Posao zeničkog načelnika izgradnje elektrane na gas sa kompanijom KTG počeo je loše: skrivanjem informacija od javnosti i optužbama da je svako ko sumnja u uspjeh ovog projekta neprijatelj Zenice. Posljednja odluka Općinskog vijeća Zenice o poklanjanju zemljišta zajedničkoj kompaniji mogla bi na koncu koštati građane ovog grada nekoliko miliona maraka. Donosimo hronologiju sumnjivih odluka i propusta u “zeničkom poslu stoljeća”

Lokalna vlast u Zenici do sada je dala sve što je mogla u poslu izgradnje elektrane na gas u ovom gradu, a da zauzvrat, od svojih partnera - kompanije KTG AG iz Švicarske, nije dobila gotovo ništa. Za ovaj posao još uvijek ne postoje nikakve bankovne garancije, a od svih obećanja KTG je ispunio samo uplatu od 45.000 maraka na račun zajedničke firme KTG Zenica. Svaki segment ovog projekta imao je barem po jednu nejasnu, skrivenu ili pogrešnu odluku zeničkog načelnika Husejina Smajlovića, jednoglasno podržanu od Općinskog vijeća. Idemo redom.

1.STRATEŠKI PARTNERI: Prije nego su bacili oko na Zenicu, Branko Montenegro i Behgjet Pacolli trebali su biti strateški partneri Federacije BiH u izgradnji elektrana. Sa njima je posao, bez saglasnosti Vlade i premijera, sklopio Vahid Hećo, federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Već tada je otkriveno da su Pacolli i Montenegro ranije bili umiješani u razne afere. Švicarska je protiv Pacollija vodila istragu zbog namještanja posla renoviranja moskovskog Kremlja od milijardu dolara što je platio milionima na računima kćerki bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jelcina. Poslove u BiH trebala je srediti Stranka za BiH kao zahvalnost za poslove koje je kompanija Unioninvest, pod kapom SBiH-a dobijala na Kosovu, Kazahstanu i Rusiji.

2.UPOZNAVANJE: Uprkos tome što ih je federalna Vlada proglasila nepoželjnim partnerima, zenički načelnik Husejin Smajlović dočekao ih je raširenih ruku. Tada je izjavio kako ranije nije poznavao ni Pacollija ni Montenegra ali da su ga sa njim upoznali njegovi prijatelji, zenički biznismeni. Sam je tada priznao da posao izgleda previše dobro da bi bio istinit.

3.MEMORANDUM: Javnost je za posao stoljeća, kako su ga optimistično nazvali iz načelnikovog ureda, saznala tek kada je potpisan Memorandum o razumijevanju u martu 2009. godine. Ovaj sporni memorandum javnosti i novinarima nikada nije bio javno dostupan. Njegova prva nejasnoća je: s kojom kompanijom je Memorandum uopšte postpisan. Negdje je pisalo da je to KazTransGas a negdje KTG. Tada je zvanično objašnjeno da se radi o skraćenici ali se ispostavilo da su to dvije sasvim različite kompanije sa jednom zajedničkom osobinom: objema upravlja Branko Montenegro. Nije bilo jasno ni zbog čega za njega vrijede švicarski zakoni što je Smajlović tada prokomentarisao riječima da su mu savjetnici objasnili da je to bolje!? U slučaju spora to bi značilo odlazak na teren Montenegra i plaćanje pravnih zastupnika iako općina već izdvaja sredstva za domaće pravnike. U memorandumu se spominjala saradnja sa Elektroprivredom i BH Gasom mada ove dvije kompanije o tome nisu bile zvanično obaviještene niti su bile spremne na takvu saradnju. Rok za izgradnu od dvije godine bio je teorijski moguć ali je u domaćoj praksi izdavanja dozvola i gradnje praktično od početka bio nerealan. Sam Smajlović je tada rekao da sumnja da će se elektrana zaista napraviti ali je i dalje nastavio sa bezrezervnom saradnjom sa Montenegrom.

4. UGOVOR: Tri mjeseca od početka saradnje sa Švicarcima, odnosno Kazahstancima, odnosno Montenegrom, potpisan je i Ugovor o zajedničkom ulaganju i formiranju preduzeća KTG Zenica. Problem je bio u tome što je ugovor potpisan sa drugom firmorm a ne istom iz Memoranduma. Haris Mašić, direktor novoformiranog preduzeća, isprva je govorio da nikakvih aneksa na memorandum nije bilo. Kasnije je za Žurnal izjavio da je promjena firme regulisana, pogađate, aneksom. Treba li napominjati da niti ugovor niti aneksi nikada nisu bili dostupni javnosti zvaničnim putem. Pravdano je to poslovnom tajnom i interesom projekta.

5. LIKVIDACIJA: Gašenje firme sa kojom su isprva potpisali saradnju svakom ozbiljnom političaru trebalo bi biti dovoljno da tu saradnju i prekine. Međutim, Smajlović i općinski vijećnici nastavili su “gurati” ovaj projekat kao da se ništa nije ni desilo usput izjavljujući da firma sa kojom su potpisali ugovor nije u likvidaciji. To jeste bilo tačno ali oni nikada javno nisu objasnili da su memorandum i ugovor potpisani sa dvije različite kompanije.

6. NOVI ANEKS: Sve do posljednje odluke zeničke lokalne vlasti da u zajedničku kompaniju ulože zemljište vrijedno skoro 12 miliona maraka iz posla se moglo barem donekle izaći bezbolno. Ovako, Zeničani se mogu samo nadati i moliti da će i druga strana ispoštovati makar djelić svojih obaveza i uložiti više od dosadašnjih 45.000 maraka. Istina, zenički načelnik je na sjednici Općinskog vijeća pročitao pismo garancije u kojem se navodi da izvjesni BSI pismeno garantuje za posao u Zenici. Kao i svaki put do sada, ovaj dokument nije javan i nejasno je da li se radi o švicarskoj banci BCI ili BSI-ju, još jednoj kompaniji u vlasništvu Montenegra i Pacollija.

Optužbe da smo protivnici poslovanja sa kontroverznim “biznismenima” prihvatamo sa punom odgovornoću i radošću. Iskreno priznajemo da nam cilj interes javnosti, građana Zenice i BiH, a ne bahata gramzivost lokalnih političara ili zaštita neke stranke. Jednostavno, posao koji je počeo loše, skrivanjem informacija od javnosti i nedopuštanje bilo kakve sumnjičavosti, teško da može završiti dobro i korisno. Previše je dvoznačnosti i nejasnoća u cijelom poslu, i kako reče Smajlović, sve izgleda previše obećavajuće da bi bilo istina.

(zurnal.info)

"> Posao zeničkog načelnika izgradnje elektrane na gas sa kompanijom KTG počeo je loše: skrivanjem informacija od javnosti i optužbama da je svako ko sumnja u uspjeh ovog projekta neprijatelj Zenice. Posljednja odluka Općinskog vijeća Zenice o poklanjanju zemljišta zajedničkoj kompaniji mogla bi na koncu koštati građane ovog grada nekoliko miliona maraka. Donosimo hronologiju sumnjivih odluka i propusta u “zeničkom poslu stoljeća”

Lokalna vlast u Zenici do sada je dala sve što je mogla u poslu izgradnje elektrane na gas u ovom gradu, a da zauzvrat, od svojih partnera - kompanije KTG AG iz Švicarske, nije dobila gotovo ništa. Za ovaj posao još uvijek ne postoje nikakve bankovne garancije, a od svih obećanja KTG je ispunio samo uplatu od 45.000 maraka na račun zajedničke firme KTG Zenica. Svaki segment ovog projekta imao je barem po jednu nejasnu, skrivenu ili pogrešnu odluku zeničkog načelnika Husejina Smajlovića, jednoglasno podržanu od Općinskog vijeća. Idemo redom.

1.STRATEŠKI PARTNERI: Prije nego su bacili oko na Zenicu, Branko Montenegro i Behgjet Pacolli trebali su biti strateški partneri Federacije BiH u izgradnji elektrana. Sa njima je posao, bez saglasnosti Vlade i premijera, sklopio Vahid Hećo, federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Već tada je otkriveno da su Pacolli i Montenegro ranije bili umiješani u razne afere. Švicarska je protiv Pacollija vodila istragu zbog namještanja posla renoviranja moskovskog Kremlja od milijardu dolara što je platio milionima na računima kćerki bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jelcina. Poslove u BiH trebala je srediti Stranka za BiH kao zahvalnost za poslove koje je kompanija Unioninvest, pod kapom SBiH-a dobijala na Kosovu, Kazahstanu i Rusiji.

2.UPOZNAVANJE: Uprkos tome što ih je federalna Vlada proglasila nepoželjnim partnerima, zenički načelnik Husejin Smajlović dočekao ih je raširenih ruku. Tada je izjavio kako ranije nije poznavao ni Pacollija ni Montenegra ali da su ga sa njim upoznali njegovi prijatelji, zenički biznismeni. Sam je tada priznao da posao izgleda previše dobro da bi bio istinit.

3.MEMORANDUM: Javnost je za posao stoljeća, kako su ga optimistično nazvali iz načelnikovog ureda, saznala tek kada je potpisan Memorandum o razumijevanju u martu 2009. godine. Ovaj sporni memorandum javnosti i novinarima nikada nije bio javno dostupan. Njegova prva nejasnoća je: s kojom kompanijom je Memorandum uopšte postpisan. Negdje je pisalo da je to KazTransGas a negdje KTG. Tada je zvanično objašnjeno da se radi o skraćenici ali se ispostavilo da su to dvije sasvim različite kompanije sa jednom zajedničkom osobinom: objema upravlja Branko Montenegro. Nije bilo jasno ni zbog čega za njega vrijede švicarski zakoni što je Smajlović tada prokomentarisao riječima da su mu savjetnici objasnili da je to bolje!? U slučaju spora to bi značilo odlazak na teren Montenegra i plaćanje pravnih zastupnika iako općina već izdvaja sredstva za domaće pravnike. U memorandumu se spominjala saradnja sa Elektroprivredom i BH Gasom mada ove dvije kompanije o tome nisu bile zvanično obaviještene niti su bile spremne na takvu saradnju. Rok za izgradnu od dvije godine bio je teorijski moguć ali je u domaćoj praksi izdavanja dozvola i gradnje praktično od početka bio nerealan. Sam Smajlović je tada rekao da sumnja da će se elektrana zaista napraviti ali je i dalje nastavio sa bezrezervnom saradnjom sa Montenegrom.

4. UGOVOR: Tri mjeseca od početka saradnje sa Švicarcima, odnosno Kazahstancima, odnosno Montenegrom, potpisan je i Ugovor o zajedničkom ulaganju i formiranju preduzeća KTG Zenica. Problem je bio u tome što je ugovor potpisan sa drugom firmorm a ne istom iz Memoranduma. Haris Mašić, direktor novoformiranog preduzeća, isprva je govorio da nikakvih aneksa na memorandum nije bilo. Kasnije je za Žurnal izjavio da je promjena firme regulisana, pogađate, aneksom. Treba li napominjati da niti ugovor niti aneksi nikada nisu bili dostupni javnosti zvaničnim putem. Pravdano je to poslovnom tajnom i interesom projekta.

5. LIKVIDACIJA: Gašenje firme sa kojom su isprva potpisali saradnju svakom ozbiljnom političaru trebalo bi biti dovoljno da tu saradnju i prekine. Međutim, Smajlović i općinski vijećnici nastavili su “gurati” ovaj projekat kao da se ništa nije ni desilo usput izjavljujući da firma sa kojom su potpisali ugovor nije u likvidaciji. To jeste bilo tačno ali oni nikada javno nisu objasnili da su memorandum i ugovor potpisani sa dvije različite kompanije.

6. NOVI ANEKS: Sve do posljednje odluke zeničke lokalne vlasti da u zajedničku kompaniju ulože zemljište vrijedno skoro 12 miliona maraka iz posla se moglo barem donekle izaći bezbolno. Ovako, Zeničani se mogu samo nadati i moliti da će i druga strana ispoštovati makar djelić svojih obaveza i uložiti više od dosadašnjih 45.000 maraka. Istina, zenički načelnik je na sjednici Općinskog vijeća pročitao pismo garancije u kojem se navodi da izvjesni BSI pismeno garantuje za posao u Zenici. Kao i svaki put do sada, ovaj dokument nije javan i nejasno je da li se radi o švicarskoj banci BCI ili BSI-ju, još jednoj kompaniji u vlasništvu Montenegra i Pacollija.

Optužbe da smo protivnici poslovanja sa kontroverznim “biznismenima” prihvatamo sa punom odgovornoću i radošću. Iskreno priznajemo da nam cilj interes javnosti, građana Zenice i BiH, a ne bahata gramzivost lokalnih političara ili zaštita neke stranke. Jednostavno, posao koji je počeo loše, skrivanjem informacija od javnosti i nedopuštanje bilo kakve sumnjičavosti, teško da može završiti dobro i korisno. Previše je dvoznačnosti i nejasnoća u cijelom poslu, i kako reče Smajlović, sve izgleda previše obećavajuće da bi bilo istina.

(zurnal.info)

"> Posao zeničkog načelnika izgradnje elektrane na gas sa kompanijom KTG počeo je loše: skrivanjem informacija od javnosti i optužbama da je svako ko sumnja u uspjeh ovog projekta neprijatelj Zenice. Posljednja odluka Općinskog vijeća Zenice o poklanjanju zemljišta zajedničkoj kompaniji mogla bi na koncu koštati građane ovog grada nekoliko miliona maraka. Donosimo hronologiju sumnjivih odluka i propusta u “zeničkom poslu stoljeća”

Lokalna vlast u Zenici do sada je dala sve što je mogla u poslu izgradnje elektrane na gas u ovom gradu, a da zauzvrat, od svojih partnera - kompanije KTG AG iz Švicarske, nije dobila gotovo ništa. Za ovaj posao još uvijek ne postoje nikakve bankovne garancije, a od svih obećanja KTG je ispunio samo uplatu od 45.000 maraka na račun zajedničke firme KTG Zenica. Svaki segment ovog projekta imao je barem po jednu nejasnu, skrivenu ili pogrešnu odluku zeničkog načelnika Husejina Smajlovića, jednoglasno podržanu od Općinskog vijeća. Idemo redom.

1.STRATEŠKI PARTNERI: Prije nego su bacili oko na Zenicu, Branko Montenegro i Behgjet Pacolli trebali su biti strateški partneri Federacije BiH u izgradnji elektrana. Sa njima je posao, bez saglasnosti Vlade i premijera, sklopio Vahid Hećo, federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Već tada je otkriveno da su Pacolli i Montenegro ranije bili umiješani u razne afere. Švicarska je protiv Pacollija vodila istragu zbog namještanja posla renoviranja moskovskog Kremlja od milijardu dolara što je platio milionima na računima kćerki bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jelcina. Poslove u BiH trebala je srediti Stranka za BiH kao zahvalnost za poslove koje je kompanija Unioninvest, pod kapom SBiH-a dobijala na Kosovu, Kazahstanu i Rusiji.

2.UPOZNAVANJE: Uprkos tome što ih je federalna Vlada proglasila nepoželjnim partnerima, zenički načelnik Husejin Smajlović dočekao ih je raširenih ruku. Tada je izjavio kako ranije nije poznavao ni Pacollija ni Montenegra ali da su ga sa njim upoznali njegovi prijatelji, zenički biznismeni. Sam je tada priznao da posao izgleda previše dobro da bi bio istinit.

3.MEMORANDUM: Javnost je za posao stoljeća, kako su ga optimistično nazvali iz načelnikovog ureda, saznala tek kada je potpisan Memorandum o razumijevanju u martu 2009. godine. Ovaj sporni memorandum javnosti i novinarima nikada nije bio javno dostupan. Njegova prva nejasnoća je: s kojom kompanijom je Memorandum uopšte postpisan. Negdje je pisalo da je to KazTransGas a negdje KTG. Tada je zvanično objašnjeno da se radi o skraćenici ali se ispostavilo da su to dvije sasvim različite kompanije sa jednom zajedničkom osobinom: objema upravlja Branko Montenegro. Nije bilo jasno ni zbog čega za njega vrijede švicarski zakoni što je Smajlović tada prokomentarisao riječima da su mu savjetnici objasnili da je to bolje!? U slučaju spora to bi značilo odlazak na teren Montenegra i plaćanje pravnih zastupnika iako općina već izdvaja sredstva za domaće pravnike. U memorandumu se spominjala saradnja sa Elektroprivredom i BH Gasom mada ove dvije kompanije o tome nisu bile zvanično obaviještene niti su bile spremne na takvu saradnju. Rok za izgradnu od dvije godine bio je teorijski moguć ali je u domaćoj praksi izdavanja dozvola i gradnje praktično od početka bio nerealan. Sam Smajlović je tada rekao da sumnja da će se elektrana zaista napraviti ali je i dalje nastavio sa bezrezervnom saradnjom sa Montenegrom.

4. UGOVOR: Tri mjeseca od početka saradnje sa Švicarcima, odnosno Kazahstancima, odnosno Montenegrom, potpisan je i Ugovor o zajedničkom ulaganju i formiranju preduzeća KTG Zenica. Problem je bio u tome što je ugovor potpisan sa drugom firmorm a ne istom iz Memoranduma. Haris Mašić, direktor novoformiranog preduzeća, isprva je govorio da nikakvih aneksa na memorandum nije bilo. Kasnije je za Žurnal izjavio da je promjena firme regulisana, pogađate, aneksom. Treba li napominjati da niti ugovor niti aneksi nikada nisu bili dostupni javnosti zvaničnim putem. Pravdano je to poslovnom tajnom i interesom projekta.

5. LIKVIDACIJA: Gašenje firme sa kojom su isprva potpisali saradnju svakom ozbiljnom političaru trebalo bi biti dovoljno da tu saradnju i prekine. Međutim, Smajlović i općinski vijećnici nastavili su “gurati” ovaj projekat kao da se ništa nije ni desilo usput izjavljujući da firma sa kojom su potpisali ugovor nije u likvidaciji. To jeste bilo tačno ali oni nikada javno nisu objasnili da su memorandum i ugovor potpisani sa dvije različite kompanije.

6. NOVI ANEKS: Sve do posljednje odluke zeničke lokalne vlasti da u zajedničku kompaniju ulože zemljište vrijedno skoro 12 miliona maraka iz posla se moglo barem donekle izaći bezbolno. Ovako, Zeničani se mogu samo nadati i moliti da će i druga strana ispoštovati makar djelić svojih obaveza i uložiti više od dosadašnjih 45.000 maraka. Istina, zenički načelnik je na sjednici Općinskog vijeća pročitao pismo garancije u kojem se navodi da izvjesni BSI pismeno garantuje za posao u Zenici. Kao i svaki put do sada, ovaj dokument nije javan i nejasno je da li se radi o švicarskoj banci BCI ili BSI-ju, još jednoj kompaniji u vlasništvu Montenegra i Pacollija.

Optužbe da smo protivnici poslovanja sa kontroverznim “biznismenima” prihvatamo sa punom odgovornoću i radošću. Iskreno priznajemo da nam cilj interes javnosti, građana Zenice i BiH, a ne bahata gramzivost lokalnih političara ili zaštita neke stranke. Jednostavno, posao koji je počeo loše, skrivanjem informacija od javnosti i nedopuštanje bilo kakve sumnjičavosti, teško da može završiti dobro i korisno. Previše je dvoznačnosti i nejasnoća u cijelom poslu, i kako reče Smajlović, sve izgleda previše obećavajuće da bi bilo istina.

(zurnal.info)

">

Zenica: Svi propusti zeničkog posla sa Brankom Montenegrom

s.m.

Posao zeničkog načelnika izgradnje elektrane na gas sa kompanijom KTG počeo je loše: skrivanjem informacija od javnosti i optužbama da je svako ko sumnja u uspjeh ovog projekta neprijatelj Zenice. Posljednja odluka Općinskog vijeća Zenice o poklanjanju zemljišta zajedničkoj kompaniji mogla bi na koncu koštati građane ovog grada nekoliko miliona maraka. Donosimo hronologiju sumnjivih odluka i propusta u “zeničkom poslu stoljeća”

Lokalna vlast u Zenici do sada je dala sve što je mogla u poslu izgradnje elektrane na gas u ovom gradu, a da zauzvrat, od svojih partnera - kompanije KTG AG iz Švicarske, nije dobila gotovo ništa. Za ovaj posao još uvijek ne postoje nikakve bankovne garancije, a od svih obećanja KTG je ispunio samo uplatu od 45.000 maraka na račun zajedničke firme KTG Zenica. Svaki segment ovog projekta imao je barem po jednu nejasnu, skrivenu ili pogrešnu odluku zeničkog načelnika Husejina Smajlovića, jednoglasno podržanu od Općinskog vijeća. Idemo redom.

1.STRATEŠKI PARTNERI: Prije nego su bacili oko na Zenicu, Branko Montenegro i Behgjet Pacolli trebali su biti strateški partneri Federacije BiH u izgradnji elektrana. Sa njima je posao, bez saglasnosti Vlade i premijera, sklopio Vahid Hećo, federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Već tada je otkriveno da su Pacolli i Montenegro ranije bili umiješani u razne afere. Švicarska je protiv Pacollija vodila istragu zbog namještanja posla renoviranja moskovskog Kremlja od milijardu dolara što je platio milionima na računima kćerki bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jelcina. Poslove u BiH trebala je srediti Stranka za BiH kao zahvalnost za poslove koje je kompanija Unioninvest, pod kapom SBiH-a dobijala na Kosovu, Kazahstanu i Rusiji.

2.UPOZNAVANJE: Uprkos tome što ih je federalna Vlada proglasila nepoželjnim partnerima, zenički načelnik Husejin Smajlović dočekao ih je raširenih ruku. Tada je izjavio kako ranije nije poznavao ni Pacollija ni Montenegra ali da su ga sa njim upoznali njegovi prijatelji, zenički biznismeni. Sam je tada priznao da posao izgleda previše dobro da bi bio istinit.

3.MEMORANDUM: Javnost je za posao stoljeća, kako su ga optimistično nazvali iz načelnikovog ureda, saznala tek kada je potpisan Memorandum o razumijevanju u martu 2009. godine. Ovaj sporni memorandum javnosti i novinarima nikada nije bio javno dostupan. Njegova prva nejasnoća je: s kojom kompanijom je Memorandum uopšte postpisan. Negdje je pisalo da je to KazTransGas a negdje KTG. Tada je zvanično objašnjeno da se radi o skraćenici ali se ispostavilo da su to dvije sasvim različite kompanije sa jednom zajedničkom osobinom: objema upravlja Branko Montenegro. Nije bilo jasno ni zbog čega za njega vrijede švicarski zakoni što je Smajlović tada prokomentarisao riječima da su mu savjetnici objasnili da je to bolje!? U slučaju spora to bi značilo odlazak na teren Montenegra i plaćanje pravnih zastupnika iako općina već izdvaja sredstva za domaće pravnike. U memorandumu se spominjala saradnja sa Elektroprivredom i BH Gasom mada ove dvije kompanije o tome nisu bile zvanično obaviještene niti su bile spremne na takvu saradnju. Rok za izgradnu od dvije godine bio je teorijski moguć ali je u domaćoj praksi izdavanja dozvola i gradnje praktično od početka bio nerealan. Sam Smajlović je tada rekao da sumnja da će se elektrana zaista napraviti ali je i dalje nastavio sa bezrezervnom saradnjom sa Montenegrom.

4. UGOVOR: Tri mjeseca od početka saradnje sa Švicarcima, odnosno Kazahstancima, odnosno Montenegrom, potpisan je i Ugovor o zajedničkom ulaganju i formiranju preduzeća KTG Zenica. Problem je bio u tome što je ugovor potpisan sa drugom firmorm a ne istom iz Memoranduma. Haris Mašić, direktor novoformiranog preduzeća, isprva je govorio da nikakvih aneksa na memorandum nije bilo. Kasnije je za Žurnal izjavio da je promjena firme regulisana, pogađate, aneksom. Treba li napominjati da niti ugovor niti aneksi nikada nisu bili dostupni javnosti zvaničnim putem. Pravdano je to poslovnom tajnom i interesom projekta.

5. LIKVIDACIJA: Gašenje firme sa kojom su isprva potpisali saradnju svakom ozbiljnom političaru trebalo bi biti dovoljno da tu saradnju i prekine. Međutim, Smajlović i općinski vijećnici nastavili su “gurati” ovaj projekat kao da se ništa nije ni desilo usput izjavljujući da firma sa kojom su potpisali ugovor nije u likvidaciji. To jeste bilo tačno ali oni nikada javno nisu objasnili da su memorandum i ugovor potpisani sa dvije različite kompanije.

6. NOVI ANEKS: Sve do posljednje odluke zeničke lokalne vlasti da u zajedničku kompaniju ulože zemljište vrijedno skoro 12 miliona maraka iz posla se moglo barem donekle izaći bezbolno. Ovako, Zeničani se mogu samo nadati i moliti da će i druga strana ispoštovati makar djelić svojih obaveza i uložiti više od dosadašnjih 45.000 maraka. Istina, zenički načelnik je na sjednici Općinskog vijeća pročitao pismo garancije u kojem se navodi da izvjesni BSI pismeno garantuje za posao u Zenici. Kao i svaki put do sada, ovaj dokument nije javan i nejasno je da li se radi o švicarskoj banci BCI ili BSI-ju, još jednoj kompaniji u vlasništvu Montenegra i Pacollija.

Optužbe da smo protivnici poslovanja sa kontroverznim “biznismenima” prihvatamo sa punom odgovornoću i radošću. Iskreno priznajemo da nam cilj interes javnosti, građana Zenice i BiH, a ne bahata gramzivost lokalnih političara ili zaštita neke stranke. Jednostavno, posao koji je počeo loše, skrivanjem informacija od javnosti i nedopuštanje bilo kakve sumnjičavosti, teško da može završiti dobro i korisno. Previše je dvoznačnosti i nejasnoća u cijelom poslu, i kako reče Smajlović, sve izgleda previše obećavajuće da bi bilo istina.

(zurnal.info)

Posao zeničkog načelnika izgradnje elektrane na gas sa kompanijom KTG počeo je loše: skrivanjem informacija od javnosti i optužbama da je svako ko sumnja u uspjeh ovog projekta neprijatelj Zenice. Posljednja odluka Općinskog vijeća Zenice o poklanjanju zemljišta zajedničkoj kompaniji mogla bi na koncu koštati građane ovog grada nekoliko miliona maraka. Donosimo hronologiju sumnjivih odluka i propusta u “zeničkom poslu stoljeća”