Vlast i mediji

TV KANTONA SARAJEVO: Televizija čiji rad građani plaćaju tri puta!

FOTO: Adi Kebo/zurnal.ba
Piše: Mirna Stanković Luković

Ukupan prihod od marketinga TVSA u 2014. godini je iznosio 652.384 KM i činio je manje od 20% ukupnih prihoda TVSA. Prema analizi koju je provela RAK, procenat prihoda od marketinga 2012. godine za TVSA je iznosio nešto manje od 16%, a od svih 12 javnih televizija, samo su dvije imale slabiji rezultat – Prijedor i Rudo

Od svih lokalnih javnih televizija u Bosni i Hercegovini, Televizija Kantona Sarajevo dobija najviše sredstava za rad. Svake godine, TVSA iz budžeta Kantona dobija skoro 3,5 miliona KM, što je u 2014. godini, kako stoji u Izvještaju o radu i poslovanju ovog medija, iznosilo više od 80% ukupnih prihoda ove televizije.

- Osnovna djelatnost finansira se prvenstveno iz sredstava koja obezbjeđuje Javno preduzeće, te iz sredstava osnivača, sa budžetske pozicije - razdjel “Informisanje”, stoji u članu 13. Odluke o osnivanju JP TV Kantona Sarajevo, objavljenoj u Službenim novinama KS, broj 7/98, 13.04.1998.

Uprkos odstupanju prakse finansiranja od odredbi osnivačkog akta, finansiranje ove televizije iz budžeta se ne završava.

- Tokom 2013. i 2014., Grad Sarajevo je zaključio Ugovor o poslovno - tehničkoj saradnji s TVSA, čija je ukupna vrijednost iznosila 46.800 sa PDV-om (2013. g – 23.400,00 KM sa PDV-om; 2014.g. - 23.400,00 KM sa PDV-om. Ugovorom je usaglašeno praćenje i promoviranje aktivnosti i projekata Grada Sarajeva koristeći komunikacione alate: prilozi o aktuelnim projektima Grada i aktivnostima gradskih dužnosnika, prilozi sa press konferencija, gostovanje predstavnika Grada Sarajeva u programu ove medijske kuće (Dnevnik, Jutarnji program, Dobre vibracije, Kafa sa...), stoji u odgovoru na zahtjev Žurnala za pristup informacijama.

TRI MARKE PO DOMAĆINSTVU

Već spomenuti Izvještaj o radu i poslovanju javnog preduzeća TVSA za 2014. godinu, kojeg je Vlada Kantona usvojila sredinom januara ove godine, daje nešto drugačije podatke od onih koje nam je dostavio Grad. Prihodi od Grada Sarajeva su 2013. godine iznosili 19.090 KM, a naredne godine 30.530,00 KM!

Ugovorom sa Gradom Sarajevo, TVSA se obavezala i na direktne prijenose svečanih sjednica održanih povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva i 25. novembra, Dana državnosti BiH, “te sa istih obezbijediti video zapis za arhivu Grada Sarajeva. Također, u svom programu je objavljivala čestitke povodom državnih, vjerskih i novogodišnjih praznika”.

Pored toga, TVSA je 2013. i 2014. godine imala prihode i od “nekih gradskih općina sa kojima imaju dugogodišnju uspješnu saradnju”:

Općina

2013.

2014.

Stari Grad

29.249,52

24.937,14

Centar

35.100,00

40.950,00

Novo Sarajevo

26.240,00

24.999,96

Novi Grad

17.333,36

20.000,00

Ilidža

21.060,00

21.060,00

Hadžići

14.040,00

14.040,00


Ukupno, od Grada i šest općina na teritoriji KS, TVSA je naplatila više od 160 hiljada KM u 2013. godini, dok je taj iznos naredne godine premašio 175 hiljada KM.

Ovi podaci potvrđuju koliko se netransparentno troše budžetska sredstva. Žurnal je, kopajući po izvještajima o izvršenju budžeta, uspio doći do iznosa od 120 hiljada KM kojih je pet općina uplatilo na račun TVSA u 2013., odnosno 90.000 uplaćenih naredne godine. Jedna sarajevska općina u izvještajima o izvršenju budžeta uopšte nije prikazala uplate za TVSA, dok su pojedine općine prikazivale manje iznose od onih koje je objavila TVSA.

Na ovaj način, građani Sarajeva kantonalnu televiziju zapravo plaćaju tri puta: jednom kroz budžet KS, jednom iz budžeta Grada Sarajeva i jednom iz budžeta općine u kojoj žive. Kada se saberu svi iznosi koje TVSA dobija iz različitih budžeta, ispada da jedno domaćinstvo na području KS plaća mjesečno tri marke za rad TVSA.

Prihodi javnog medija iz budžeta Grada i općina navedeni su kao prihod od marketinga, što predstavlja dodatni problem – prema Kodeksu o komercijalnim komunikacijama, “komercijalne komunikacije će odmah biti prepoznatljive kao takve”, pri čemu ovaj Kodeks definiše komercijalne komunikacije na televiziji kao “vizuelne prikaze sa ili bez zvuka koji imaju za cilj da promovišu, direktno ili indirektno, proizvode, usluge ili imidž fizičkog ili pravnog lica koje se bavi ekonomskom aktivnošću. Takvi vizuelni prikazi prate ili su uključeni u program u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu ili u svrhu samopromocije. Oblici audiovizuelnih komercijalnih komunikaciju uključuju, između ostalog, televizijsko oglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda”.

Iz odgovora koji smo dobili od Grada Sarajevo znamo da su plaćeni prilozi “o aktuelnim projektima Grada i aktivnostima gradskih dužnosnika, prilozi sa press konferencija, gostovanje predstavnika Grada u programu ove medijske kuće”. Barem dio ovih usluga, Grad dobija i od drugih komercijalnih ili javnih medija, ali za njihovu uslugu – ne plaća.

Iz pojedinih izvještaja o izvršenjima budžeta općina, znamo da su plaćene takozvane “hronike aktuelnosti” - prilozi o dešavanjima u općinama koji se emituju u emisiji Sarajevska hronika. Ova se emisija emituje subotom u terminu od 13:50. Čine je plaćeni sadržaji, ali suprotno Kodeksu o komercijalnom komuniciraju, ne nose oznaku “plaćeni program”. Godišnje se proizvede 17 sati ove emisije, a reprizira 31 sat.

- Danas smo došli u situaciju da je informacija komercijalna roba. Mi informacije smatramo komercijalnim sredstvom sa kojim se barata kao da je to jedna vrsta nove valute. Ta se valuta vrlo lako pretvara u našu klasičnu valutu. Javni emiteri to ne bi trebali raditi tako. Ako postoji interes mene kao stanovnice neke sarajevske općine da dobijem informaciju o tome koji dio ceste je napravljen, onda je televizija obavezna da mi pruži takvu informaciju, smatra profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i dodaje da je ono što je razlika između te informacije kada je televizija pravi, a ne naplaćuje, i onda kada je naplaćuje, jeste pristup.


  Lejla Turčilo


- To je ono što je sporno – ne da li ste vi uzeli novac za objavljivanje neke informacije, nego  što se podrazumijeva da ste, kada ste uzeli novac, potpisali neku vrstu odanosti onome koji plaća za objavljivanje da će ta informacija biti predstavljena u njegovom interesu. To je suština marketinških ugovora, da će ono što ste vi platili biti objavljeno onako kako će biti vama u interesu. Međutim, ono što bi građani morali znati, jeste da li je ta informacija plaćena ili nije. Svaki taj sadržaj koji je emitovan, a naplaćen je na takav način, bi morao biti obilježen da bismo mi građani znali da je to plaćeno i da se to na taj način emitira, tvdi profesorica Turčilo.

SKUPE MARKETINŠKE USLUGE

Mario Nenadić, ministar pravde i uprave u čijem se resoru nalazi TVSA, kaže za Žurnal da Vlada KS i njegovo ministarstvo znaju da TVSA sklapa ugovore sa Gradom i općinama.

- Znamo da se u jednom dijelu zaključuju ugovori sa općinama. Ne ulazeći dublje u analizu tog stanja, mi smo zaključili da je to odnos ponude i potražnje, odnosno da je to jedan obostrani interes, gdje se kupuje određeni proizvod ili usluga, kaže ministar Nenadić za Žurnal.

Ministar nije znao da li TVSA ove sadržaje označava kao plaćeni program i smatra da je ovo pitanje za Regulatornu agenciju za komunikacije.

- Ministarstvo pravde i uprave nema pravo ni osnov da na taj način ulazi u sadržaj i emitovanje programa, kaže Nenadić. Ministarstvo je, kaže, odgovorno za onaj dio budžetskih sredstava koja su im dodijeljena.

- U tom smislu tražimo informaciju o utrošku tih sredstava. Smatramo da Ministarstvo nije to koje treba da vrši kontrolu ove vrste pitanja. Mi smo zainteresovani za to da nam se pravdaju sredstva koja smo mi odobrili, kaže Nenadić.


  Mario Nenadić


Na Žurnalov upit RAK-u da li ovi sadržaji koji se emituju na TVSA trebaju nositi oznaku plaćenog sadržaja, dobili smo sljedeći odgovor:

- Naročito skrećemo pažnju na sponzorstvo koje je Kodeksom definisano kao „učešće javnog ili privatnog pravnog ili fizičkog lica koje se ne bavi pružanjem audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno proizvodnjom audio ili audiovizuelnih djela, u finansiranju audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa sa ciljem promovisanja svog imena, robne marke, imidža, aktivnosti ili proizvoda".

Iz RAK-a su naglasili da je jedna od osnovnih obaveza je osigurati prepoznatljivost komercijalnih komunikacija u odnosu na ostali, urednički sadržaj. U slučaju oglašavanja, to se postiže razdvajanjem optičkim, akustičkim ili prostornim sredstvima, dok je u slučaju sponzorstva ili plasmana proizvoda takvu vrstu komercijalnih komunikacija potrebno jasno označiti, na način propisan Kodeksom, kako bi gledaoci bili upoznati sa postojanjem komercijalnog ugovora.  

- Agencija naglašava da ne može davati generalna mišljenja o nekom programskom sadržaju. U skladu sa svojim mandatom, Agencija u postupku utvrđuje da li je emitovanjem određenog sadržaja došlo do kršenja primjenjivih pravila i propisa, isključivo na osnovu pregleda konkretnog programskog sadržaja i eventualnih ostalih relevantnih činjenica, kao što je dokumentacija koja dokazuje prirodu komercijalnog dogovora i slično.

Ukupan prihod od marketinga TVSA u 2014. godini je iznosio 652.384 KM i činio je manje od 20% ukupnih prihoda TVSA. Prema analizi koju je provela RAK, procenat prihoda od marketinga 2012. godine za TVSA je iznosio nešto manje od 16%, a od svih 12 javnih televizija, samo su dvije imale slabiji rezultat – Prijedor i Rudo.

Služba marketinga TVSA je u Izvještaju za 2014. godinu navela da su “određena ograničenja administrativno-pravne prirode, pozicija TVSA kao lokalnog medija i odredbe RAK-a u značajnoj mjeri otežavala rad službe i direktno utjecala na izvor vlastitih prihoda od marketinga i usluga”.

U njihovom se izvještaju dalje navodi da program TVSA nema dovoljno marketinški atraktivnih programskih sadržaja, te da su usluge marketinga TVSA u odnosu na konkurenciju – znatno skuplje.

TVSA nije uključena u sistem praćenja gledanosti, tako da se ne zna koliko gledalaca zaista imaju. Razlog je, navodno, previsoka cijena usluge praćenja gledanosti, te zastarjeli piplmetri. Prema izvještaju o radu portala TVSA, njihova je stranica 2013. godine imala između 50 i 70 hiljada posjeta mjesečno, dok na svom Facebook profilu imaju 11.000 like-ova.

U cijelom Izvještaju koji je TVSA uputila Vladi KS, nigdje se brojem ne navodi ni pretpostavka koliko gledalaca ima ova TV stanica, iako se za pojedine emisije tvrdi da su “najgledanije” i “kultne”. Služba marketinga je, kroz direktne kontakte sa klijentima i gledaocima došla do podatka da su najgledanije emisije “Sarajevsko jutro”, “Dobre vibracije” i emisije zabavno-muzičkog karaktera, te da je prime time pred početak Dnevnika u 18:30.

Služba marketinga u svom godišnjem izvještaju nije štedjela kolege iz redakcija:

- I dalje je u značajnoj mjeri prisutan neugledan vizuelni imidž voditelja, novinara i izvještača, praćen neprofesionalnim i neadekvatnim nastupima, stoji u Izvještaju koji je usvojila Vlada KS.

- Ovakva kakva je, Kantonalna TV ne ispunjava svoju funkciju i ne opravdava uložena budžetska sredstva. Je li rješenje u ukidanju ili privatizaciji, nisam siguran i ne razmišljam mnogo o tome. Rad na toj televiziji i način na koji sam smijenjen, želio bih što prije zaboraviti, kaže za Žurnal Konstantin Jovanović, nekadašnji direktor TVSA.

I pored svih budžetskih sredstava koja se svake godine “upumpavaju” u ovo javno preduzeće, TVSA je svoju poslovnu 2014. godinu završila sa dobitkom od oko 8.000 KM.

Ovaj tekst je nastao uz finansijsku podršku projekta South East European Media Observatory, kojeg podržava Evropska unija. Autor teksta je odgovoran za sadržaj ovog teksta. Stavovi izneseni u tekstu ne odražavaju stavove Evropske unije

(zurnal.ba)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Medijski integritet, Finansiranje medija, TVSA, Vlast i mediji