Svjetski je trend da je u medijima generalno sve manje novinarstva. U našim krajevima još samo nedostaju masovna zatvaranja i premlaćivanja, pa i ubijanja onih novinara koji se još uvijek bave novinarstvom. Iako su se pojedinačni slučajevi već dešavali.

Aleksandar Hemon, jedan od najznačajnijih savremenih književnika s naših prostora, u razgovoru povodom svoje prve objavljene zbirke poezije Bogolovotkriva kako su se stih, muzika i druga iskustva utkali u novu autorsku fazu. Hemon govori o pisanju bez plana, muzičkim eksperimentima, smrti, vjeri, Berlinu i Sarajevu, queer temama, i svakodnevnim epifanijama – u tonu svojstvenom njemu, spajajući intelektualnu ozbiljnost s toplinom i humorom.

Šta ako to nisu bili pripadnici SAJ-a MUP RS već nečiji drugi specijalci i profesionalni plaćenici? To bi svakako ukazivalo da Dodik nema povjerenja u sve strukture unutar MUP RS i da se odlučio da formira vlastito paramilitarno privatno obezbjeđenje kojem može apsolutno vjerovati.

Moju radnu etiku i svetost profesije oblikovalo je iskustvo rada u teatru pod opsadom. Zato, Narodno pozorište Sarajevo mora uvijek ostati mjesto umjetničke slobode jer mi smo se za to izborili.

EU integracije podrazumijevaju usvajanje europskih vrijednosti, među kojima je sloboda medija jedna od temeljnih. Stoga je ključno da EU aktivno podržava i štiti neovisno novinarstvo u BiH, kako financijski, tako i kroz svaki oblik podrške, navodi Sever.

Svjestan sam, i to me čini rezigniranim i ljutim da je većina ideja, vrijednosti, principa kojima sam se rukovodio torpedirana, potonula, obesmišljena. Podjednako se to odnosi i na naš lokalni, bosanskohercegovački politički i društveni pejzaž, kao i na globalnu sliku: i u jednom i drugom slučaju svjedoci smo terora neprosvijećenog  autoritarizma, dominaciji  nepodnošljivog prostaštva i siledžijstva, relativiziranja i gaženja svih vrijednosti na kojima civilizacija počiva, ili je počivala.

Nekoliko mjeseci uoči rata na jednom okruglom stolu kojeg je organizirao časopis „Odjek“, Abdulah Sidran je rekao rečenicu koja ni danas nije izgubila na aktuelnosti: „Rata neće biti ukoliko Slobodan Milošević i Radovan Karadžić nađu drugi način da ostvare svoje planove“. To danas važi za Milorada Dodika.     

Miran Pogačar, odbornik Građanskog pokreta Bravo iz Novog Sada, za Žurnal govori o privođenju, aktuelnoj situaciji u Srbiji, masovnom organizovanju građana i policijskoj represiji, te pokušajima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da probleme vlasti u Srbiji razvodni izazivanjem krize u Bosni i Hercegovini

Sa dugogodišnjom novinarkom Antonelom Rihom razgovarali smo o najmasovnijim protestima u Srbiji posljednjih decenija, o efektima tih protesta, načinu borbe protiv režima koji nema namjeru da ispuni zahtjeve studenata, kao i o mogućem prelijevanju političke nestabilnosti u susjednu Bosnu i Hercegovinu

Dinko Gruhonjić, novinar i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine te vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu za Žurnal govori o aktuelnom trenutku demonstracija u Srbiji, medijskoj sceni te relacijama Aleksanda Vučića i MIlorada Dodika.

Mi imamo svoje planove, ako se ovako nastavi vidimo iz dana u dan da je atmosfera sve zapaljivija, jednostavno niko ne gasi ovaj požar koji on svaki dan potpaljuje na sto nekih različitih mjesta. Mislim da se moramo i mi probuditi, mi koji smo ovo stvarali, da bismo zaštitili i svoj narod i da ne bismo pogazili one žrtve koje su izgubile život, dijelove tijela, krv... Ko je taj pojedinac koji može biti iznad države i ustava?

Tokom protestne šetnje u Zenici sa sociologom Seadom Pašićem razgovarali smo o motivima i uzrocima nezadovoljstva građana, mogućnostima da protesti poluče pozitivnim rezultatima, odnosu vlasti spram protestnih šetnji i zahtjeva građana...

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH za Žurnal govori o trenutnom stanju u bh. pravosuđu, da li su i u kojoj mjeri pravosudni organi nezavisni od politike, te kakvi su rezultati kod procesuiranja visoke korupcije

Glumac Feđa Štukan, svojevremeno jedan od agilnijih aktivista tokom protesta povodom neusvajanja zakona o JMBG, za Žurnal govori o mogućnostima građana da ostvare svoja prava, njihovoj apatiji da nešto promjene u sadašnjem društvu te stasanju nekih novih, buntovnijih generacija koje ne žele da život provedu kao taoci političkih elita i etnonacionalista.

Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ za Žurnal govori o rastu cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih roba široke potrošnje, potrošačkoj korpi, bojkotu trgovina, mjerama koje vlasti mogu i trebaju hitno poduzeti kako bi zaštitile potrošače, domaćoj proizvodnji...

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Asim Mujkić u intervjuu za Žurnal govori o protestima u Bosni i Hercegovini, o razlozima zbog kojih protesti u našoj državi nisu masovniji i organizovaniji, političkim zloupotrebama, sindikalnoj solidarnosti, građanskoj hrabrosti i kulturi otpora, ali i o potencijalu da se protesti iz Srbije preliju u BiH.

Glavni rezultat za koji smo se borili – nije ostvaren. Nema pravde za Davida. Nažalost - kaže Ozren Perduv, predsjednik Pokreta pravde

Prof. Dr. Samir Lemeš, predsjednik upravnog odbora “Eko Forum Zenica” i dekan Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici u razgovoru za Žurnal govori o problemima zagađenja okoliša u Bosni i Hercegovini. Od 2008. godine kada je osnovano udruženje građana “Eko forum” Zenica prof.dr Lemeš u javnosti predvodi akciju za čistu okolinu, održivi razvoj i zdrav život, te vršenje pritisak na vlast da prilagođavaju zastarjele eko-propise strogim svjetskim normama.

Pokret "Karton revolucija" osnovan je 2020. godine, a danas je ovo najveći aktivistički pokret u Bosni i Hercegovini, sa više od 260.000 pratitelja na društvenim mrežama, milionskim pregledima i bazom od 4.000 članova. Jedan od osnivača ovog pokreta Adi Selman za Žurnal govori o izazovima s kojim su se suočavali na samom početku, kako su ih prevazišli, šta ih motiviše, ali i kako uspavane građane pokrenuti da se jače bore za svoja prava