BiH i dalje posljednja u Evropi

Dobra vijest je da je prema najnovijem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, BiH u odnosu na prošlu godinu napredovala za dva mjesta,  pa se sada nalazi na 100. mjestu od 142 zemlje. Loša vijest je da smo i pored simboličnog napretka po konkuretnosti i dalje posljednji u Evropi, a gori i od Sirije, Maroka i većine ostalih zemalja u svijetu.

 U “foto finišu” smo ipak uspjeli da se nađemo ispred Ekvadora, Kenije i Bolivije, ali smo zato ubjedljivo bolji od Čada, Haitija i Burundija, koji zauzimaju dno ljestvice i za sada svojim rezultatima ne ugrožavaju ozbiljno poziciju BiH.

Ako bi se htjeli takmičiti sa ostalim zemljama u regiji, najprije bi morali prestići Srbiju, koja se ove godine nalazi na 95. mjestu, dok se prethodne godine nalazila na 96. poziciji.

Kako sustići Albaniju

Ako, i kada, prestignemo Srbiju, na red dolazi ozbiljno takmičenje , sustići i prestići  Makedoniju, koja je kao i prošle godine na 79. mjestu, a potom Albaniju, koja se nalazi daleko ispred nas, na 78. mjestu. U odnosu na prethodnu godinu, Albanija je napravila impresivan skok u odnosu na 88. poziciju koju je zauzimala prethodne godine.

Najbolje plasirana zemlje iz regije je Slovenija koja zauzima 57. mjesto na globalnoj ljestvici i koja je i pored pada, u odnosu na prethodnu godinu kada je zauzimala 45. mjesto, i dalje ubjedljivo najkonkuretnija zemlja u našem širem okruženju.

Iza Slovenije, kao drugoplasirana zemlja iz regije, našla se Crna Gora, koja zauzima 60. mjesto, iako je prošle godine zauzimala 49. mjesto. Visok plasman Crne Gore očigledno nije slučajnost jer je ova zemlja već ranije po konkuretnosti prestigla i Hrvatsku kao i Srbiju, Makedoniju a pogotovu BiH.

Buduća članica EU, Hrvatska, nalazi se na 76. mjestu, jednu poziciju lošiji rezultat nego prethodne godine, ali još uvijek ispred Albanije, Makedonije, Srbije i BiH.

Relativno nazadovanje Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, kao i uslovno napredovanje BiH, Srbije i Albanije, kada se porede njihove pozicije na ovogodišnjoj rang listi u odnosu na prošlogodišnju, rezultat je činjenice da su se ove godine na listi našle i neke države kojih prošle godine nije bilo.  Ako bi se iz ovogodšnje liste isključile  “pridošlice”, i u tom slučaju za BIH se ne bi ništa bitnije promijenilo ni za nas ni za Srbiju i Makedoniju ,jer bi i u tom slučaju BIH opet čvrsto držala 100. mjesto na rang listi.

Švajcarska najkonkuretnija , SAD tek peta


Na vrhu liste i ove godine je situacija nepromjenjena jer je ponovo Švajcarska po konkurentnosti prva u svijetu. Na drugom mjestu došlo je do promjene jer je na ovu poziciju “uskočio” Singapur pa je na treću poziciju potisnuo Švedsku. Finska se našla na četvrtom mjestu dok su SAD tek na petom mjestu, a Njemačka na šestom.

Kod ocjene konkurentnosti svake zemlje u obzir se uzimao niz pokazatelja, od pravnog i administrativnog okruženja, makroekonomskih pokazatelja,  infrastrukture, zdravstvene zaštite,  stanja u sektoru  obrazovanja, razvijenosti finansijskog tržišta pa do tehnološke spremnosti i inovacija.

 

 

Nije sve u jeftinoj radnoj snazi

Odavno je jasno da konkuretnost jedne zemlje nisu samo jeftina radna snaga i niski porezi, niti je to presudan faktor

Nažalost, osim ova dva faktora u većini ostalih oblasti na osnovu kojih se vrednuje konkurentnost, BiH nema čime da se pohvali, od nepostojećeg autoputa, vozova koji voze sporije nego u doba Kraljevine Jugoslavije, do ogromnog birokratskog aparata i šume propisa čiji je krajnji efekat da zagorčaju život svakome, ko makar i pomisli, da se upusti u proizvodnju sa namjerom da svoje proizvode plasira na svjetskom  tržištu.

Ne treba  Svjetski ekonomski forum da nam kaže da smo po konkurentnosti posljednji u Evropi, dovoljno je samo pogledati prošlogodišnji iznos direktnih stranih ulaganja u BIH koja iznose  tek simboličnih 135 miliona eura, pa shvatimo da nas svi ozbiljni investitori zaobilaze u širokom luku.

Očekivati da će pitanje naše nekonkuretnosti, odsustva ozbiljnih investicija i nedostatka radnih mjesta,  dobiti primat u odnosu na “suštinska” pitanja, poput podjele ministarskih i direktorskih fotelje i jeftinih političkih nadmudrivanja, spada u domen naučne fantastike.

Ostaje nam samo da se tješimo,  ako smo već najgori u Evropi, još uvijek smo bolji barem od trećine afričkih država. Za sada. 

(zurnal.info)