiH dodijelile međunarodne agencije i koji spada u kategoriju “smeća”, nije uzrok problema već posljedica  ukupnog stanja, od hronične političke krize i političke nestabilnosti do poslovnog okruženja u kome se uloga poduzetnika svodi na finansiranje nezajažljive administracije čije apetite ne bi mogao zadovoljiti ni budžet SAD. Na žalost, izgleda da  su analitičari međunarodnih rejting agencija  jedini koje takva situacija u BiH zabrinjava.
(zurnal.info)

 

" />

BiH u društvu sa Ugandom i Zambijom

Po ocjeni analitičara agencije Standard & Poors, trenutni kreditni rejting BiH, odnosno vjerovatnoća da eventualni kreditor bude uredno isplaćen,  ocijenjeni su sa B+, što je oznaka  za špekulativno, odnosno riskantno ulaganje, čime se BiH našla u istoj kategoriji kao Uganda i Zambija.

U očima analitičara  agencije Moody's, BiH stoji još gore, jer je po kategorizaciji ove agencije, BiH ocijenjena  sa B2, što označava visoko špekulativno ulaganje i za jedan stepen je niže od ocjene agencije Standard & Poors.

Kreditni rejting BiH - “smeće”

Raspravljati da li su u pravu analitičari agencija Moody's ili Standard & Poors je besmisleno, pošto  ocjene obje agencije kreditni rejting države BiH   svrstavaju u “smeće”,  a razlika je samo u nijansama, što znači da niti jedan ozbiljan investitor niti hoće niti smije pozajmiti novac BiH  jer je rizik da se izgubi uloženo jednostavno preveliki. Izuzetak su investitori sa izraženim kockarskim genima voljni da se upuste u veliki rizik ako je on praćen adekvatnom zaradom.

U odnosu na zemlje regije BiH ima ubjedljivo najgori rejting. Kreditni rejting Srbije, Makedonije i Crne Gore , po ocjeni agencije Standard & Poors,  je dvije stepenice iznad rejtinga BiH, mada se i njihov rejting svrstava u “smeće”. Pozajmljivanje novca ovim državama ocijenjuje se kao “nesigurno ulaganje”, što zanči da je rizik ipak manji nego kod eventualnog pozajmljivanja novca BiH.

Susjedna Hrvatska je ipak u drugoj kategoriji, iznad magične crte koja odvaja “smeće” od  država kojima pozajmljivanje novca nosi prihvatljiv rizik, sa ocjenom  rejtinga kod agencije Standard & Poors,  BBB-  čime se  Hrvatska svrstava u katgoriju zemalja s “niskim kreditnim rejtingom”. U odnosu na BiH Hrvatska je po rejtingu četiri stepenice iznad, kao i u mnogim drugim stvarima.

Najbolji kreditni rejting u regiji, očekivano, ima Slovenija, koju su analitičari  iz agencija  Standard & Poor  i Moody's svrstali u zemlje sa “visokim rejtingom” uz ocjenu AA, odnosno Aa2. Sloveniju od prvoklasnog rejtinga i ocjene AAA dijele samo dvije stepenice, dok je između Slovenije i BiH razlika 11 stepenica.

Najgore plasirana država po rejtingu u regiji i Evropi je Grčka, koja se i bukvalno nalazi na dnu tabele sa ocjenom CC odnosno Ca, te se i službeno smatra bankrotiranom državom,  pa se pozajmljivanje novca Grčkoj  tretira kao “ekstremno špekulativno ulaganje”. BiH sa svojim rejtingom i nije previše daleko jer je između nas i Grka razlika pet stepenica.

Niži rejting, više kamate


Konkretna posljedica ove igre “brojki i slova” svodi se na vrlo jednostavnu stvar, visinu kamate koju pojedina zemlja plaća na svjetskom tržištu na pozajmljeni novac. Pravilo je jednostavno, veći rejting rejting znači manji rizik za investitora pa su i kamate manje.

Trenutno, na svjetskom finansijskom tržištu kada novac pozajmljuje jedna Njemačka ili SAD, godišnja kamata je ispod tri posto. Za nesretnu Grčku, ta je cijena novca puno veća i kreće se oko 15 posto godišnje, što je kamata koju niti jedna normalna država ne može podnijeti. Zbog toga Grčka i vapi za solidarnom pozajmicom od ostalih članica EU kojima Grčka plaća nešto više od pet posto kamate godišnje.

Za razliku od vlada u ostatku svijeta, od SAD, Italije, Francuske, Velike Britanije, Španije, koje se lavovski bore za očuvanje i poboljšanje  kreditnog rejtinga svojih zemalja, naši političari ne pokazuju ni najmanji interes za kreditni rejting države kojom vladaju.

Sudeći po našem kreditnom rejtingu, koji je puno bliži Grčkoj nego Njemačkoj, ako bi BiH danas pokušala da se zaduži na svjetskom tržištu kockari sa viškom novca najvjerovatnije bi tražili  kamatu od 10-12 posto godišnje, što bi vraćanje takvih kredita učinilo nemogućom misijom.

Zaduživanje moguće samo uz lihvarske kamate


Srećom po domaće vlastodršce, BiH do sada nije ni pokušavala pozajmljivati novac na svjetskom tržištu već smo se provlačili sa “sadakom” u vidu kredita od Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i MMF-a, “švercujući se” u kategoriji najsiromašnijih zemalja na svijetu kojima se naplaćuju tek simbolične kamate.

BiH još nije primorana da pozajmljuje novac na svjetskom finansijskom tržištu pod komercijalnim uslovima, gdje presudnu ulogu igra upravo kreditni rejting, mada se postavlja logično pitanje kako domaće vlade u narednim godinama namjeravaju pokrivati manjak para u budžetima. Protekle dvije godine rupe su krpljene kreditom MMF-a, ali je nakon gotovo jednogodišnjeg cirkusa sa (ne)formiranjem državne vlade i MMF odlučio da do daljnjeg “zavrne slavinu”. 

Zbog mizernog kreditnog rejtinga BiH ipak  plaća visoku cijenu, iako država direktno ne pozajmljuje novac na svjetskom tržištu. Svaki ozbiljan investitor koji razmišlja o direktnom investiranju u BiH, prije svega pogleda kakav je kreditni rejting zemlje i već letimičan pogled na rang listu pokazuje mu da je investiranje u bilo koju drugu zemlju u regiji puno pametniji i sigurniji potez, od ulaganja u BiH.

Konačan rezultat je da je u  prošloj godini u BiH registrovano  simboličnih 135 miliona maraka direktnih stranih ulaganja, što samo potvrđuje da strani  investitori BiH zaobilaze u širokom luku.

Kreditni rejting  koji su BiH dodijelile međunarodne agencije i koji spada u kategoriju “smeća”, nije uzrok problema već posljedica  ukupnog stanja, od hronične političke krize i političke nestabilnosti do poslovnog okruženja u kome se uloga poduzetnika svodi na finansiranje nezajažljive administracije čije apetite ne bi mogao zadovoljiti ni budžet SAD. Na žalost, izgleda da  su analitičari međunarodnih rejting agencija  jedini koje takva situacija u BiH zabrinjava.
(zurnal.info)

 

Sudeći po ocjenama koje BiH ima kod vodećih svjetskih rejting agencija, pozajmljivanje novca državi BiH za eventualne kreditore je ravno ulaganju  u biznis prodaje frižidera Eskimima ili krznenih bundi stanovnicima Sahare, sa približno istim šansama da se uloženi novac vrati.