Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o ustavnim promjenama možete čitati na ovom linku.

2. Odlazak stranih sudija i tužilaca: Odlukom Valentina Inzka, visokog predstavika međunarodne zajednice u BiH, strane sudije i tužioci ostaju samo u savjetodavnoj ulozi u dva odjela Suda BiH, a u dosadašnjem kapacitetu prisutni su samo u odjelu za ratne zločine. Ovom odlukom nije bio zadovoljan niko jer se za sudije i tužioce ne može reći niti da su ostali niti da su u potpunosti “otišli”. Stavovi političkih stranaka bili su jasni: Sulejman Tihić i SDA zalagali su se za ostanak sudija, HDZ Dragana Čovića bio je između stavova Tihića i Milorada Dodika koji je bezrezervno tražio odlazak stranaca iz državnog suda.

Slobodan Vasković: Ako ću biti objektivan, a uvijek se trudim da to budem, oni nisu uradili ništa ovdje. Da je bilo pameti mi smo ih trebali kritikovati i natjerate ove naše da rade. Znam da je 300 predmeta o kriminalu ove vlasti upućeno na sud a ništa nije urađeno. U simboličnom smislu oni su predstavljali podršku institucijama pa su se naši političari bojali da će odgovarati. Simbolizirali su pravnu državu. Ovim su poslali vrlo lošu poruku da ovdje nikada neće biti pravne države. Sutra ćemo imati problem kada neku optužnicu potpiše sudija Musliman, nastat će haos jer Dodik ne dozvoljava da mu sudi Musliman.

Enes Škrgo: Zagovornik sam ostanka međunarodne zajednice. Uvijek sam govorio da BiH treba da bude protektorat. Ali, ako pogledamo učinak stranih sudija i tužilaca vidimo da njihov odlazak i neće puno škoditi.

Duška Jurišić: Ovo pitanje ima dvije dimenzije. Jedna je kvalitet njihovog rada, koji je najblaže rečeno, upitan. Druga je politička dimenzija. Na žalost, naše pravosuđe nije neovisno, podložno je različitim pritiscima i teško je očekivati da će biti u stanju voditi postupke za kriminal protiv političara. Činjenica je da je značajan broj postupaka propao, između ostalog, zbog neznanja stranih tužilaca. Međutim, pitanje je da li bi ijedan od tih postupaka uopšte bio pokrenut da njih nije bilo.

Gojko Berić: Odlazak stranih sudija i tužilaca izazvao je pravu pometnju i među političarima i u medijima. Za jedne je odluka visokog predstavnika bila dobar potez, dok je za druge značila propast državnog pravosuđa. Zanimljivo je da su ove druge demantovali domaći tužioci i sudije, koji su stali na stranu visokog predstavnika. Pitanje je, međutim, ko će sada ganjati i kažnjavati najelitnije kriminalce, poput Milorada Dodika, iako se ni strani tužioci ni sudije nisu u tom poslu proslavili.

Asim Mujkić: Od tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna, sudska, ova posljednja je bila posljednja instanca koja je odolijevala etnonacionalističkom principu, ponajprije zbog prisustva stranih sudija i tužilaca. Da se razumijemo, bilo je tu dosta traljavosti, ali je barem ulijevalo nadu da ova zemlja može drugačije. Sada smo ostali bez te nade jer je sudska vlast ostala nezaštićena pred arbitrarnim naletima etnonacionalističkih moćnika. I ne samo to – sudska vlast je dobila i naputak kako treba ubuduće obavljati posao: po principu proporcionalnosti: 1 bošnjački ratni zločinac ili kriminalac + 1 srpski ratni zločinac ili kriminalac + 1 hrvatski ratni zločinac ili kriminalac. Ovaj naputak koji je izrekao ruski ambasador ne samo da predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari BiH već i promoviranje jednog duboko antidemokratskog i necivilizacijskog pristupa i kao takav je smrtonosni udarac pravdi uopće. Doduše, možda takva proporcionalnost funkcionira u ruskom sudstvu, osobito u regionu Kavkaza, pa čovjek i ne zna za bolje.

Blažo Stevović: Stranci trebaju da nam budu po kućama, kafanama, toaletima a o sudovima da ne govorimo. Mi smo ipak u fazi sociološke retardacije, i to je proces. Mi još ne priznajemo ratne zločine, lopovluke i slično... dakle mi smo i bezobrazno društvo. Zato sam za ostanak stranaca u pravosuđu BiH. Kakvi god da su bolji su od naših!

Emir Habul: Ne mora po definiciji značiti da su strane sudije i tužioci kvalitetniji od domaćih. Međutim, ovdje je pitanje da li je stvoren politički ambijent da sudbena vlast autonomno djeluje. Dobro to znaju međunarodni predstavnici ali su ustuknuli pred Dodikovim prijetnjama. Nevolja je što sudije i tužioci ne rade i ne žive u vakumu i naravno da će splasnuti odlučnost da se pravosuđe uhvati u koštac sa korupcijom. Bojati se da se u nekom trenutku ne pojačaju zahtjevi za opstrukcijom Suda i Tužilaštva, što se već radi smanjivanjembudžeta.

Aleksandar Trifunović: Iako su pokrenuli nekoliko velikih slučajeva kojih bez neutralnog pristupa ne bi bio moguć, mislim da je pravosuđe osnovni dokaz administrativne punoljetnosti jednog društva i da sve ključne pozicije u pravosuđu moraju da preuzmu domaće sudije.

 

Sutra čitajte komentare o vizama koje nam još uvijek trebaju za ulazak u EU.

(zurnal.info)

"> Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o ustavnim promjenama možete čitati na ovom linku.

2. Odlazak stranih sudija i tužilaca: Odlukom Valentina Inzka, visokog predstavika međunarodne zajednice u BiH, strane sudije i tužioci ostaju samo u savjetodavnoj ulozi u dva odjela Suda BiH, a u dosadašnjem kapacitetu prisutni su samo u odjelu za ratne zločine. Ovom odlukom nije bio zadovoljan niko jer se za sudije i tužioce ne može reći niti da su ostali niti da su u potpunosti “otišli”. Stavovi političkih stranaka bili su jasni: Sulejman Tihić i SDA zalagali su se za ostanak sudija, HDZ Dragana Čovića bio je između stavova Tihića i Milorada Dodika koji je bezrezervno tražio odlazak stranaca iz državnog suda.

Slobodan Vasković: Ako ću biti objektivan, a uvijek se trudim da to budem, oni nisu uradili ništa ovdje. Da je bilo pameti mi smo ih trebali kritikovati i natjerate ove naše da rade. Znam da je 300 predmeta o kriminalu ove vlasti upućeno na sud a ništa nije urađeno. U simboličnom smislu oni su predstavljali podršku institucijama pa su se naši političari bojali da će odgovarati. Simbolizirali su pravnu državu. Ovim su poslali vrlo lošu poruku da ovdje nikada neće biti pravne države. Sutra ćemo imati problem kada neku optužnicu potpiše sudija Musliman, nastat će haos jer Dodik ne dozvoljava da mu sudi Musliman.

Enes Škrgo: Zagovornik sam ostanka međunarodne zajednice. Uvijek sam govorio da BiH treba da bude protektorat. Ali, ako pogledamo učinak stranih sudija i tužilaca vidimo da njihov odlazak i neće puno škoditi.

Duška Jurišić: Ovo pitanje ima dvije dimenzije. Jedna je kvalitet njihovog rada, koji je najblaže rečeno, upitan. Druga je politička dimenzija. Na žalost, naše pravosuđe nije neovisno, podložno je različitim pritiscima i teško je očekivati da će biti u stanju voditi postupke za kriminal protiv političara. Činjenica je da je značajan broj postupaka propao, između ostalog, zbog neznanja stranih tužilaca. Međutim, pitanje je da li bi ijedan od tih postupaka uopšte bio pokrenut da njih nije bilo.

Gojko Berić: Odlazak stranih sudija i tužilaca izazvao je pravu pometnju i među političarima i u medijima. Za jedne je odluka visokog predstavnika bila dobar potez, dok je za druge značila propast državnog pravosuđa. Zanimljivo je da su ove druge demantovali domaći tužioci i sudije, koji su stali na stranu visokog predstavnika. Pitanje je, međutim, ko će sada ganjati i kažnjavati najelitnije kriminalce, poput Milorada Dodika, iako se ni strani tužioci ni sudije nisu u tom poslu proslavili.

Asim Mujkić: Od tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna, sudska, ova posljednja je bila posljednja instanca koja je odolijevala etnonacionalističkom principu, ponajprije zbog prisustva stranih sudija i tužilaca. Da se razumijemo, bilo je tu dosta traljavosti, ali je barem ulijevalo nadu da ova zemlja može drugačije. Sada smo ostali bez te nade jer je sudska vlast ostala nezaštićena pred arbitrarnim naletima etnonacionalističkih moćnika. I ne samo to – sudska vlast je dobila i naputak kako treba ubuduće obavljati posao: po principu proporcionalnosti: 1 bošnjački ratni zločinac ili kriminalac + 1 srpski ratni zločinac ili kriminalac + 1 hrvatski ratni zločinac ili kriminalac. Ovaj naputak koji je izrekao ruski ambasador ne samo da predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari BiH već i promoviranje jednog duboko antidemokratskog i necivilizacijskog pristupa i kao takav je smrtonosni udarac pravdi uopće. Doduše, možda takva proporcionalnost funkcionira u ruskom sudstvu, osobito u regionu Kavkaza, pa čovjek i ne zna za bolje.

Blažo Stevović: Stranci trebaju da nam budu po kućama, kafanama, toaletima a o sudovima da ne govorimo. Mi smo ipak u fazi sociološke retardacije, i to je proces. Mi još ne priznajemo ratne zločine, lopovluke i slično... dakle mi smo i bezobrazno društvo. Zato sam za ostanak stranaca u pravosuđu BiH. Kakvi god da su bolji su od naših!

Emir Habul: Ne mora po definiciji značiti da su strane sudije i tužioci kvalitetniji od domaćih. Međutim, ovdje je pitanje da li je stvoren politički ambijent da sudbena vlast autonomno djeluje. Dobro to znaju međunarodni predstavnici ali su ustuknuli pred Dodikovim prijetnjama. Nevolja je što sudije i tužioci ne rade i ne žive u vakumu i naravno da će splasnuti odlučnost da se pravosuđe uhvati u koštac sa korupcijom. Bojati se da se u nekom trenutku ne pojačaju zahtjevi za opstrukcijom Suda i Tužilaštva, što se već radi smanjivanjembudžeta.

Aleksandar Trifunović: Iako su pokrenuli nekoliko velikih slučajeva kojih bez neutralnog pristupa ne bi bio moguć, mislim da je pravosuđe osnovni dokaz administrativne punoljetnosti jednog društva i da sve ključne pozicije u pravosuđu moraju da preuzmu domaće sudije.

 

Sutra čitajte komentare o vizama koje nam još uvijek trebaju za ulazak u EU.

(zurnal.info)

"> Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o ustavnim promjenama možete čitati na ovom linku.

2. Odlazak stranih sudija i tužilaca: Odlukom Valentina Inzka, visokog predstavika međunarodne zajednice u BiH, strane sudije i tužioci ostaju samo u savjetodavnoj ulozi u dva odjela Suda BiH, a u dosadašnjem kapacitetu prisutni su samo u odjelu za ratne zločine. Ovom odlukom nije bio zadovoljan niko jer se za sudije i tužioce ne može reći niti da su ostali niti da su u potpunosti “otišli”. Stavovi političkih stranaka bili su jasni: Sulejman Tihić i SDA zalagali su se za ostanak sudija, HDZ Dragana Čovića bio je između stavova Tihića i Milorada Dodika koji je bezrezervno tražio odlazak stranaca iz državnog suda.

Slobodan Vasković: Ako ću biti objektivan, a uvijek se trudim da to budem, oni nisu uradili ništa ovdje. Da je bilo pameti mi smo ih trebali kritikovati i natjerate ove naše da rade. Znam da je 300 predmeta o kriminalu ove vlasti upućeno na sud a ništa nije urađeno. U simboličnom smislu oni su predstavljali podršku institucijama pa su se naši političari bojali da će odgovarati. Simbolizirali su pravnu državu. Ovim su poslali vrlo lošu poruku da ovdje nikada neće biti pravne države. Sutra ćemo imati problem kada neku optužnicu potpiše sudija Musliman, nastat će haos jer Dodik ne dozvoljava da mu sudi Musliman.

Enes Škrgo: Zagovornik sam ostanka međunarodne zajednice. Uvijek sam govorio da BiH treba da bude protektorat. Ali, ako pogledamo učinak stranih sudija i tužilaca vidimo da njihov odlazak i neće puno škoditi.

Duška Jurišić: Ovo pitanje ima dvije dimenzije. Jedna je kvalitet njihovog rada, koji je najblaže rečeno, upitan. Druga je politička dimenzija. Na žalost, naše pravosuđe nije neovisno, podložno je različitim pritiscima i teško je očekivati da će biti u stanju voditi postupke za kriminal protiv političara. Činjenica je da je značajan broj postupaka propao, između ostalog, zbog neznanja stranih tužilaca. Međutim, pitanje je da li bi ijedan od tih postupaka uopšte bio pokrenut da njih nije bilo.

Gojko Berić: Odlazak stranih sudija i tužilaca izazvao je pravu pometnju i među političarima i u medijima. Za jedne je odluka visokog predstavnika bila dobar potez, dok je za druge značila propast državnog pravosuđa. Zanimljivo je da su ove druge demantovali domaći tužioci i sudije, koji su stali na stranu visokog predstavnika. Pitanje je, međutim, ko će sada ganjati i kažnjavati najelitnije kriminalce, poput Milorada Dodika, iako se ni strani tužioci ni sudije nisu u tom poslu proslavili.

Asim Mujkić: Od tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna, sudska, ova posljednja je bila posljednja instanca koja je odolijevala etnonacionalističkom principu, ponajprije zbog prisustva stranih sudija i tužilaca. Da se razumijemo, bilo je tu dosta traljavosti, ali je barem ulijevalo nadu da ova zemlja može drugačije. Sada smo ostali bez te nade jer je sudska vlast ostala nezaštićena pred arbitrarnim naletima etnonacionalističkih moćnika. I ne samo to – sudska vlast je dobila i naputak kako treba ubuduće obavljati posao: po principu proporcionalnosti: 1 bošnjački ratni zločinac ili kriminalac + 1 srpski ratni zločinac ili kriminalac + 1 hrvatski ratni zločinac ili kriminalac. Ovaj naputak koji je izrekao ruski ambasador ne samo da predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari BiH već i promoviranje jednog duboko antidemokratskog i necivilizacijskog pristupa i kao takav je smrtonosni udarac pravdi uopće. Doduše, možda takva proporcionalnost funkcionira u ruskom sudstvu, osobito u regionu Kavkaza, pa čovjek i ne zna za bolje.

Blažo Stevović: Stranci trebaju da nam budu po kućama, kafanama, toaletima a o sudovima da ne govorimo. Mi smo ipak u fazi sociološke retardacije, i to je proces. Mi još ne priznajemo ratne zločine, lopovluke i slično... dakle mi smo i bezobrazno društvo. Zato sam za ostanak stranaca u pravosuđu BiH. Kakvi god da su bolji su od naših!

Emir Habul: Ne mora po definiciji značiti da su strane sudije i tužioci kvalitetniji od domaćih. Međutim, ovdje je pitanje da li je stvoren politički ambijent da sudbena vlast autonomno djeluje. Dobro to znaju međunarodni predstavnici ali su ustuknuli pred Dodikovim prijetnjama. Nevolja je što sudije i tužioci ne rade i ne žive u vakumu i naravno da će splasnuti odlučnost da se pravosuđe uhvati u koštac sa korupcijom. Bojati se da se u nekom trenutku ne pojačaju zahtjevi za opstrukcijom Suda i Tužilaštva, što se već radi smanjivanjembudžeta.

Aleksandar Trifunović: Iako su pokrenuli nekoliko velikih slučajeva kojih bez neutralnog pristupa ne bi bio moguć, mislim da je pravosuđe osnovni dokaz administrativne punoljetnosti jednog društva i da sve ključne pozicije u pravosuđu moraju da preuzmu domaće sudije.

 

Sutra čitajte komentare o vizama koje nam još uvijek trebaju za ulazak u EU.

(zurnal.info)

">

REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (2)

S.M.

Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o ustavnim promjenama možete čitati na ovom linku.

2. Odlazak stranih sudija i tužilaca: Odlukom Valentina Inzka, visokog predstavika međunarodne zajednice u BiH, strane sudije i tužioci ostaju samo u savjetodavnoj ulozi u dva odjela Suda BiH, a u dosadašnjem kapacitetu prisutni su samo u odjelu za ratne zločine. Ovom odlukom nije bio zadovoljan niko jer se za sudije i tužioce ne može reći niti da su ostali niti da su u potpunosti “otišli”. Stavovi političkih stranaka bili su jasni: Sulejman Tihić i SDA zalagali su se za ostanak sudija, HDZ Dragana Čovića bio je između stavova Tihića i Milorada Dodika koji je bezrezervno tražio odlazak stranaca iz državnog suda.

Slobodan Vasković: Ako ću biti objektivan, a uvijek se trudim da to budem, oni nisu uradili ništa ovdje. Da je bilo pameti mi smo ih trebali kritikovati i natjerate ove naše da rade. Znam da je 300 predmeta o kriminalu ove vlasti upućeno na sud a ništa nije urađeno. U simboličnom smislu oni su predstavljali podršku institucijama pa su se naši političari bojali da će odgovarati. Simbolizirali su pravnu državu. Ovim su poslali vrlo lošu poruku da ovdje nikada neće biti pravne države. Sutra ćemo imati problem kada neku optužnicu potpiše sudija Musliman, nastat će haos jer Dodik ne dozvoljava da mu sudi Musliman.

Enes Škrgo: Zagovornik sam ostanka međunarodne zajednice. Uvijek sam govorio da BiH treba da bude protektorat. Ali, ako pogledamo učinak stranih sudija i tužilaca vidimo da njihov odlazak i neće puno škoditi.

Duška Jurišić: Ovo pitanje ima dvije dimenzije. Jedna je kvalitet njihovog rada, koji je najblaže rečeno, upitan. Druga je politička dimenzija. Na žalost, naše pravosuđe nije neovisno, podložno je različitim pritiscima i teško je očekivati da će biti u stanju voditi postupke za kriminal protiv političara. Činjenica je da je značajan broj postupaka propao, između ostalog, zbog neznanja stranih tužilaca. Međutim, pitanje je da li bi ijedan od tih postupaka uopšte bio pokrenut da njih nije bilo.

Gojko Berić: Odlazak stranih sudija i tužilaca izazvao je pravu pometnju i među političarima i u medijima. Za jedne je odluka visokog predstavnika bila dobar potez, dok je za druge značila propast državnog pravosuđa. Zanimljivo je da su ove druge demantovali domaći tužioci i sudije, koji su stali na stranu visokog predstavnika. Pitanje je, međutim, ko će sada ganjati i kažnjavati najelitnije kriminalce, poput Milorada Dodika, iako se ni strani tužioci ni sudije nisu u tom poslu proslavili.

Asim Mujkić: Od tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna, sudska, ova posljednja je bila posljednja instanca koja je odolijevala etnonacionalističkom principu, ponajprije zbog prisustva stranih sudija i tužilaca. Da se razumijemo, bilo je tu dosta traljavosti, ali je barem ulijevalo nadu da ova zemlja može drugačije. Sada smo ostali bez te nade jer je sudska vlast ostala nezaštićena pred arbitrarnim naletima etnonacionalističkih moćnika. I ne samo to – sudska vlast je dobila i naputak kako treba ubuduće obavljati posao: po principu proporcionalnosti: 1 bošnjački ratni zločinac ili kriminalac + 1 srpski ratni zločinac ili kriminalac + 1 hrvatski ratni zločinac ili kriminalac. Ovaj naputak koji je izrekao ruski ambasador ne samo da predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari BiH već i promoviranje jednog duboko antidemokratskog i necivilizacijskog pristupa i kao takav je smrtonosni udarac pravdi uopće. Doduše, možda takva proporcionalnost funkcionira u ruskom sudstvu, osobito u regionu Kavkaza, pa čovjek i ne zna za bolje.

Blažo Stevović: Stranci trebaju da nam budu po kućama, kafanama, toaletima a o sudovima da ne govorimo. Mi smo ipak u fazi sociološke retardacije, i to je proces. Mi još ne priznajemo ratne zločine, lopovluke i slično... dakle mi smo i bezobrazno društvo. Zato sam za ostanak stranaca u pravosuđu BiH. Kakvi god da su bolji su od naših!

Emir Habul: Ne mora po definiciji značiti da su strane sudije i tužioci kvalitetniji od domaćih. Međutim, ovdje je pitanje da li je stvoren politički ambijent da sudbena vlast autonomno djeluje. Dobro to znaju međunarodni predstavnici ali su ustuknuli pred Dodikovim prijetnjama. Nevolja je što sudije i tužioci ne rade i ne žive u vakumu i naravno da će splasnuti odlučnost da se pravosuđe uhvati u koštac sa korupcijom. Bojati se da se u nekom trenutku ne pojačaju zahtjevi za opstrukcijom Suda i Tužilaštva, što se već radi smanjivanjembudžeta.

Aleksandar Trifunović: Iako su pokrenuli nekoliko velikih slučajeva kojih bez neutralnog pristupa ne bi bio moguć, mislim da je pravosuđe osnovni dokaz administrativne punoljetnosti jednog društva i da sve ključne pozicije u pravosuđu moraju da preuzmu domaće sudije.

 

Sutra čitajte komentare o vizama koje nam još uvijek trebaju za ulazak u EU.

(zurnal.info)

Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine